Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-396/2023-26

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, po sucu pojedincu Andrei Herendić u pravnoj stvari tužiteljice ŽRU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik, protiv 1. tuženika ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Srećko Ljubičić, odvjetnik i 2. tužene ŽRUG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa 1. tuženik, kao punomoćnik, radi utvrđenja ništetnosti i uspostave ranijeg z.k. stanja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. lipnja 2025., u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, 1. tuženika, osobno i kao punomoćnika 2. tužene, te punomoćnika 1. tuženika, 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o j e

I Utvrđuje se da su ništetni i da su bez učinka Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneks Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006., Ugovor o darovanju od 3. srpnja 2007. koji su zaključeni između prvotuženika, kao darovatelja i drugotužene, kao obdarenika, predmet kojeg ugovora su nekretnine kčbr. [katastarska čestica], oranica u Novoselcu, površine 853 m[2] , upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], oranica, površine 177 m[2] , upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva da se utvrde ništetnim i bez učinka Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneks Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovor o darovanju od 3. srpnja 2007. koji su zaključeni između 1. tuženika, kao darovatelja i 2. tužene, kao obdarenika vezano za nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica], Novoselečki prečac, pov. 695 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], voćnjak u Novoselecu, pov. 122 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], pov. 134 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

III Nalaže se uspostava ranijeg zemljišno-knjižnog stanja u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], oranica u Novoselcu, površine 853 m[2] , upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], oranica, površine 177 m[2] , upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] ime prijašnjeg vlasnika ŽR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], što su prvo i drugo tuženi dužni trpjeti.

IV Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje vezano za nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica], Novoselečki prečac, pov. 695 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], voćnjak u Novoselecu, pov. 122 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], pov. 134 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da se vrati na ime prijašnjeg vlasnika ŽR, [adresa] 2, Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], što su 1. i 2. tuženi dužni trpjeti, kao neosnovan.

V Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da su ona i drugotužena kćerke prvotuženika ŽR, a obje su samo formalno evidentirane na adresi u [adresa]. Navodi da ona cijeli svoj život živi u [adresa], dok je drugotužena nastanjena u Austriji. Navodi da su tužiteljica i drugotužena polusestre (po ocu), te su odnosi među strankama uvijek bili korektni. Navodi da su tužiteljica i drugotužena dolazile u posjet prvotuženiku, koji im je omogućio prijavu prebivališta/boravišta na adresi u [adresa], i to na nekretnini, kući u kojoj živi prvotuženik na adresi [adresa]. Ističe da prema usmenom sporazumu parničnih stranaka nekretnine koje su vlasništvo prvotuženika u k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina], imaju pripasti njegovoj djeci, tužiteljici i drugotuženoj na ravne dijelove, odnosno po ½ svakoj. Ističe da su se parnične stranke po takvom sporazumu i ponašale i nitko nije dovodio u pitanje takvu volju prvotuženika, koji sve nekretnine u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] drži u isključivom posjedu, dok su posjed obiteljske kuće imale i imaju tužiteljica i drugotužena, i to na način što im je otac, ovdje prvotuženik, izradio i predao primjerak ključeva obiteljske kuće u [adresa]. Tužiteljica navodi da je 10. lipnja 2023. došla do saznanja da se njena polusestra, ovdje drugotužena, knjižila kao vlasnik svih nekretnina u vlasništvu prvotuženika, a riječ je o nekretninama oznake č. zem. [katastarska čestica], voćnjak u Novoselecu, pov. 122 m2, ZU 7549, k. o. [katastarska općina], č. zem. [katastarska čestica], oranica u [adresa], pov. 853 m2, ZU 7085, k. o. [katastarska općina], č. zem. [katastarska čestica], Novoselečki prečac, pov. 695 m2, ZU 8001, k. o. [katastarska općina], č. zem. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], pov. 134 m2, ZU 7489, k. o. [katastarska općina], č. zem. [katastarska čestica], oranica, pov. 177 m2, ZU 7474, k. o. [katastarska općina], i to temeljem Ugovora o darovanju nekretnine od 18. srpnja 2001., Aneksa navedenom ugovoru od 5. lipnja 2006., kao i temeljem Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007., koje ugovore je ista zaključila s prvotuženikom. Tužiteljica smatra da su tuženici u očitoj namjeri da osujete njena prava zaključili ugovor o darovanju nekretnine, iako su se u zbilji ponašali potpuno drukčije. Tužiteljici navodi da su joj dane garancije da će u budućnosti steći suvlasništvo na imovini svog oca, da bi u međuvremenu došla do saznanja kako je unatoč činjenici da dolazi u Hrvatsku i boravi na adresi iz tužbe (č. zem. [katastarska čestica], ZU 7489, k. o. [katastarska općina]), izvršen prijenos vlasništva na ime 2. tužene. Ističe da je odredbom čl. 270. Zakona o obveznim odnosima propisano da je ugovor ništetan ako je činidba nemoguća i nedopuštena, dok je odredbom čl. 271. Zakona o obveznim odnosima propisano da je činidba nedopuštena ako je protivna moralu društva, dok je odredbom čl. 273. Zakona o obveznim odnosima propisano da je ugovor bez učinka ako je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je drugi ugovaratelj to znao ili morao znati. Istom odredbom propisano je da besplatni ugovor nema pravni učinak i kada drugi ugovaratelj nije znao niti morao znati da je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku njegovog suugovaratelja. Tužiteljica navodi da je očito da se radi o nedopuštenoj pobudi (prilikom zaključenja darovnih ugovora) kod 1. i 2. tuženika, koji postupaju isključivo u namjeri da osujete tužiteljicu da u eventualnom ostavinskom postupku realizira svoja prava koja joj pripadaju, a za koju pobudu su tuženici znali i morali znati. Navodi da ukoliko i nisu znali, ugovor nema pravnog učinka jer se radi o besplatnom raspolaganju. Smatra da je ugovor iz točke 3. tužbe ništetan pravni posao i iz slijedećih razloga. Tuženi su zaključili simulirani ugovor i to jedino s ciljem da se onemogući nasljeđivanje. Dakle radi se o čistoj simulaciji, bez postojanja stvarne i prave volje za darovanjem, pa ovaj ugovor ima formalni nedostatak koji je takvog karaktera da ga čini ništetnim. Ističe da prilikom darovanja nije došlo do predaje stvari u posjed, a zakonodavac obvezuje ugovorne strane da takav ugovor solemniziraju. Poziva se na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev-995/04-2 od 4. listopada 2005., te na presudu Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-2025/13-2 od 20. veljače 2014. Navodi da u slučaju da je ugovor ništetan, svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj strani sve ono što je primila na temelju takvog ugovora, a ako to nije moguće ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, te ako zakon ne propisuje što drugo, druga strana tada mora vratiti određenu naknadu u novcu i to prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Ističe da je 1. tuženik nakon učinjenog darovanja, nastavio živjeti i koristiti nekretnine iz darovnog ugovora. Stoga tužiteljica smatra da sporni ugovori nisu sklopljeni u potrebnoj pisanoj formi, jer je javni bilježnik samo ovjerio potpis darovateljice (očito se misli na darovatelja). Poziva se također i na sudsku praksu iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 459/2020, Rev 2759/2011, Rev 722/2012, Rev 2070/2011, Rev 955/2009, Rev 995/2004, Rev 880/2005 i Rev 2593/2000 i Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:

