Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-212/2020-47

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, po sutkinji Nevenki Marunica, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA BRELA, OIB 48917268071, Brela, Trg žrtava domovinskog rata 1, koju zastupa SČ i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu IVANČEVIĆ & PARTNERI iz Splita, 114. brigade 10, protiv tuženika OPĆINA BAŠKA VODA, OIB 23958451309, Baška Voda, Obala sv. Nikole 65, koju zastupa Zoran Antunović, odvjetnik u Makarskoj, Ante Starčevića 3/2, radi prestanka uznemiravanja (v.p.s. 6.636,27 EUR), 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I.

Zabranjuje se Općini Baška Voda izvođenje građevinskih radova na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] – Baška Voda, kao i svako daljnje pačanje i uzurpiranje na teritorij Općine Brela, te se nalaže Općini Baška Voda u roku od 15 dana uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] – Baška Voda.

II.

Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove."

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.062,50 EUR sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Zahtjev tuženika za više traženi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.437,50 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog za određivanje privremene mjere koja glasi:

"Nalaže se tuženiku – predloženiku obustaviti sve radove na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] – Baška Voda, sve pod prijetnjom ovrhe.

Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog predmeta ili do drugačije odluke Suda."

Obrazloženje

1. Tužitelj je Općinskom sudu u Makarskoj 24. siječnja 2020. podnio tužbu radi nepačanja, odnosno zabrane uznemiravanja, uz prijedlog za određivanje privremene mjere, u povodu koje se Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, rješenjem poslovni broj P-97/2020 od 6. svibnja 2020. oglasio stvarno nenadležnim i po pravomoćnosti tog rješenja odlučio spis ustupiti ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu, pozivom na odredbu članka 34.b Zakona o parničnom postupku i članka 21. ZPP-a.

2. U podnesenoj tužbi tužitelj je naveo da je odredbom članka 25. stavak 2. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 86/06, 125/06 - ispravak, 16/07-ispravak, 95/08-Odluka USRH, 46/10- ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15, dalje: ZPŽGORH) određeno da granicu između općina predstavlja rubni dio naselja koje spada u određenu općinu te da je sukladno navedenom Državna geodetska uprava (DGU) odredila prostornu, ne katastarsku granicu naselja Brela, kao crtu razgraničenja između Općine Brela i Baška Voda, tako da granicu između tih općina ne čine rubne granice katastarskih općina već rubne granice postojećih naselja, pojedine nekretnine koje su u katastarskoj općini [katastarska općina] – Baška Voda teritorijalno spadaju u prostor Općine Brela jer ulaze u sastav zone naselja Brela sve sukladno izvatku iz karte Državne geodetske uprave (bijela crta razgraničenja).

2.1. Nadalje, tužitelj je naveo kako tuženik samovlasno preko ovlaštenih djelatnika tuženika zajedno sa izvođačem radova izvodi radove nasipavanja zemljanog materijala na plažama u predjelu Ilkovac na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda koja je na teritoriju tužitelja Općine Brela te navedene radove tuženik izvodi bez dogovora sa tužiteljem protivno odlukama općinskog vijeća tužitelja i načelnika općine tužitelja iako je dopisom od 20. siječnja 2020. tužena upozorena od strane tužiteljice o neizvođenju radova na području Općine Brela na što se tužena oglušila. Kako se radi o radovima vezano uz komunalno uređenje Općine Brela to da je tužitelj ovlašten zatražiti zabranu izvođenja takvih radova i zabranu pačanja u teritorij općine Brela. Stoga je predložio donijeti presudu sadržaja kao u točki I. izreke ove presude.

