REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-1583/2023-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja DL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i VL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koje zastupa opunomoćenik Zlatko Gregurić, odvjetnik u Bjelovaru, Mihanovićeva 15b, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru, Bjelovar, Ulica J. Jelačića 1, i Grada Križevaca, Križevci, D 12, radi naknade za oduzetu imovinu, 23. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/22-01/18, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 25. travnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 20. srpnja 2023. podniijeli tužbu Upravnom sudu u Zagrebu radi ocjene zakonitosti rješenja tuženika KLASA: UP/II-942-01/22-01/18, URBROJ: 514- 04-02-01-01/07-23-02 od 25. travnja 2023. te je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod brojem Us I-3491/2023.

2. Međutim, rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj 31 Su-582/2023-2 od 23. studenoga 2023. navedeni predmet ustupljen je Upravnom sudu u Osijeku, kao manje opterećenom sudu.

3. Slijedom toga, kod ovoga suda je osnovan spis pod brojem Us I-1583/2023.

4. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-01/22-01/18, URBROJ: 514- 04-02-01-01/07-23-02 od 25. travnja 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Koprivničko-križevačke županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinska pitanja, Izdvojeno mjesto rada u [adresa] KLASA: UP/I-943-01/20-01/32, URBROJ: 2137/1-08/202-21-20 od 9. prosinca 2021. Navedenim prvostupanjskim rješenjem se u točki 1. odbija zahtjev DL za povrat oduzete imovine na području k. o. [katastarska općina], za ½ suvlasničkog dijela oduzetog građevinskog zemljišta ukupne površine 1302 m2, a koja se nalazi u sastavu čestica oznaka čkbr. [katastarska čestica], stambena zgrada i dvorište, površine 1161 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], livada, površine 1994 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica], dvorište i stambena zgrada, površine 1192 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška] i č.k.br. 881/6, zgrada i dvorište, površine 1140 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], sve u k. o. [katastarska općina]. Točkom 2. je navedeno da je zahtjev UL za povrat oduzete imovine u k. o. [katastarska općina] u ½ dijela koje je opisano u točki 1. izreke pravomoćno odbijen. Točkom 3. je utvrđeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

5. Tužitelji u tužbi u bitnome navode kako je postupak nakon nekoliko ukidanja prvostupanjskog rješenja okončan na temelju isprava koje su postojale u spisu od početka pa smatraju da je zahtjev trebalo ili odmah odbiti ili raspraviti je li isplata naknade za nešto što nije deposedirano isključuje pravo i aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva za povrat. Također navode da nekretnine nikada nisu deposedirane nego su ostale u posjedu bivših nositelja prava korištenja i nikada nisu privedene svrsi od strane Grada Križevci. Napominju kako je rješenjem u odnosu na UL utvrđeno da je o njegovu zahtjevu već odlučeno u prethodnom postupku što smatraju pogrešnim te da je trebalo o zahtjevu UL meritorno odlučivati. Navode da naknada za deposedirano zemljište mora biti utvrđena ili odlukom nadležnog upravnog tijela ili valjanim sporazumom stranaka, a oni smatraju da toga nema jer izjava koja je sadržana u zapisniku od 10. travnja 1989. ne predstavlja sporazum o naknadi. Ističu da tijekom tog prethodnog postupka DL nije potpisao ništa osim zapisnika od 10. travnja 1994. u kojem je iskazana samo namjera stranaka za sklapanje sporazuma no da to nije sporazum, odnosno da DL sporazum nije potpisao. Dodatno navode kako ponuđena vrijednost nije bila prihvatljiva jer su im nudili za površinu od 1302 m2 zemljište od 395 m2. Napominju kako teza o postignutom sporazumu zapravo predstavlja pogrešnu primjenu materijalnog prava te da zapravo ne postoji ugovor o nagodbi koju su sve stranke potpisale. Smatraju da DL koji nije bio prisutan na raspravi 14. lipnja 1989. sporazum koji je tada potpisan ne obvezuje, a da je taj sporazum zapravo ništetan pa ne obvezuje niti UL. Predlažu poništiti rješenje tuženika i provostupanjsko rješenje te potražuju trošak.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod svih navoda iz osporenog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

7. Zainteresirana osoba Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru u osnovi navodi da je pobijano rješenje zakonito i stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

8. Grad Križevci se nije uključio u spor dostavljanjem odgovora na tužbu.

9. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis i svu dokumentaciju koje su stranke dostavile u ovom upravnom sporu, spis upravnoga postupka te u sve isprave koje prileže istom. Ujedno je dana 10. srpnja 2025. održana rasprava kojoj su nazočili opunomoćenik tužitelja i zamjenik županijskog državnog u Bjelovaru, koji su u cijelosti ostali kod ranijih pisanih navoda.

10. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

11. Iz podataka spisa proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog tijela od 7. prosinca 2006. točkom I. izreke, DL vraćeno u vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište za oduzeti suvlasnički dio od ½ od ukupne površne 1302 m2 koji se nalazi u sastavu čestice k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 5487 m2. Točkom II. izreke određeno je DL po pravomoćnosti rješenja vratiti Gradu Križevci revalorizirani iznos primljene naknade. Točkom III. naloženo je Gradu Križevci nakon primitka revaloriziranog iznosa naknade omogućiti formiranje posebne parcele od k. č. br. [katastarska čestica] prema prijedlogu parcelacije. Točkom IV. odlučeno je o zemljišnoknjižnoj provedbi, dok je točkom V. naložena nadležnim institucijama provedba upisa u odnosu na novoformiranu česticu, a točkom VI. odbijen je zahtjev UL za povrat suvlasničkog dijela od ½ od ukupne površine od 1302 m2, uz obrazloženje da je UL za oduzeti suvlasnički dio kao naknadu primio drugu imovinu.

12. Navedeno prvostupanjsko rješenje tuženik je poništio svojim rješenjem od 18. prosinca 2013. u dijelu pod točkama 1., 2., 3., 4. i 5. i u tom je dijelu predmet vraćen na ponovni postupak, pa proizlazi da je prvostupanjsko rješenje od 7. prosinca 2006. postalo pravomoćno u odnosu na UL, njegov zahtjev je dakle pravomoćno riješen.

13. U ponovnom postupku odlučujući o zahtjevu DL javnopravna tijela su bitne činjenice utvrdila uvidom u spis Komiteta za građevinarstvo, prostorno paniranje i stambeno-komunalne poslove Uprave za imovinsko-pravne poslove Općine Križevci.

14. Iz podataka spisa razvidno je da se rješenjem Posebne komisije delegata Općine Križevci broj: UP/I-01-1008/1987. od 26. lipnja 1987. uzelo iz posjeda prava korištenja nacionalizirano neizgrađeno zemljište društvenog vlasništva u k. o. [katastarska općina], između ostalog nekretnine koje se tiču tužitelja i to: dio čest. kat. broj: 881/3, oranica, površine 656 m2, korisnika ŽL iz [adresa], utvrđeno vanknjižno korištenje ZL UL iz [adresa], dio čest. kat. broj: 881/3, oranica, površine 609 m2, korisnika CL iz [adresa], utvrđeno vanknjižno korištenje ZL UL iz [adresa], dio kat. čest. broj: [katastarska čestica], dvor, površine 37 m2, korisnika ZL i UL iz [adresa].

15. Zahtjev za naknadu oduzete imovine podnijeli su **.**.1997. pok. UL i DL kao suvlasnici svaki u ½ dijela neizgrađenog građevinskog zemljišta uzetog iz posjeda prava korištenja temeljem rješenja Posebne komisije delegata broj: UP-I-01-1008/1987. od 26. lipnja 1987. Upravni spor u ime pok. UL preuzeo je zakonski nasljednik OL.

16. Tome zahtjevu prethodio je postupak sporazumnog utvrđivanja pravične naknade za deposedirano zemljište u k. o. [katastarska općina], dosadašnjih korisnika.

17. Zapisnikom od 10. travnja 1989. kojem su prisustvovali DL i UL konstatirano je da bi stranke ukoliko bi došlo do nagodbe ukupno trebale dobiti novčanu naknadu u iznosu od 15.015.916 dinara. UL je na zapisnik izjavio da nema riješeno stambeno pitanje, pa u smislu članka 30. Zakona o građevinskom zemljištu smatra da mu pripada građevinska parcela i istu traži, jer želi graditi stambeni objekat. DL je izjavio da želi da se naknada za građevinsku parcelu tj. površinski 651 m2 uključi kod dodjeljivanja nove parcele UL. Na zapisnik je javni pravobranitelj Općine Križevci izjavio da u roku od pet dana Uprava za imovinsko-pravne poslove predloži odgovarajuću građevinsku parcelu pa da se stranke ponovno nađu i pokušaju riješiti predmet. Zapisnikom od 13. travnja 1989. kojem su prisustvovali DL i UL navodi se da je načelno postignut sporazum kojim se konstatira da bi stranke UL i DL trebale dobiti novčanu naknadu od ukupno 15.015.916 dinara za deposedirano zemljište voćke i objekte u Grdenićevoj ulici. S obzirom da je UL istaknuo da nema riješeno stambeno pitanje tražio je da mu se dodijeli građevinska parcela u Uslužnoj zoni površine oko 380 m2, pri čemu su stranke suglasne da se NL dodijeli građevinska parcela koja ima vrijednost oko 12.000.000 dinara, a razlika od 3.000.000 dinara bi se strankama odmah po zaključenju nagodbe isplatila. Tim zapisnikom stranke su se suglasile da bi se sa NL sklopio ugovor o dodjeli građevinskog zemljišta.

