Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Broj: Pp-40/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku po sutkinji Željki Ravlić, uz sudjelovanje zapisničarke Doris Gazdik, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljenika pravne osobe A2B LOGISTICS d.o.o. sa sjedištem u [adresa]. okrivljenika odgovorne osobe u pravnoj osobi ŠJ iz [adresa], zbog prekršajnog djela iz čl.229. st.1. toč.3. i st.2. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), i dr., podnesenom po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-02/24-01/654, Urbroj: 443-02-01-11-24-8 od 17.12.2024. godine, nakon provedene glavne rasprave u prisutnosti predstavnika 1.okr. pravne osobe i 2.okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi te u odsutnosti ovlaštenog predstavnika tužitelja, dana 23. srpnja 2025. godine
p r e s u d i o j e
I. Temeljem čl.183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)
1.okr. pravna osoba A2B LOGISTICS d.o.o., sa sjedištem u [adresa], MBS 030247515, OIB 64106146321, djelatnost – transport robe, žiro-račun IBAN broj [broj bankovnog računa] pri Addiko banci, prekršajno nekažnjavana,
2.okr. ĆJ, sin Š i Ć, djev. Č, rođen u [adresa], dana 14.10.1986. godine, s prebivalištem u [adresa], Srbija, državljanin Republike Srbije, broj putovnice: [broj putovnice], OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju ing. građevine, nezaposlen, bez primanja, uzdržava se od zaliha sredstava koje je stekao dok je radio, živi u izvanbračnoj zajednici, otac jednog maloljetnog djeteta, pismen, završena škola VSS, neodlikovan, bez imovine, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak
k r i v i s u
a) što 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu s radnikom sklopili ugovore o radu niti mu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njegovog rada te je temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila, a s obzirom na to da je radnik obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni s navedenim radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku prije početka njegovog rada dana 06.11.2024. godine, odnosno izdati mu pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što nisu učinili,
time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.14. st.3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.229. st.1. toč.3. i st.2. istoga Zakona,
b) što 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu dostavili podatke o početku osiguranja radnika prije početka njihovog rada, a što je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila te je obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni dostaviti podatke o početku osiguranja radnika nadležnom tijelu HZMO prije početka njegovog rada dana 06.11.2024., a što nisu učinili,
time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.112. st.1. toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 i 96/25), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.172. st.2. toč.5. istoga Zakona,
c) što 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba nisu u propisanom roku podnijeli nadležnom tijelu HZMO prijavu o početku osiguranja radnika za radno mjesto vozača teretnog vozila nosivosti jednake ili već od 7,5 tona na kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, te je tijekom inspekcijskog nadzora, kao i uvidom u predočenu dokumentaciju, utvrđeno da su radnici EJ i GJ prijavljeni nadležnom tijelu HZMO u Dalju, po osnovi rada kod nadziranog poslodavca na radno mjesto vozača teretnog vozila, a uvidom u prometne dozvole teretnih vozila kojima ti radnici obavljaju prijevoz, utvrđeno je da se radi o vozilu dopuštene nosivosti veće od 7,5 tona, te su bili dužni u Dalju podnijeti prijave o početku osiguranja radnika prije početka njihovog rada za radno mjesto na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i to za EJ dana 25.09.2024. i za GJ **.**.2023., a što nisu učinili,
time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.16. st.1. toč.1. i čl.29. st.3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 115/18 i 34/21), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.31. st.1. toč.2. i st.3. istog Zakona,
d) što 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana zaposlenja radnika kao nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, te je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila te je obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni podnijeti prijavu o početku osiguranja tog radnika u Erdutu nadležnom tijelu HZZO u roku od 8 dana od dana početka njegovog rada, dakle najkasnije dana 14.11.2024. s početkom rada/osiguranja 06.11.2024., a što nisu učinili,
time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.120. st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.150. st.1. toč.2. i st.2. istog Zakona,
e) što su 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba koristili rad državljana treće zemlje koji za rad u Republici Hrvatskoj nije imao izdanu dozvolu za boravak i rad te je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ, državljanin Republike Srbije, najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila, a s obzirom na to državljani treće zemlje mogu raditi u Republici Hrvatskoj samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad, te su bili dužni učiniti u Erdutu, prije početka rada ČJ dana 06.11.2024. od nadležne policijske uprave ili postaje, za njega ishoditi dozvolu za boravak i rad, a što nisu učinili,
time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.88. st.1. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.247. st.2. toč.1. i st.7. istog Zakona,
II. pa im se temeljem citiranih članaka navedenog Zakona, a uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona utvrđuje
1.okr. pravnoj osobi
za prekršaj pod a) NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 €,
za prekršaj pod b) NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 €,
za prekršaj pod c) NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 €,
za prekršaj pod d) NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 €,
za prekršaj pod e) NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 €,
2.okr. odgovornoj osobi
za prekršaj pod a) NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 €,
za prekršaj pod b) NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 €,
za prekršaj pod c) NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 €,
za prekršaj pod d) NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 €,
za prekršaj pod e) NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 €.