2.2. Zajedno sa tužbom tužitelj je predložio donošenje privremene mjere kojom će sud naložiti tuženiku, kao protivniku osiguranja obustaviti sve radove na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda koja će trajati do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda, sve zbog nastanka nenadoknadive štete radnjama tuženika te radi onemogućavanja tužitelja poduzimati mjere i aktivnosti koje su isključiva nadležnost tužitelja propisane odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

3. U odgovoru na tužbu od 16. studenog 2020. kojeg je podnio tuženik, kao i u odgovoru na tužbu od 1. prosinca 2020. kojeg je podnio tuženik po punomoćniku, tuženik je prigovorio označenoj vrijednosti predmeta spora jer da je nisko određena, a da prema sadržaju tužbe vrijednost predmeta spora budući se radi o nenovčanoj tražbini, treba iznositi najmanje tadašnjih 210.000,00 kuna (26.677,28 EUR). Tuženik je istakao kako u civilnopravnom smislu označena tužba "radi nepačanja" ne postoji te da je, prema tekstu tužbenog zahtjeva podnesenu tužbu moguće tumačiti kao tužbu zbog smetanja posjeda u kojem slučaju izreka tužbe ne može glasiti na donošenje presude jer sud u postupku za smetanje posjeda odlučuje isključivo rješenjem, a kako je riječ o vlasničkom zahtjevu, da tada vrijednost nekretnine bitno prelazi vrijednost od označene vrijednosti predmeta spora. Nadalje, tuženik je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev ističući kako kada nastupi slučaj različitih prikaza granica rubnih katastarskih općina unutar jedinice lokalne samouprave da susjedne općine moraju granični spor riješiti dogovorno sporazumom. Isto tako je naveo kako je tuženik radove koji su nabrojeni u tužbi pod točkom 3. izvodio na zemljišnoj čestici K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, koje područje katastarske općine u cijelosti se nalazi u sastavu Općine Baška Voda. Tuženik je prigovorio kako je tužitelj postavljanjem tužbenog zahtjeva zabranom uznemiravanja savjesnog posjednika i uspostava ranijeg posjedovnog stanja, postavio klasični posjedovni petit na kakav zahtjev da tužitelj nije aktivno legitimiran.

3.1. Istakao je tuženik da kako su obje stranke pravne osobe, jedinice lokalne samouprave, a u sporu oko granica njihove teritorijalne nadležnosti da se primjenjuje Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, a ne Zakon o vlasništvu, kako se spor između stranaka vezano za teritorijalnu nadležnost mora riješiti sporazumno međusobnim dogovorom, a kada takvog dogovora nema tada da je za rješavanje spora isključivo nadležno Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice lokalne samouprave, koji spor se inicira prijedlogom, a ne tužbom. Tuženik je nadalje istakao kako je tuženik jednako pravna jedinica lokalne samouprave te da smatra i tvrdi kako predmetna zemljišna čestica pripada tuženiku, odnosno katastarskoj općini tuženika jer se nalazi u njezinom sastavu, a tuženik je u posjedu spornog dijela zemljišta od osnivanja obiju stranaka te se neometano koristi i vrši radove iz svoje nadležnosti. Teritorijalni spor između stranaka vodi se pred Povjerenstvom za granice Vlade Republike Hrvatske od 2008. i da još nije okončan, stoga da tužitelj nije aktivno legitimiran na postavljanje tužbenog zahtjeva iz tužbe, niti je Trgovački sud u Splitu stvarno i mjesno nadležan odlučivati o takvoj vrsti spora. Tuženik je naveo kako se u svezi izvođenja radova na spornoj nekretnini vodi postupak pred Upravnim sudom u Splitu u predmetu poslovni broj Uslgr-270/20 povodom rješenja građevinske inspekcije na temelju prijave tužitelja, a protiv tuženika. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere, tuženik je istakao da se na spornoj nekretnini ne izvode nikakvi radovi jer je zapisnikom i rješenjem građevinske inspekcije utvrđeno da su svi radovi završeni, a prijedlog u cijelosti konzumiran tužbenim zahtjevom, stoga je predložio odbaciti i tužbu i prijedlog za određivanje privremene mjere, odnosno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te odbiti kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere.