U-III-891/2006, prema kojoj ugovor o darovanju bez prave predaje mora biti sklopljen u obliku sudskog zapisnika, javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave sukladno odredbama čl. 53. st. 1. točka 2. ili kao ovdje čl. 59. ZJB-a jer je odredba prisilne naravi i ne trpi nikakve iznimke. Zbog toga je ugovor o darovanju bez predaje stvari u posjed koji nije sklopljen u propisanom obliku u smislu čl. 70. ZJB- a ništav (ništetan), a njegova provedba u zemljišnim knjigama ne može samo po sebi značiti njegovu konvalidaciju. Stoga sukladno čl. 482 st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje u tekstu: ZOO), u vezi s činjenicom da je svrha obveze sastavljanja javnobilježničkog akta utvrđenje volje stranaka od strane stručne osobe kao i upoznavanje stranaka ugovora sa pravima i obvezama ugovora od strane stručne osobe kod ugovora kojim se raspolaže pravom vlasništva stvari veće vrijednosti, sve u svrhu zaštite prava istih, a time i temeljna obveza darovatelja da preda odnosno prenese dar obdareniku nastaje kada se (kumulativno) darovatelj obveže predati odnosno prenijeti predmet darovanja obdareniku bez protučinidbe, a daroprimci prihvate to darovateljevo obvezivanje. Stoga obveza darovatelja nastaje tek u tom trenutku, te afirmira darovanje kao ugovor, a ne jednostrani pravni posao. Riječ je o darovanju s predajom (realno darovanje), tj. u kojem je akt ispunjenja (predaje darovane stvari obdareniku) trebao uslijediti neposredno iza sklapanja ugovora i to manifestacijama koje bi bile vidljive trećim osobama u relevantnom vremenu neposredno nakon 2001, 2006, 2007., odnosno sklapanja ugovora. Izvršenje stvarne odnosno faktične predaje stvari u samostalan posjed obdareniku je činjenično pitanje, pa smatra da je tuženik obvezan dokazati da je po sklapanju ugovora obdarenica (2. tužena) stupila u samostalan posjed, uz volju ugovornih strana da ona od tada izvršava vlasnički posjed, i to neposredno iza sklapanja ugovora, odnosno da su nekretnine iz ugovora izašle iz faktične vlasti 1. tuženika u faktičnu vlast 2. tužene. Stoga predlaže da sud utvrdi da su ništetni i bez pravnog učinka Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneks Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006., Ugovor o darovanju od 3. srpnja 2007. koji su zaključeni između 1. tuženika, kao darovatelja i 2. tužene, kao obdarenika, predmet kojeg ugovora su nekretnine kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 853 m[2] , upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], oranica, površine 177 m , upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], Novoselečki prečac, pov. 695 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], voćnjak u Novoselecu, pov. 122 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa], pov. 134 m2, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te da sud naloži uspostavu ranijeg zemljišno-knjižnog u odnosu na navedene nekretnine na ime prijašnjeg vlasnika, ovdje 1. tuženika, što su 1. i 2. tuženi dužni trpjeti, te da joj tuženi nadoknade troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate.