III. pa se 1. okr. i 2. okr. temeljem citiranih članaka navedenih zakona primjenom čl.39. Prekršajnog zakona
i z r i č e
1.okr. UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 7.500,00 € (slovima: sedamtisućapetstoeura),
2.okr. UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.500,00 € (slovima: dvijetisućepetstoeura).
IV. Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona 1. i 2.okr. su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 6 (šest) mjeseci u šest jednakih mjesečnih obroka na način da prvi obrok dospijeva u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, a svaki sljedeći obrok u narednom roku od 30 (trideset) dana po dospijeću prvog obroka pa do konačne otplate novčane kazne. Sukladno čl.152. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona ukoliko 1. i 2. okr. u roku od 6 (šest) mjeseci po pravomoćnosti ove presude, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, što za 1.okr. iznosi 5.000,00 €, dok za 2. okr. iznosi 1.666,67 €, smatrat će se da su istu platili u cijelosti.
V. Temeljem čl.139. st.3. Prekršajnog zakona 1.okr. pravna osoba i 2.okr. su dužni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 €, svaki ponaosob, u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je ovome sudu dana 08.01.2025. godine optužni prijedlog, Klasa:
UP/I-116-02/24-01/654, Urbroj: 443-02-01-11-24-8 od 17.12.2024. godine, kojim su 1.okr. pravna osoba i 2.okr. odgovorna osoba proglašeni krivima zbog prekršaja pobliže opisanih u izreci ove presude.
2. Na raspravu održanu dana 23.07.2025. godine pristupio je predstavnik 1.okr. pravne osobe i 2.okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi ĆJ koji u društvu obavlja poslove prokuriste. Na istoj raspravi sud je konstatirao da je okrivljenik državljanin Republike Srbije te je sukladno čl.87. Prekršajnog zakon upozoren da u ovom prekršajnom postupku ima pravo na korištenje svojeg jezika i pisma, na što je isti odgovorio da nema potrebe za prevoditeljem jer razumije hrvatski jezik i zna čitati i pisati latiničnim pismom te ne traži prevođenje putem tumača jer za to nema potrebe. Na istoj raspravi 1.okr. pravne osobe i 2.okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi ĆJ je u svoju obranu iskazao da je točno da 1.okr. kao pravna osoba i on kao 2.okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu s radnikom sklopili ugovore o radu niti mu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njegovog rada te je temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i njihovog očitovanja, utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila, a s obzirom na to da je radnik obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, bili su dužni s navedenim radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku prije početka njegovog rada dana 06.11.2024. godine, odnosno izdati mu pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što nisu učinili. U svezi točke 2. optužnog prijedloga navodi da je točno da nisu dostavili podatke o početku osiguranja radnika prije početka njihovog rada, a što je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i njihovog očitovanja, utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila te je obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni dostaviti podatke o početku osiguranja radnika nadležnom tijelu HZMO prije početka njegovog rada dana 06.11.2024., a što nisu učinili. U svezi točke 3. optužnog prijedloga iskazao je da je točno da nisu u propisanom roku podnijeli nadležnom tijelu HZMO prijavu o početku osiguranja radnika za radno mjesto vozača teretnog vozila nosivosti jednake ili već od 7,5 tona na kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, te je tijekom inspekcijskog nadzora, kao i uvidom u predočenu dokumentaciju, utvrđeno da su radnici EJ i GJ prijavljeni nadležnom tijelu HZMO u Dalju, po osnovi rada kod nadziranog poslodavca na radno mjesto vozača teretnog vozila, a uvidom u prometne dozvole teretnih vozila kojima ti radnici obavljaju prijevoz, utvrđeno je da se radi o vozilu dopuštene nosivosti veće od 7,5 tona, te su bili dužni u Dalju podnijeti prijave o početku osiguranja radnika prije početka njihovog rada za radno mjesto na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i to za EJ dana 25.09.2024. i za GJ **.