3.2. U odgovoru na tužbu kojeg je u ime tužene podnio odvjetnik kao punomoćnik, od 1. prosinca 2020. kojim je tužena osporila u cijelosti i tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da je tužba nedopuštena jer da predmetni spor ne ide u sudsku nadležnost budući da je riječ o izvođenju radova kao dijelu morske obale koja prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama predstavlja pomorsko dobro kojim sukladno odredbi članka 10. upravlja država neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave, a o dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, sukladno članku 10. stavak 3. tog Zakona vodi brigu o zaštiti i održava je jedinica lokalne samouprave. Zaštita pomorskog dobra da se provodi kroz upravni i inspekcijski nadzor koji obavlja nadležno ministarstvo Republike Hrvatske. Tuženik je ustrajao u osporavanju aktivne legitimacije tužitelja i pasivne legitimacije tuženika dodatno navodeći da dostavljeni dokazi uz tužbu ne potvrđuju da bi tužitelj bio ovlaštenik stvarnopravnog odnosa na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]- Baška Voda, površine 1079 m2 koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao općenarodna imovina pod upravom Mjesnog narodnog odbora Baška Voda te da je tužena stupanjem na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postala vlasnicom te nekretnine na kojoj je ranije imala pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja (članak 362. stavak 1. ZV-a). Nadalje je istakao da granica između tužitelja i tužene sukladno Općem pravilu o područnom ustroju ide granicom područja rubnih katastarskih općina, a ne granicom na koju se poziva tužitelj. Tužena je ustrajala u tvrdnji da tužitelj nije aktivno legitimiran za vođenje predmetne parnice budući da se predmetna nekretnina nalazi u isključivom vlasništvu tužene pa da na strani tužene ne postoji dužnost suzdržavanja od izvođenja građevinskih radova na predmetnoj nekretnini jer je u vlasništvu tuženika sukladno izvatku iz zemljišne knjige te posjedovnom listu, odnosno da nema pasivne legitimacije na strani tuženika predloživši odbiti tužbeni zahtjev i prijedlog za određivanje privremene mjere uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu dok je tuženik ustrajao u istaknutom prigovoru nedostatku aktivne legitimacije na strani tužitelja i prigovoru promašene pasivne legitimacije na strani tuženika.

5. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu i to:

Dopis tužitelja od 20. siječnja 2020. s prilogom (stranice 4-6 spisa), Karta-Izvod iz Katastarskog plana (stranica 39 spisa), Neslužbena kopija izvatka iz zemljišne knjige ZK uloška [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina]-Baška Voda (stranica 44 spisa), Neslužbena kopija prijepisa posjedovnog lista za K. o. [katastarska općina]-Baška Voda, Posjedovni list: 491 (stranice 46 i 47 spisa), Dopis Državnog inspektorata od 27. svibnja 2020. (stranica 51 spisa), Zapisnik sačinjen po komunalnom redaru ČČ od 21. siječnja 2020. s prilozima fotografija (stranice 59 do 62 spisa) i od 31. ožujka 2020. (stranice 63 do 68 spisa), Karte priložene u boji (stranice 70 – 73 spisa), dopis Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-Dalmatinske županije KLASA: 342-04/22-0001/0062 URBROJ: 2181/1-06/03-22-0002 od 28. travnja 2022. s prilogom (stranice 86 i 87 spisa), Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Bast-Baška Voda, objavljenoj u N.N. 33/2010 (stranice 91 i 92 spisa), Obavijest suda o predmetnoj parnici od 6. srpnja 2022. koja je dostavljena ŽDO u Splitu, u smislu članka 211. stavak 1. ZPP-a (stranica 93 spisa), Dopis Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-Dalmatinske županije KLASA: 342-04/22-0001/0062, URBROJ: 2181/1-06/03-22-0004 od 18. srpnja 2022. s prilozima (stranice 99 - 103 spisa).