2. Prvo tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene aktivne legitimacije i nedostatka pravne osnove za pobijanje pravnih poslova, Ugovora o darovanju nekretnine od 18. srpnja 2001., Aneksa tom ugovoru od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju nekretnine od 3. srpnja 2007. u ovoj pravnoj stvari. Prvotuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice kao neutemeljenima i neosnovanima, te predlaže da tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice odbije kao neosnovane u cijelosti, uz obvezu da tužiteljica nadoknadi prvotuženiku prouzročeni parnični trošak. Prvotuženik navodi da su potpuno pravno i stvarno neutemeljeni i neosnovani navodi tužbe. Navodi da je točno da su je tužiteljica i drugotužena njegove kćeri. Navodi da je točno da je tužiteljicu samo formalno prijavio na adresi u [adresa], s obzirom da ista živi i prebiva u inozemstvu i to na Novom Zelandu gdje je i rođena. Navedeno je učinjeno radi ishođenja osobne dokumetacije u Republici Hrvatskoj. Navodi da je prijavu tužiteljice napravio na osnovi punomoći i uz suglasnost vlasnice predmetnih nekretnina ovdje drugotužene. Ističe da su navodi iz točke 3. predmetne tužbe netočni, neutemeljeni i neosnovani. Navodi da između parničnih stranaka nije postojao nikakav dogovor niti sporazum oko predmetnih nekretnina, te ističe da on o navedenome nije nikada razgovarao s tužiteljicom niti je o tome bilo razgovara s drugotuženom. Navodi da su neutemeljeni, nesuvisli, pogrešni i potpuno neosnovani navodi tužiteljice iz točke pod 3., 4., 5., 6. i 7. tužbe. Smatra da su svi darovni ugovori i to Ugovor o darovanju nekretnine od 18. srpnja 2001., Aneks tom ugovoru od 5. lipnja 2006. i Ugovor o darovanju nekretnine od 3. srpnja 2007. u potpunosti pravno valjani pravni poslovi, te odgovaraju svim zakonskim pretpostavkama valjanosti navedenih pravnih poslova, te su sve nekretnine koje su predmet navedenih ugovora odmah predane u posjed obdarenice ŽRUG (2. tužene), a prvotuženik i nadalje prema dogovoru s istom posjeduje iste. Što se tiče nekretnine na kojoj je izgrađena kuća ističe da je i tužiteljicu i drugotuženu prijavio na navedenoj adresi kako bi ishodile pravo na osobne dokumente u Republici Hrvatskoj na koja imaju pravo, a ostali navodi tužiteljice su neistinite. Navodi da je točno da su u zemljišnim knjigama ovog suda na osnovi navedenih ugovora predmetne nekretnine upisane na ime i vlasništvo drugotužene. Navodi da je neistinita tvrdnja tužiteljice da predmetne nekretnine nisu predane u posjed obdarenici drugotuženoj. Ističe da su sve nekretnine odmah po sklapanju navedenih ugovora o darovanju predane u posjed drugotužene i da ih je ona primila sa zahvalnošću od svojeg oca ŽR ovdje prvotuženika. Ističe da navedene nekretnine koje su predmet navedenih darovanja nisu jedine nekretnine prvotuženika. Navodi da je imao u vlasništvu i posjedu i nekretninu zvanu Krčevina u k. o. [katastarska općina] koju je darovao svojoj kćeri ovdje tužiteljici, a koja nekretnina ima površinu cca 2000 m[2] te se može podijeliti u tri gradilišta i veća je nego sve predmetne nekretnine koje su predmet ove tužbe. Ističe da u navedenim ugovoru o darovanju stoji napisano: „Daroprimatelj sa zahvalnošću prihvaća ovo darovanje.“ Ističe da su sve pravne radnje poduzete u ovom slučaju od strane nadležnog suda prigodom upisa prava vlasništva na ime obdarenice ovdje drugotuže njegove kćeri u skladu s važećim zakonima u Republici Hrvatskoj, te je točno da su u zemljišnim knjigama ovog suda na osnovi navedenih ugovora predmetne nekretnine upisane na ime i vlasništvo drugotužene, te je u katastarskom operatu upisano posjedovno stanje na ime drugotuženice. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan u cijelosti uz obvezu tužiteljice da nadoknadi prvotuženiku prouzročene parnične troškove.

3. Drugo tužena nije podnijela odgovor na tužbu, međutim ista je jedinstveni suparničar sa prvotuženikom s obzirom da se ovaj spor može riješiti samo na jednak način u odnosu na oba tuženika, pa se na istu primjenjuju odredbe čl. 201. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu o prijavi prebivališta za tužiteljicu (list 6-7), rodni list tužiteljice (list 8), izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 9 i 24), izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 10 i 25), izvadak iz zemljišne knjige kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 11 i 29), izvadak iz zemljišne knjige kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 12 i 27), izvadak iz zemljišne knjige kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 13 i 26), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 46), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], obje upisane u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 48-50), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 51-55), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 56-60), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 61-65), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 8001, k. o. [katastarska općina] (list 67-68), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 984, k. o. [katastarska općina] (list 81), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 4212, k. o. [katastarska općina] (list 82-83), te je saslušao tužiteljicu i 1. tuženika kao stranku u postupku, a 2. tužena nije saslušana kao stranka u postupku iako je ista uredno pozvana na ročište radi saslušanja, s obzirom da na ročište radi saslušanja nije pristupila, te je izvršen uvid u spise ovog suda posl. br. Z-2391/07 i Z- 3633/07.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Među strankama je nesporno da su tužiteljica i drugotužena kćeri ovdje prvotuženika, a za tužiteljicu navedeno proizlazi i iz rodnog lista iste (list 8).