**.2023., a što nisu učinili. U svezi točke 4. optužnog prijedloga naveo je da je točno da nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana zaposlenja radnika kao nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, te je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila te je obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni podnijeti prijavu o početku osiguranja tog radnika u Erdutu nadležnom tijelu HZZO u roku od 8 dana od dana početka njegovog rada, dakle najkasnije dana 14.11.2024. s početkom rada/osiguranja 06.11.2024., a što nisu učinili. U svezi točke 5. optužnog prijedloga naveo je da je točno da su koristili rad državljana treće zemlje koji za rad u Republici Hrvatskoj nije imao izdanu dozvolu za boravak i rad te je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i njihovog očitovanja, utvrđeno da je ČJ, državljanin Republike Srbije, najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila, a s obzirom na to državljani treće zemlje mogu raditi u Republici Hrvatskoj samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad, te su bili dužni učiniti u Erdutu, prije početka rada ČJ dana 06.11.2024. od nadležne policijske uprave ili postaje, za njega ishoditi dozvolu za boravak i rad, a što nisu učinili. Također je u obranu iskazao da je on firmu preuzeo u 8. mjesecu 2024. te da se ovo sve događalo prilikom prijelaza granice 06.11.2024. godine. Što se tiče rada ČJ isti je kao radnik imao prijavu o početku rada, ali za drugog poslodavca, što je on njemu rekao, a na kraju se ispostavilo da nije bio ni kod jednog poslodavca prijavljen te je prijavu falsificirao i doveo ga u nezavidan položaj što se tiče samoga rada koji mu je on omogućio da radi. Što se tiče njegovog rada oni su čekali, s obzirom da su proveli proceduru preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, da se tom radniku, budući se radi o ČJ kao strancu, odobri to sve kako bi u policiji nakon odobrenja boravka s njim zaključio ugovor o radu. Međutim, kako je taj ČJ njega prevario jer mu je dao lažni dokument da je on tu već prijavljen i jer mu je rekao da on može početi raditi kao vozač teretnog vozila te mu je on povjerovao, iako je to bila njegova greška, i zaposlio ga iako ga je trebao prijaviti u MUP RH PP Osijek zbog adrese pravne osobe koja je u tom trenutku bila u Dalju. Zbog navedenog on nije mogao njega ni prijaviti tijelima mirovinskog osiguranja, a niti tijelima zdravstvenog osiguranja, jer ga nije mogao još prijaviti, odnosno bili su još u proceduri. Sve navedeno glede obrane se odnosi i na točku 2., 3. i 4. optužnog prijedloga. U svezi točke 5. iskazuje da su navodi iz točke 5. nesporni, ali je postupak ishođenja dozvole za boravak i rad za ČJ bio u proceduri te je on radio 06.11.2024. i zatečen na radu jer je on smatrao da on ima tu dozvolu za boravak sukladno čl.88. st.1. Zakona o strancima, iako je istu on falsificirao. Isti je također u obranu istaknuo da s obzirom da društvo posluje od 2021. godine i prije njega je bilo bar 10 radnika koji su prošli kroz firmu i koji su svi bili uredno prijavljeni i regularno su radili te njemu nije bila nikakva namjera da pričeka ta dva tjedna da taj radnik regularno pođe raditi, ali ga je on doveo u zabludu da ima valjanu prijavu ali za drugu firmu. Nakon toga je došla i inspekcija cestovnog prometa te su utvrdili da unazad nekoliko godina otkada firma posluje provjerom tahograf listića i drugih provjera na kamionima nije bilo nikakvih propusta u gradnji firme te njima nije bilo uopće u interesu da čine bilo kakve prekršaje osobito njemu kao odgovornoj osobi. Kao prokurista društva molio je, s obzirom na činjenicu da je društvo u blokadi, da mu se ublaži maksimalno novčane kazne i da se izdaju u roku plaćanja što je moguće dulje jer trenutno nisu likvidni. Na poseban upit suca 1.okr. i 2.okr. da li se osjeća krivim za svih pet prekršaja koji im se stavljaju na teret, isti je odgovorio da se osjeća krivim.