18. Zapisnikom od 14. lipnja 1989. kojem je prisustvovao samo UL sklopljen je sporazum o naknadi sa Općinom Križevci kojim se stranke sporazumijevaju da će UL postati korisnik čestice kat.broj 1253/2 površine 395 m2 u k. o. [katastarska općina] „Uslužna zona“, a Općina Križevci postaje korisnik čestica kat.broj - nova oznaka 881/3 površine 609 m2 (deposedirano od 881/3), čest. kat.broj 881/3 površine 656 m2 (deposedirano od čest. kat. broj 881/1) i čest kat. broj 881/3, nova oznaka površine 37 m2 (deposedirano od 882/1), odnosono ukupna površina deposediranog zemljišta iznosi 1302 m2.

19. Ugovor o dodjeli na korištenje građevinskog zemljišta u „Uslužnoj zoni“, neposrednom pogodbom, između [adresa] i UL zaključen je 19. lipnja 1989. kojim Općina Križevci daje na korištenje neposrednom pogodbom, umjesto naknade u novcu za deposedirano građevinsko zemljište građevinsku parcelu u „Uslužnoj zoni“ u [adresa] i to: čest. kat. broj 1253/2, površine 395 m2, k. o. [katastarska općina], UL [adresa] iz [adresa], radi izgradnje stambeno- poslovnog objekta.

20. Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (''Narodne novine'', broj 92/1996, 92/1999, 39/1999, 42/1999, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 34/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002 i 98/2019) u članku 51. stavku 3. propisuje da prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu prema odredbama toga Zakona, ako je na ime naknade za oduzetu imovinu primio drugu imovinu ili mu je naknada isplaćena od strane druge države.

21. DL i pok. UL su pristali da se pravična naknada za deposedirano zemljište kojega su bili suvlasnici u jednakim omjerima sastoji u tome da [adresa] sa UL sklopi ugovor o dodjeli građevinskog zemljišta, a da im se razlika isplati u novcu. Da je taj dogovor, na koji su obojica pristali, realiziran potvrđuje sporazum od 14. lipnja 1989. u kojemu je navedeno da Općina Križevci zapravo postaje korisnik čestica koje su rješenjem od 26. lipnja 1987. deposedirane (kat.broj 881/3 površine 609 m2, čest. kat.broj 881/3 površine 656 m2 i čest kat. broj 881/3 površina 37 m2) te to potvrđuje i ugovor o dodjeli zemljišta od 19. lipnja 1989. zaključen između [adresa] i UL.

22. Iako je sporazum od 14. lipnja 1989. i ugovor od 19. lipnja 1989. sa Općinom Križevci zaključio samo UL iz spisa proizlazi da je i DL namiren jer je on sam u postupku sporazumnog utvrđivanja pravične naknade za deposedirano zemljište koji je vođen kod Uprave za imovinsko-pravne poslove Općine Križevci na zapisnik izjavio da je suglasan da Općina Križevci radi namirenja i u odnosu na njegov dio s UL sklopi ugovor o dodjeli građevinskog zemljišta te je tražio da se njegov dio na koji ima pravo na naknadu (površina od 651 m2) pribroji veličini parcele koju će dobiti UL. U spisu se nalaze dokazi da je nagodba o namirenju DL i UL i realizirana stoga sud smatra da su obojica namireni jer su oni na to pristali, čak je davanje parcele UL za građenje u zamjenu za oduzeto cjelokupno zemljište bio uvjet stranaka DL i UL što je i ispoštovano od druge strane (Grad Križevci) te je u tom smislu ostvarena odredba članka 51. stavka 3. Zakona o naknadi koja govori da ukoliko su vlasnici primili drugu imovinu nemaju pravo na namirenje prema tom Zakonu.

23. Prema tome, prvostupanjsko tijelo je pravilno utvrdilo da tužitelj DL nema pravo na naknadu te je njegov zahtjev odbijen, a u odnosu na zahtjev VL kao zakonskog nasljednika pok. UL je prvostupanjskim rješenjem konstatirano da je taj zahtjev već pravomoćno okončan 2006. pa o njegovu zahtjevu za povrat nije niti odlučivano u osporavanim aktima.

24. Slijedom navedenog, sud kao zakonito i valjano obrazloženo ocjenjuje osporeno rješenje kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 9. prosinca 2021. Ni navodi tužbe u pogledu deposedacije i inflacije krajem 1980-ih nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja, tužitelji su namireni, a to što su eventualno kasnije pomislili da zaslužuju više nije od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja, što je sve valjano obrazloženo i u osporenom rješenju.

25. Kako, dakle, sud ne nalazi povrede zakona tužiteljima na štetu, to je valjalo na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 36/24 - dalje: ZUS) odlučiti kao u točki I. izreke presude. Odluka o troškovima spora (točka II. izreke) temelji se na članku 147. stavku 1. ZUS-a.

U Osijeku 23. srpnja 2025.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužiteljima, po opun.

2. Tuženiku,

3. ŽDO u Bjelovaru, Bjelovar, Ulica J. Jelačića 1

4. [adresa], D