7. Među strankama nije sporno da su između prvotuženika, kao darovatelja i drugotužene, kao obdarenika, sklopljeni Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneks Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovor o darovanju od 3. srpnja 2007. Sporno je da li su navedeni ugovori sklopljeni u zakonom propisanom obliku, pa sukladno tome da li su isti ništetni.

8. Uvidom u spis ovog suda posl. br. Z-2391/07 utvrđeno je da se u istome nalazi ovjerena preslika Ugovora o darovanju nekretnine od 18. srpnja 2001. u koji je sud izvršio uvid. Utvrđeno je da je navedeni Ugovor sklopljen između prvotuženika kao darovatelja i drugotužene kao obdarenika (daroprimatelja), te je utvrđeno da je u ime tada mlt. drugotužene (rođena **.**.1992.) Ugovor potpisala njezina zz i majka BRU, a potpisi darovatelja i zz obdarenika su ovjereni kod javnog bilježnika Ignaca Vugera pod brojem OV-7221/2001 dana 18. srpnja 2001. Predmet Ugovora o darovanju su kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisane u plbr. 5344 k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] upisano u plbr. 7480 k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] upisano u plbr. 2454 k. o. [katastarska općina]. U navedenom spisu nalazi se i ovjerena preslika Aneksa ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006., te je uvidom u isti utvrđeno da je navedeni Ugovor sklopljen između prvotuženika kao darovatelja i drugotužene kao obdarenika (daroprimatelja), te je utvrđeno da je u ime tada mlt. drugotužene (rođena **.**.1992.) Ugovor potpisala njezina zz i majka BRU (ŽR), a potpisi darovatelja i zz obdarenika su ovjereni kod javnog bilježnika Ignaca Vugera pod brojem OV-2542/2007 dana 8. veljače 2007. Aneksom je dopunjen Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001. vezano za zemljišnoknjižne podatke za nekretninu i potvrđuju da je to zkčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 237 čhv ili 853 m[2] , upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Iz navedenog spisa proizlazi da je isti vođen povodom prijedloga predlagatelja ŽR radi provedbe darovnog ugovora, te se utvrđuje da je u istom postupku rješenjem posl. br. Z-2391/07 od 27. travnja 2007. dozvoljena temeljem navedenih Ugovora uknjižba prava vlasništva na nekretninama ŽR i to kčbr. [katastarska čestica] upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist ŽRUG.

9. Sud je izvršio i uvid u izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 9 i 24) i povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 237 čhv ili 853 m[2] upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 56-60), te je utvrđeno da je navedena uknjižba provedena u zemljišnim knjigama.

10. Uvidom u spis ovog suda posl. br. Z-3633/07 te se utvrđuje da se u istome nalazi ovjerena preslika Ugovora o darovanju nekretnine od 3. srpnja 2007. u koji je sud izvršio uvid, a koji Ugovor je sklopljen između prvotuženika kao darovatelja i drugotužene kao obdarenika (daroprimatelja), te je utvrđeno da su isti potpisali prvotuženik kao darovatelj i drugotužena kao daroprimatelj, a potpis darovatelja je ovjeren kod javnog bilježnika Ignaca Vugera pod brojem OV-14887/2007 dana 4. srpnja 2007. Iz navedenog spisa proizlazi da je isti vođen povodom prijedloga predlagatelja ŽR radi provedbe "nasljeđivanja", te se utvrđuje da je u istom postupku rješenjem posl. br. Z-3633/07 od 6. srpnja 2007. dozvoljena temeljem ugovora o darovanju nekretnine od 3. srpnja 2007. uknjižba prava vlasništva na nekretninama ŽR i to kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 177 čhv, upisanim u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist ŽRUG.

11. Sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 10 i 25), povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 46) i povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa] površine 177 čhv, upisanu u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 48-50), te je utvrđeno da je navedena uknjižba provedena u zemljišnim knjigama.

12. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 11 i 29) te povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], dvorište, vinogradarska kuća, Zagreb, Novoselečki prečac 7, ukupne površine 695 m[2] , upisana u Z.k. 8001, k. o. [katastarska općina] (list 67-68) utvrđeno je da je ovdje drugotužena upisana kao vlasnik predmetne nekretnine, međutim iz istoga nije razvidno temeljem čega je ista upisana kao vlasnica navedene nekretnine. Uvidom u ranije navedeni Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneks Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovor o darovanju od 3. srpnja 2007. utvrđeno je da navedena nekretnina nije predmet navedenih Ugovora.

13. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 12 i 27) i povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], voćnjak u [adresa] površine 122 čhv, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 51-55) utvrđeno je da je ovdje drugotužena upisana kao vlasnica predmetne nekretnine od 6. kolovoza 2002. i to na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 16. srpnja 2002. Dakle, ista nije upisana kao vlasnica predmetne nekretnine temeljem ranije navedenog Ugovora o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneksa Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007.

14. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 13 i 26) i povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa] površine 134 čhv, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 61-65) utvrđeno je da je ovdje drugotužena upisana kao vlasnica predmetne nekretnine od 25. listopada 2021. i to na temelju Darovnog ugovora od 17. listopada 2001. Dakle, ista nije upisana kao vlasnica predmetne nekretnine temeljem ranije navedenog Ugovora o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneksa Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007.