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao Optužni prijedlog Državnog inspektorata Općinskom sudu u Osijeku (list 1-3 spisa), Obavijest počiniteljima prekršaja (list 4-5 spisa), Obavijest PU osječko-baranjske, Postaje granične policije Dalj Državnom inspektoratu, Područnom uredu Osijek (list 6 spisa), Službena zabilješka (list 7 spisa), Preslik putovnice (list 8-9 spisa), Zapisnik II o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja od 06.12.2024. (list 10-14 spisa), Obrazac eM-1P (list 15-16 spisa), Preslik prometne dozvole (list 17-28 spisa), Neuručen poziv (list 29- 30 spisa), Potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 23.07.2025. godine koja prileži Zapisniku i izvadak iz sudskog registra Trgovačkih sudova RH koji prileži uz ovaj zapisnik, a isto prileži ovom zapisniku.
4. Nakon detaljno provedenog dokaznog postupka sud je temeljem priznanja prekršaja danog od strane okrivljenika, kao i krivnje, te na temelju raspoloživih dokaza iz spisa predmeta, nespornim utvrdio da 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu s radnikom sklopili ugovore o radu niti mu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka njegovog rada te je temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila, a s obzirom na to da je radnik obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni s navedenim radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku prije početka njegovog rada dana 06.11.2024. godine, odnosno izdati mu pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, a što nisu učinili, time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.14. st.3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.229. st.1. toč.3. i st.2. istoga Zakona, a što je opisano pod a) izreke ove presude, kao i da 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu dostavili podatke o početku osiguranja radnika prije početka njihovog rada, a što je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila te je obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni dostaviti podatke o početku osiguranja radnika nadležnom tijelu HZMO prije početka njegovog rada dana 06.11.2024., a što nisu učinili, time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.112. st.1. toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 i 96/25), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.172. st.2. toč.5. istoga Zakona, a što je opisano pod b) izreke ove presude, kao i da 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba nisu u propisanom roku podnijeli nadležnom tijelu HZMO prijavu o početku osiguranja radnika za radno mjesto vozača teretnog vozila nosivosti jednake ili već od 7,5 tona na kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, te je tijekom inspekcijskog nadzora, kao i uvidom u predočenu dokumentaciju, utvrđeno da su radnici EJ i GJ prijavljeni nadležnom tijelu HZMO u Dalju, po osnovi rada kod nadziranog poslodavca na radno mjesto vozača teretnog vozila, a uvidom u prometne dozvole teretnih vozila kojima ti radnici obavljaju prijevoz, utvrđeno je da se radi o vozilu dopuštene nosivosti veće od 7,5 tona, te su bili dužni u Dalju podnijeti prijave o početku osiguranja radnika prije početka njihovog rada za radno mjesto na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i to za EJ dana 25.09.2024. i za GJ **.