5.1. U postupku je izveden dokaz uviđaja na licu mjesta – Zapisnik od 4. studenog 2022. (stranice 108-111 spisa) uz vještačenje sudskog vještaka geodetske struke – nalaz i mišljenje Geodetskog zavoda d.d. po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Anti Bošnjak od 30. ožujka 2023. (stranice 115-121 spisa) i uz vještačenje sudskog vještaka graditeljske struke – nalaz i mišljenje Sting d.o.o. za graditeljstvo, po stalnom sudskom vještaku i procjenitelju Mariji Šarić Leko od 31. ožujka 2023. s prilozima (stranice 123-149 spisa), usmeno vještačenje po sudskom vještaku za geodeziju Anti Bošnjak na ročištu od 11. rujna 2023. (stranice 170 i 171 spisa) uz pisano očitovanje po istom sudskom vještaku od 14. studenog 2023. s prilozima (stranice 176 – 188 spisa), Obavijest strankama od 7. veljače 2024. (stranica 199 spisa).

5.2. Sud je kao suvišan odbio prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza saslušanjem stranaka po načelnicima općina, kao što je odbio izvođenje dokaza saslušanjem komunalnog redara ČČ koji je sačinio zapisnike od 21. siječnja 2020. i od 31. ožujka 2020. koji su dostavljeni u spis

6. Na temelju ocjene dokaza izvedenih u ovom postupku, pregleda isprava koje se nalaze u spisu, očitovanja stranaka tijekom postupka te provedenog vještačenja po sudskim vještacima geodetske i graditeljske struke, odlučeno je kao u izreci presude zbog slijedećih razloga:

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da sud zabrani tuženiku izvođenje građevinskih radova na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, za koju nekretninu tužitelj tvrdi da je u sastavu zone naselja Brela u prostoru Općine Brela uz zabranu uznemiravanja (pačanja) u teritorij Općine Brela.

8. Odredbom članka 25. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15, dalje: ZPŽGORH) propisano je da granice između općina, odnosno gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. Kada se granice rubnih katastarskih općina ne podudaraju sa granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine općine, odnosno grada, smatra se da granicu predstavlja granica rubnih naselja prikazana u službenoj evidenciji prostornih jedinica. U slučaju da granice rubnih katastarskih općina, odnosno naselja, nisu jednoznačno prikazane u službenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno će uskladiti ove granice.

9. Odredbom članka 27. ZPŽGORH propisano je da ako jedinice lokalne samouprave granice ne usklade sporazumno, odnosno kada predstavničko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave predloži promjenu granica iz gospodarskih, prometnih ili drugih razloga, o granicama će odlučiti Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave, po pribavljenom mišljenju građana područja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom području.

10. Između stranaka je sporno je li predmetna nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, kako tvrdi tužitelj u sastavu Općine Brela radi čega mu pripada pravo iz članka 19. ZLPRS.

11. Dopisom Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-Dalmatinske županije, KLASA: 342-04/22-0001/0062, URBROJ: 2181/1-06/03-22-0004 od 18. srpnja 2022., kao i dopisom Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-

Dalmatinske županije, KLASA: 342-04/22-0001/0062 URBROJ: 2181/1-06/03-22- 0002 od 28. travnja 2022. to upravno tijelo se očitovalo o granici pomorskog dobra na predmetnom području odnosno u svezi kč. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, kao i da je na tom području utvrđen prijedlog rješenja o utvrđivanju granice pomorskog dobra na dijelu K. O. [katastarska općina] Voda, Općina Baška Voda od 25. ožujka 2008. koji prijedlog je dostavljen Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture u povodu kojeg nadležno Ministarstvo nije donijelo odluku (rješenje). Upravno tijelo nadalje je istaklo da je predmetna kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda cijepana na 5484/1 i 5484/2 koja je obuhvaćena granicom pomorskog dobra odnosno čest. zem. [katastarska čestica] je evidentirana u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, površine 2079 m2, šljunčana obala

– pomorsko dobro, a k. č. br. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]-Baška Voda evidentira se kao neplodno – općenarodna imovina.