15. Dakle, tijekom postupka iz dokumentacije navedene pod točkom 8., 10., 12., 13. i 14. obrazloženja ove presude utvrđeno je da navedene nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] uopće nisu bile predmet Ugovora o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneksa Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007. Stoga su za ishod ovog postupka irelevantni iskazi stranaka vezano za predmetne nekretnine. Imajući na umu navedeno neosnovan je zahtjev tužiteljice da se predmetni Ugovori proglase ništetnim i bez učinka vezano za navedene nekretnine, te da se naloži uspostava ranijeg z.k. stanja za navedene nekretnine, pa je odlučeno kao pod točkama II i IV izreke presude.

16. Uvidom u povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 984, k. o. [katastarska općina] (list 81) utvrđeno je da je tužiteljica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine temeljem kupoprodajnog ugovora od 21. prosinca 2011. i tabularne izjave od 22. prosinca 2011.

17. Uvidom u povijesni prikaz za izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 4212, k. o. [katastarska općina] (list 82-83) utvrđeno je da je tužiteljica upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u 4/24 dijela temeljem Ugovora o darovanju nekretnine od 3. srpnja 2007.

18. Dakle, tijekom postupka iz dokumentacije navedene pod točkom 16. i 17. obrazloženja ove presude utvrđeno je da navedene nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 984, k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], upisana u Z.k. 4212, k. o. [katastarska općina] uopće nisu bile predmet Ugovora o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneksa Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007., a niti su predmet tužbenog zahtjeva, stoga je nebitno za ishod ovog postupka činjenica da je tužiteljica upisana kao vlasnica odnosno suvlasnica predmetnih nekretnina, pa i iskazi stranaka vezano za navedene nekretnine.

19. Članak 479. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje u tekstu: ZOO) propisuje da ugovor o darovanju nastaje kada se darovatelj obveze prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati, dok čl. 482. st. 1. istog Zakona propisuje da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku, a st. 2. istog članka propisuje da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane privatne isprave).

20. Kako je sporno da li je došlo do prave predaje stvari između prvo i drugotuženika, pa da bi predmetni ugovori o darovanju morali biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane privatne isprave) sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka, s time da nije saslušao drugotuženu kao stranku u postupku s obzirom da ista nije pristupila na ročište radi saslušanja stranaka iako je uredno pozvana.

21. Tužiteljica VRU, saslušana kao stranka u postupku navela je da je njen otac, ovdje prvotuženik, cijeli njen život govorio da će njegove nekretnine biti podijeljene između nje i njezine sestre, ovdje drugotužene, na jednake dijelove. Navodi da je pred jedno dvije godine saznala za predmetne darovne ugovore i pokušala je sa svojim ocem razgovarati o tim ugovorima, međutim on ju je prekidao ili mijenjao temu u razgovoru vezano za nekretnine. Navela je da joj je rekao da je i njoj darovao neke nekretnine, ali ona to ne zna jer nije primila nikakve isprave o tome. Navodi da joj je pokazan z.k. izvadak za nekretninu u Bregani koji je predan njenom punomoćniku na ročištu od 21. listopada 2024., međutim ona ne zna ništa o tome, te je saznala za tu nekretninu nakon prošlog ročišta. Navodi da nikada nije bila na tom području i nikada nije bila u toj nekretnini. Navodi da traži utvrđenje predmetnih ugovora o darovanju ništetnim da bi se to moglo riješiti na ispravan način za predmetne nekretnine i da bi se nekretnine pravilno podijelile između nje i sestre kako je obećano od strane njenog oca. Navodi da su naveden nekretnine obiteljsko nasljeđe njene obitelji te se radi o djedovini koja je pripadala njenim djedovima i bakama koje imaju sentimentalnu vrijednost. Navodi da joj je jasno da ako dođe do utvrđenje ništetnosti predmetnih darovnih ugovora da njezin otac može raditi s nekretninama što želi. Na pitanje da li joj je poznato da li je njezin otac dao navedene nekretnine koje su darovane njenoj sestri u posjed i da li ih ista koristi tužiteljica navodi da koliko je njoj poznato njena sestra ne koristi te nekretnine, a koliko joj je poznato njezina sestra ni ne zna za te nekretnine, a eventualno joj je poznato za obiteljski dom, a radi se o nekretnini na adresi [adresa]. Tužiteljica ističe da je i ona bila prijavljena na adresi [adresa]. Navodi da njezin otac posjeduje tu kuću, a to joj je poznato s obzirom da otac živi na navedenoj adresi i tamo su sve njegove stvari. Navodi da se u toj kući nalaze i neke njezine stvari, a ne zna da li se u kući nalaze sestrine stvari. Ističe da na navedenoj adresi sestra nije živjela 15 godina. Navodi da na toj adresi ona boravi kada dođe u Hrvatsku, što je skoro svake godine, te je to uvijek bio njezin dom. Kada boravi u [adresa] u navedenoj kući boravi po mjesec dana. Navodi da sada nije tamo, te ističe da od kada je počeo ovaj postupak nije bila u navedenoj kući na navedenoj adresi [adresa]. Navodi da ju je pred jedno trideset godina njen otac odveo negdje kako bi potpisala neki komad papira, neku ispravu, a nije ni znala o čemu se radi. Navodi da je mislila da mora potpisati, nitko je to nije prisiljavao, ali je ona mislila da to mora potpisati jer ju je njezin otac to pitao. Poznato joj je da je njezin otac vlasnik imovine u Crikvenici, a tu nekretninu u Crkivenici je otac kupio. Svaki puta kada je pitala da bi ona išla u tu nekretninu u Crikvenicu otac ju je ušutkao ili promijenio temu. Vezano za navedenu nekretninu u Crikvenici navodi da ne vjeruje da njezina sestra koristi tu nekretninu. Ističe da je saznala da je ta nekretnina prodana. Nakon što je tužiteljici predočen izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz za kčbr. [katastarska čestica] upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] tužiteljica navodi da se ne može sjetiti da li joj je pokazan navedeni z.k. izvadak o navedenoj nekretnini, ali navodi da ona ne zna za tu nekretninu i gdje se nalazi. Navodi da je prilično sigurna da joj je odvjetnik pokazao z.k. izvadak, međutim ona ne zna gdje je ta nekretnina. Tužiteljica ističe da je za darovanje nekretnina u Bregani i Sesvetama saznala tek prošle godine. Navodi da se ne sjeća odnosno ističe da nikada nije potpisala 2007. neki ugovor o darovanju zajedno sa svojim ocem i jedina stvar koju je ikada potpisala s ocem je bila punomoć pred oko 30 godina. Navodi da nije znala za navedene dvije nekretnine sve do prošle godine i nije ništa potpisala. Navodi da nikada nije tražila upis vlasništva nekih nekretnina na svoje ime u Republici Hrvatskoj s obzirom da nije znala ništa o tome. Ističe da je rođena na Novom Zelandu i tamo živi.