**.2023., a što nisu učinili, time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.16. st.1. toč.1. i čl.29. st.3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 115/18 i 34/21), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.31. st.1. toč.2. i st.3. istog Zakona, a što je opisano pod c) izreke ove presude. Nadalje je sud utvrdio da 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana zaposlenja radnika kao nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, te je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ najranije od dana 06.11.2024. u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila te je obavljao poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada, imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, te su bili dužni podnijeti prijavu o početku osiguranja tog radnika u Erdutu nadležnom tijelu HZZO u roku od 8 dana od dana početka njegovog rada, dakle najkasnije dana 14.11.2024. s početkom rada/osiguranja 06.11.2024., a što nisu učinili, time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.120. st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.150. st.1. toč.2. i st.2. istog Zakona, a što je opisano pod d) izreke ove presude, kao i da su 1.okr. kao pravna osoba i 2.okr. kao odgovorna osoba koristili rad državljana treće zemlje koji za rad u Republici Hrvatskoj nije imao izdanu dozvolu za boravak i rad te je tijekom inspekcijskog nadzora, temeljem dostavljenog policijskog izvješća, kao i očitovanja 1. i 2.okr., utvrđeno da je ČJ, državljanin Republike Srbije, najranije od dana 06.11.2024. godine u Erdutu započeo s obavljanjem poslova vozača teretnog vozila, a s obzirom na to državljani treće zemlje mogu raditi u Republici Hrvatskoj samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad, te su bili dužni učiniti u Erdutu, prije početka rada ČJ dana 06.11.2024. od nadležne policijske uprave ili postaje, za njega ishoditi dozvolu za boravak i rad, a što nisu učinili, time su 1.okr. i 2.okr. postupili protivno čl.88. st.1. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), čime su počinili prekršajno djelo kažnjivo po čl.247. st.2. toč.1. i st.7. istog Zakona, a što je opisano pod e) izreke ove presude. Time su 1.okr. i 2.okr. u postupanju, kako je to opisano pod a), b), c), d) i e) izreke ove presude, u cijelosti ispunili sve elemente bića prekršaja za koje se terete, te je sud ne nalazeći okolnosti koje bi isključivale odgovornost 1. i 2.okr. za počinjene prekršaje u radnjama istih utvrdio sva obilježja prekršaja za koje se isti terete te ih oglasio krivima.
5. Naime, ovaj Sud je okrivljenike oglasio krivim temeljem izričitog priznanja počinjenja prekršaja kao, i priznanja krivnje, temeljem članka 171.a Prekršajnog zakona, a okrivljenikovo priznanje podudara se sa svim dokazima u spisu.
6. Prilikom odlučivanja o visini novčanih kazni okrivljenicima za počinjeni prekršaj sud je cijenio sve okolnosti iz čl.36. st.1. i 2. Prekršajnog zakona, od olakotnih okolnosti sud je cijenio priznanje počinjenja prekršaja okrivljenika, kao i krivnje, te posebno cijeneći prekršajno nekažnjavanje 1.okr. pravne osobe i 2.okr. odgovorne osobe u pravnoj osobi, a što je sud utvrdio uvidom u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije, dok od otegotnih okolnosti iste nije utvrdio, pa je uvažavajući težinu počinjenih prekršaja novčane kazne za svaki pojedini prekršaj izrekao uz primjenu čl.37. st.3. Prekršajnog zakona, dakle ispod minimalno propisanih iznosa novčanih kazni određenih za tu vrstu prekršaja, smatrajući da će se u konkretnom slučaju i ublaženim kaznama postići svrha kažnjavanja da okrivljenici ubuduće ne čine ovakve i slične prekršaje.
7. Sud je 1.okr. pravnu osobu i 2.okr. odgovornu osobu obvezao na plaćanje troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.
8. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Osijeku 23. srpnja 2025. godine
Zapisničarka
S U T K I NJ A
Doris Gazdik
Željka Ravlić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj u postupku ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga Suda u 2 (dva) istovjetna primjerka i ne podliježe naplati pristojbe.
DOSTAVITI:
1. Tužitelju,
2. Spis.