11.1. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige te prijepis posjedovnog lista za predmetne nekretnine utvrđeno je da je u zemljišnoj knjizi u Z. U. [broj ZK uloška], za kat. čest. [katastarska čestica] upisana šljunčana obala kao pomorsko dobro, a u Z. U. [broj ZK uloška], za kat. čest. [katastarska čestica] da je upisano neplodno zemljište površine 1079 m2, općenarodna imovina pod upravom Mjesnog N.O. Baška Voda, što odgovara podacima iz posjedovnog lista (stranice 100-103 spisa).

11.2. Iz pisanog Nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodetske struke Ante Bošnjak za sudskog vještaka Geodetski zavod d.d., koje je sačinjeno nakon što je proveden očevid na licu mjesta, razvidno je da je između stranaka sporna nadležnost nad dijelom šetnice i plaže te izvedenim radovima – izgradnja nasutog mola u kojem je sudski vještak istakao da sporni dio prema Registru prostornih jedinica pripada naselju Brela i jedinici lokalne samouprave Općini Brela, a iz očitovanja istog sudskog vještaka kao i iz njegovog usmenog vještačenja na ročištu od 11. rujna 2023. sudski vještak Ante Bošnjak je u cijelosti ostao kod svog pisanog Nalaza i mišljenja dodajući kako je nekretnina koja je predmet spora između stranaka u cijelosti pomorsko dobro.

11.3. Iz Nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke SČE za sudskog vještaka Sting d.o.o., koje je sačinjeno nakon provedenog očevida na licu mjesta i nakon što je sudski vještak geodetske struke sačinio Nalaz i mišljenje, ističe se kako je sudski vještak za graditeljstvo iznio mišljenje da su se Općine Brela i Baška Voda sa svojim prostornim planom uređenja proširile izvan administrativne granice i obuhvatile su područje susjedne općine te je konstatirala kako obuhvat PPUO Brela i PPUO Baška Voda nije usklađeno sa administrativnim granicama naselja i nisu usklađeni sa Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, odnosno da izlaze izvan administrativne granice i protežu se na susjednu općinu i kao takvi da nisu primjenjivi. Nadalje, sudski vještak graditeljske struke je navela kako izvedeni radovi nemaju legitimitet jer nije izrađena projektna dokumentacija, niti je ishođena lokacijska, građevinska niti uporabna dozvola te da nije osiguran dokaz postojanja pravnog interesa jer da se k.č.z. 811/2 nalazi u vlasništvu pravne osobe Sunčani hoteli d.d., da se k.č.z. 7772/4 u vlasništvu RH, odnosno Hrvatskih voda, a za k.č.z. 5484/1 upisano je vlasništvo općenarodna imovina u nadležnosti Mjesni N.O. Baška Voda, dok se dio plaže i nasuti mol nalaze izvan katastarskog plana.

11.4. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka jer su sačinjena nakon očevida kojem su pristupili zajedno sa strankama i sa sudom te su po sačinjena po uputi i nalogu suda, stručna su i objektivna.

12. Sukladno provedenim dokazima, uvidom u rješenje o utvrđivanju granice pomorskog dobra na dijelu K. O. [katastarska općina] – Baška Voda, predio Općina Baška Voda utvrđeno je da je određena granica pomorskog dobra te da je sporna nekretnina čiju zaštitu od uznemiravanja zahtjeva tužitelj predstavlja pomorsko dobro, iako ista nekretnina nije u zemljišnoj knjizi uknjižena kao pomorsko dobro, već kao neplodno zemljište upisano kao općenarodna imovina pod upravom Mjesnog N.O. Baška Voda, oznake Ikovac, žalo u površini od 1079 m2.