22. Prvo tuženik ŽR, saslušan kao stranka u postupku naveo je da prije više godina kada su predmetni ugovori o darovanju rađeni s njegovom kćeri ŽRUG bio je lošeg zdravstvenog stanja, te je imao operaciju srca i ima dva bypassa. Odlučio je nešto napraviti sa svojim nekretninama ako se njemu nešto desi da "cure", pod čime misli na svoje kćeri Ž i ŽRUG, imaju nešto svaka od njegovih nekretnina da im podijeli. Međutim starija kćerka tužiteljica Ž kada je spomenuo bilo što oko toga nije htjela razgovarati o tome. Navodi da je čak stavila kutiju šibica na stol i rekla da sve zapali, da njoj ništa ne treba. Također mu je rekla da ne smije imati ništa od nekretnina na sebe pošto je bila na sudu sa svojim partnerom na Novom Zelandu da isti ne bi saznao da ona ima neke nekretnine, a i da ne bi izgubila doplatak za djecu, pa je odbijala bilo kakve razgovore o nekretninama. Navodi da je tužiteljica živjela na Novom Zelandu gdje i sada živi i nikada nije živjela u [adresa]. Ona je rođena na Novom Zelandu i tamo je živjela i živi. Navodi da je tužiteljica velika glumica i služi se lažima. Ista u Zagrebu nikada nije prespavala više od jedne noći kod njega na adresi [adresa]. On ju je prijavio na navedenu adresu da bi dobila njegovo prezime jer prije toga nije imala niti njegovo prezime, te da bi dobila državljanstvo preko njega, a nikakvog govora nije bilo o diobi nekretnina, te nije bilo razgovora oko nekretnina. S obzirom da je za to tužiteljica morala imati adresu u Hrvatskoj on joj je kao otac dao tu adresu gdje živi. Ističe da je tužiteljici tri puta plaćao put da dođe ovdje, odnosno dva puta u Zagreb, a jednom u London. Navodi da tužiteljica ne govori istinu kada tvrdi da je obećavao podjelu imovine koje je samo on vlasnik ili je u njegovom vlasništvu. Navodi da tužiteljica ne govori istinu kada govori da pušta suzu za imovinom jer da je ta imovina od baka i djedova, međutim radi se o imovini koju je on kupio. Napominje da su tužiteljica i 2. tužena kćeri od dvije majke. Što se tiče majke od njegove mlađe kćeri ŽRUG ona je investirala u sve nekretnine koje je imao. Što se tiče nekretnine na adresi [adresa] on tu nekretninu nije naslijedio već je istu otkupio od svoje braće. Elisina majka je investirala u sve te nekretnine koje je naslijedila ŽRUG odnosno koje je on darovao ŽRUG. Što se tiče nekretnine u Bregani on je morao popravljati krov na toj nekretnini, te je obnovio potpuno novi krov, a kako se susjeda bunila to je morao imati punomoć od B. Ističe da nije točno da tužiteljica nije znala za tu nekretninu. Navodi da se ista služi lažima i to je potpuna laž. Ističe da ju je osobno vozio na to mjesto i vidjela je tu nekretninu u Samoboru-Bregani te je tamo bila u više navrata, a također ju je u više navrata vozio i pokazivao joj zemlju u Sesvetama-Novoselcu. Navodi da je istu pozivao i pokazivao joj da se mora kositi trava te je na kraju plaćao 400,00 EUR godišnje da se kosi trava na toj nekretnini u [adresa], a također isto i na nekretnini u Bregani, te navodi da tužiteljica kada dođe u Zagreb tu prespava jednu noć, kao da je na kolodvoru i kaže da odlazi u Makarsku na rivijeru, a kada se vraća na Novi Zeland ponovno dolazi u Zagreb na jedan dan te tu prespava. Što se tiče nekretnina koje su predmet ovog postupka i koje su darovane 2. tuženoj kćeri ŽRUG, te su nekretnine predane njoj u posjed i sudski prenesene. Navodi da je nekretnine predao u posjed ŽRUG putem darovnog ugovora. Na pitanje da li mu je jasno što znači predati nekretninu u posjed tužitelj navodi da je napravio darovni ugovor, svjedoci su potpisali, te navodi da je nekretninu pismeno primila i primila je u posjed kada je dobila papire. Navodi da ŽRUG koristi te nekretnine te živi na njima, ona je vlasnik tih nekretnina po darovnom ugovoru. Postavlja pitanje da li ŽRUG mora biti na svakoj od tih nekretnina s jednom nogom. Što se tiče nekretnine na kojoj je vinogradarska kuća, a čija kopija z.k. izvatka se nalazi na listu 11 spisa navodi da je ta nekretnina kada je bila darovana ŽRUG bila golo zemljište na kojem je izgrađena kuća, a kuću su izgradili on i ŽRUG. Što se tiče nekretnine koja se vodi kao voćnjak u [adresa], a čija se kopija z.k. izvatka nalazi na listu 12 spisa navodi da je tu nekretninu kupio od BR i to nije nikakva djedovina. ŽRUG je bila na toj nekretnini te se tamo igrala i još uvijek se igra. Navodi da ŽRUG sada ima 32 godine pa ističe da kada kosi travu da se onda igra sa svojom djecom, a on se nada da će se igrati i ubuduće. Naveo je da je neposredno uz tu nekretninu druga nekretnina, a radi se o nekretnini koja se vodi kao oranica, čija se kopija z.k. izvatka nalazi na listu 9 spisa, te je Elisina majka investirala u tu nekretninu koju joj je onda darovao. Navodi da obje nekretnine 2. tužena koristi na isti način, uglavnom koristi ih. Ističe da je i čestica čija se kopija z.k. izvatka nalazi na listu 10, a vodi se kao oranica, također uz ranije dvije navedene čestice i one ustvari u naravi predstavljaju fizički jednu nekretninu. Što se tiče nekretnine koja se u kopiji z.k. izvatka navodi kao kuća i dvorište u [adresa], a čija se kopija z.k. izvatka nalazi na listu 13 spisa navodi da je to nekretnina odnosno kuća u kojoj on živi na adresi [adresa]. Što se tiče kćeri ŽRUG ona ima stvari u toj kući, te ističe da ona u toj kući živi. Međutim, na pitanje gdje je sada 2. tužena sa suprugom i svojom djecom, gdje oni žive, odnosno u kojoj su isti državi, 1. tuženik navodi da bi to tužiteljica trebala znati. Ističe da od kada ŽRUG ima malu djecu više ne dolazi u tu kuću u [adresa]. Navodi da ona samo privremeno ne dolazi, a nije rekao da ne dolazi. Navodi da samo nije u stanju dolaziti s obzirom da ima malu djecu i obveze. Navodi da on da na adresi [adresa] živi od 1943. Navodi da je njegova kćer ŽRUG primila tužbu u ovom predmetu, međutim ističe da ona nije zainteresirana za ovaj postupak. Na pitanje da li temeljem generalne punomoći od 12. svibnja 2010., koju je predao u spis i na kojoj se navodi da ima pravo i prodati sve nekretnine koje su darovane njegovoj kćeri ŽRUG, 2. tuženoj, ima pravo i predati u posjed kupcima te nekretnine 1. tuženik navodi da ima ako to piše u toj punomoći. Navodi da on i dalje obilazi sve nekretnine koje je darovao svojim kćerima tužiteljici i 2. tuženoj, te se brine o njima za svoje kćeri, te svi znaju da se on brine o tim nekretninama za svoje kćeri. Navodi da sve obveze za navedene nekretnine koje dolaze na njegove kćeri on plaća s obzirom da se vidi gdje žive njegove kćeri odnosno tužiteljica je na Novom Zelandu, a za 2. tuženu ni ne znamo gdje je. Ističe da je za nekretninu u Bregani dobio na Reenatino ime da nije pokošena trava od komunalca, a također je nedavno bio na toj nekretnini i vidio da su razbijeni prozori u prizemlju, a gdje je tužiteljica. Ističe da je uz navedenu nekretninu dječje igralište pa djeca bacaju kamenje. Navodi da na nekretnini koja se navodi kao voćnjak ima par starih šljiva, a kada ga se pita tko obrađuje te šljive i tko se brine o njima te ih bere 1. tuženik navodi da ih nema tko brati i tko bi se brinuo i zašto punomoćnik tužiteljice uopće postavlja ta pitanja, također navodi da se nema što brati jer voća nema. Navodi da se u voćnjaku kosi trava i da je on kosi. Na pitanje o kakvom se ugovoru radilo za nekretnine koje su sada upisane na tužiteljicu u [adresa] i [adresa] prvotuženik navodi da se radilo o darovnim ugovorima. Ugovori su bili na hrvatskom jeziku i je li bi možda bili na kineskom jeziku ovdje u Hrvatskoj. Navodi da je njegova kćer Ž bila kod javnog bilježnika vezano za te ugovore dva puta, ali se više ne sjeća o kojim se javnim bilježnicima radi. Vezano za pitanje da li je tužiteljica čitala te ugovore i da li je znala što potpisuje prvotuženik navodi da se pita tužiteljicu. Ako nije znala ista je punoljetna osoba i mogla se informirati i pitati što radi. Na pitanje da li ga je tužiteljica nešto pitala isti navodi da tužiteljica sve zna i ona ništa ne pita, te mu je ona rekla da ima prakse sa sudom jer je odmah angažirala punomoćnika za vođenje ovog postupka, te ističe da ona ima prakse sa sudom na Novom Zelandu. Na pitanje tko je pisao navedene ugovore o darovanju između njega i tužiteljice prvotuženik navodi da je pisao onaj tko je pisao, a kada ga se pita po čijem nalogu navodi da više ne zna tko je pisao ni što ga se sada tu maltretira za njegove nekretnine koje on daruje. Na pitanje da li je on prodao nekretninu koja se navodi na generalnoj punomoć u Crikvenici prvotuženik navodi da zašto ga se to pita i zašto to tužiteljica želi znati i da gdje se nalazi njegovo ime.