12.1. Pomorsko dobro je opće dobro te u smislu odredbe čl. 3. st. 1. do 3. Zakona o vlasništvu nije sposobno biti objektom prava vlasništva. Za status pomorskog dobra kao općeg dobra nije odlučujući trenutak upisa u zemljišne knjige niti odluka nadležnog tijela već zakon koji je utvrdio pomorsko dobro te se pomorsko dobro koje je određeno po samom zakonu ne konstituira upisom u zemljišnu knjigu i za postojanje takvog pravnog statusa nije mjerodavan upis u zemljišnoj knjizi kojim upisom se samo publicira da se radi o pomorskom dobru. Isto tako odluka o utvrđenju granice pomorskog dobra je deklaratorni, a ne konstitutivni akt jer je pomorsko dobro definirano zakonom. Nositelj vlasti na pomorskom dobru i upravitelj je Republika Hrvatska. Granicu pomorskog dobra utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice.

12.2. Kako je naprijed navedeno, budući da spisu prileži rješenje o utvrđivanju granice pomorskog dobra na dijelu K. O. [katastarska općina] – Baška Voda, predio Općina Baška Voda koje je donijelo Povjerenstvo za granice pomorskog dobra za Splitsko-dalmatinsku županiju 2007., te da u odnosu na taj prijedlog, Povjerenstvo za granicu Ministarstva mora nije donijelo rješenje o utvrđivanju granice pomorskog dobra u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica].

12.3. Međutim, kako je pomorsko dobro određeno zakonom tako da je pomorsko dobro svi dijelovi teritorija Republike Hrvatske koji se mogu podvesti pod zakonsku definiciju pomorskog dobra iz odredbe čl. 3. i čl. 4. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009, 123/2011, 56/2016 i 98/2019, dalje ZPDML) pa obzirom da se u konkretnom slučaju radi o nekretnini koja je u naravi mol i plaža, a po opisu mol, plaža i žalo, što odgovara zakonskoj definiciji pomorskog dobra iz čega se zaključuje da se radi o pomorskom dobru koje je u vlasti Republike Hrvatske koja njime upravlja. Odredbom čl. 10. ZPDML pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom tog zakona. Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi te posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja dok o dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava ga jedinica lokalne samouprave.

13. Dakle, jedinice lokalne samouprave vode brigu o redovnom upravljanju pomorskim dobrom (čl. 11. st. 5. ZPDML). Budući da povjerenstvo nije teritorijalno razgraničilo granicu između općina Brela i Baška Voda, a obzirom da se radi o spornoj nekretnini koja je pomorsko dobro to su obje općine i općina Brela i općina Baška Voda prema čl. 11. st. 5. ZPDML dužne voditi brigu o redovnom upravljanju pomorskim dobrom. Isto tako o izvanrednom upravljanju pomorskim dobrom vode brigu jedinice područne (regionalne) samouprave (županije), pa kako se radi o zahvatima koje je prema opisu tužitelja izveo tuženik – nasipanje zemljanog materijala na plažama na području Ikovac, kat. čest. [katastarska čestica] te izvođenje građevinskih radova, izgradnja mola, dakle ne radi se o redovnom upravljanju već o izvanrednom upravljanju pomorskim dobrom to bi aktivno legitimira za podnošenje predmetne tužbe, bila jedinica područne (regionalne) samouprave – Splitsko- dalmatinska županija ili Republika Hrvatska, a ne tužitelj. Stoga je osnovan tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja, radi čega se zatražena pravna zaštita tužitelju u ovom postupku ne može pružiti pa je tužiteljev zahtjev neosnovan radi čega je isti odbijen.

14. Nadalje, u konkretnom slučaju ne može se primijeniti niti odredba čl. 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 i 98/19) iz razloga što iako su općine dužne se brinuti o uređenju komunalne infrastrukture na svom području te da u svom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša i tako dalje, tužitelj zaboravlja da je odredbom čl. 19. st. 2. ZLPRS propisano da se posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti iz st. 1. tog članka odredit će se poslovi čije su obavljanje općine i gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati. O kojim poslovima se radi i o primjeni kojeg posebnog zakona tužitelj nije naveo, a kako se radi o tužbi za prestanak uznemiravanja u cijelom postupku tužitelj nije dokazao da ga je tuženik uznemiravao u obavljanju njegovih poslova koje su tužitelju dodijeljene u nadležnost sukladno zakonskim propisima, pa je riješeno kao u točki I. izreke presude.

15. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP-a) i članka 155. ZPP-a, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 dalje OT), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/2023) te Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 37/2023) kao i popisu troška tuženika te vrijednosti predmeta spora od 6.636,27 EUR.

15.1. Tuženiku, kojeg zastupa odvjetnik kao punomoćnik, u trošak parničnog postupka odmjeren je trošak odgovora na tužbu od 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanja na ročištima na kojima se raspravljalo ili su se izvodili dokazi i to: od 2.2.2022., od 20.4.2022., od 6.7.2022., od 4.11.2022., od 24.04.2023., od 11.9.2023., od 18.10.2023., od 7.2.2024. i od 6.5.2024., svako po 100 bodova – ukupno 900 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženih podnesaka od 6.4.2022. i od 11.4.2023., svaki po 100 bodova – ukupno 200 bodova (Tbr. 8/1 OT) te za pristup ročištu od 15.11.2023. koje je odgođeno – 25 bodova (Tbr. 9/5 OT) ili ukupno 1225 bodova uz vrijednost boda od 2,00 EUR ili iznos od 2.450,00 EUR kojem iznosu je pridodan PDV od 25% od 612,50 EUR ili ukupno je tuženiku odmjeren trošak parničnog postupka u iznosu od 3.062,50 EUR.

Na tako odmjereni trošak parničnog postupka sud je tuženiku dosudio i zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate, po stopi sukladno članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 i 155/23) koja se dosuđuje za ostale odnose.

15.2. Sud tuženiku u troškove postupka nije odmjerio više traženi trošak u iznosu od 1.437,50 EUR i to za više tražene troškove koji su mu odmjereni točkom 15.1. obrazloženja ove presude iz razloga što su ti troškovi zatraženi u većem iznosu od iznosa za koje odvjetnička tarifa propisuje naknadu troška. Također tuženiku nisu odmjereni troškovi na ime izbivanja iz ureda za svaku poduzetu radnju od po 50 bodova iz razloga što za tu radnju tuženiku ne pripadaju troškovi kada su mu odmjereni troškovi za zastupanje stranke na održanim ročištima, kao što tuženiku ne pripada za zastupanje na ročištu od 18.10.2023. zatraženih 100 bodova već 25 bodova jer je to ročište prije raspravljanja odgođeno i odmjeren je tuženiku trošak sukladno Tbr. 9/5 OT pa je slijedom navedenog riješeno kao u točkama II. i III. izreke presude.

16. Sud nije prihvatio predloženu privremenu mjeru već je istu odbacio iz razloga što privremena mjera nije dopuštena ako se njenim određivanjem konzumira tužbeni zahtjev. Tužitelj je kao predlagatelj osiguranja mogao predložiti određivanje bilo koje privremene mjere kojom se postiže svrha osiguranja njegove nenovčane tražbine (članak 347. Ovršnog zakona), ali ne i one koja je usmjerena na ispunjenje tužbenog zahtjeva, pa kako je predloženo privremenom mjerom konzumiran tužbeni zahtjev, odnosno svejedno je traži li se donošenje presude kojom se zabranjuje tuženiku uznemiravanje tužitelja, odnosno zahtijeva se prestanak uznemiravanja ili se privremenom mjerom predlaže naložiti tuženiku kao protivniku osiguranja obustaviti sve radove na predmetnoj nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] – Baška Voda, radi se o konzumiranju tužbenog zahtjeva predloženom privremenom mjerom radi čega ista nije dopuštena te ju je sud odbacio i riješio kao u izreci rješenja.

U Splitu 23. srpnja 2025.

S u t k i nj a

Nevenka Marunica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude i rješenja.

DNA:

- tužitelju po pun., uz rješenje za sud. pristojbu tužbe (razlika neplaćene sud. pristojbe za tužbu u iznosu od 59,72 EUR), sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 112,81 EUR i sudsku pristojbu za prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu od 112,81 EUR

- tuženiku po pun.

- u spis