23. Kako je iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno da nekretnine pobliže opisane u točci 15. obrazloženja presude nisu bile predmetom Ugovora o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneksa Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007., to su nebitni iskazi stranaka vezano uz navedene nekretnine, kako je već rečeno. Dakle, radi se o nekretnini kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvorište u [adresa] površine 134 čhv, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnini na kojoj prvotuženik živi na adresi [adresa], te nekretnini kčbr. [katastarska čestica], dvorište, vinogradarska kuća, Zagreb, Novoselečki prečac 7, ukupne površine 695 m[2] , upisana u Z.k. 8001, k. o. [katastarska općina], te nekretnini kčbr. [katastarska čestica], voćnjak u [adresa] površine 122 čhv, upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

24. Što se pak tiče ostalih nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa], površine 237 čhv ili 853 m2 upisana u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica], oranica u [adresa] površine 177 čhv, upisanu u Z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Tijekom postupka je nesporno utvrđeno da su iste predmet ranije navedenih Ugovora o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneksa Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovora o darovanju od 3. srpnja 2007., te da su isti Ugovori sačinjeni u pisanom obliku. Sporno je da li je drugotuženoj kao obdarenici (daroprimcu) izvršena prava predaja predmetnih nekretnina, a u slučaju da nije da li su Ugovori morali biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane privatne isprave) u skladu s ranije navedenim čl. 482. st. 2. ZOO-a.

25. Što se tiče predaje u posjed navedenih nekretnina drugotuženoj od strane prvotuženika tužiteljica o tome nema saznanja. Drugotuženik tvrdi da je tuženoj predao u posjed navedene nekretnine (koje se ovdje, kako je već ranije rečeno vode kao oranice), na način da joj je iste predao putem darovnog ugovora i da je ona nekretnine pisano primila. Također je naveo da se na navedenim nekretninama drugotužiteljica igrala i još uvijek se igra, nakon čega navodi da sada ima 32 godine pa kad on kosi travu onda se drugotužena igra sa svojom djecom. Naveo je da se on i dalje brine za navedene nekretnine koje su sada u vlasništvu njegove kćer, drugotužene, temeljem navedenih ugovora. Međutim, iz iskaza istoga proizlazi da on ustvari niti ne zna gdje drugotužena živi, odnosno boravište ili prebivalište drugotužene, pa sud ne može prihvatiti dio iskaza istoga gdje tvrdi da drugotužena povremeno koristi navedene nekretnine na način da se igra sa svojom djecom, a u drugom dijelu iskaza pak navodi da drugotužena već duže vrijeme nije dolazila u Hrvatsku upravo zbog male djece koju ima. Nesporno je da je ista na adresi prebivališta prvotuženika [adresa] samo formalno prijavljena.

26. Sud smatra da je tijekom postupka utvrđeno da nije bilo prave predaje navedenih nekretnina-oranica, s obzirom da se prvotuženik i dalje brine o navedenim nekretninama, te i sam navodi da te nekretnine ne može zapustiti pored ovakve djece, pri čemu misli na sve nekretnine koje je darovao i tužiteljici i drugotuženoj.

27. Ovdje valja reći da i čl.53 st. 1 t. 3 Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 dalje u tekstu: ZJB) također propisuje da je javnobilježnički akt osobito potreban za pravnu valjanost darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed obdarenika.

28. Dakle, radi se o darovanju bez prave predaje za čiju je valjanost potreban oblik javnobilježničkog akta jer nije izvršena faktička (prava ili realna) predaja posjeda. Stoga u situaciji kad nakon sklapanja ugovora o darovanju darovatelj zadržava posjed ili suposjed darovane stvari, a što u konkretnom slučaju je darovatelj zadržao, on i dalje ostaje neposredni posjednik iz čega proizlazi da ugovor o darovanju nije realiziran jer nije izvršena prava predaja darovane stvari.

29. Valja reći da je odredba čl. 482. st. 2. ZOO-a prisilne naravi i ne trpi nikakve iznimke, zbog čega je ugovor o darovanju bez pravne predaje u posjed, a koji nije sklopljen u obliku propisanom odredbom čl. 482. st. 2. ZOO-a, ništetan.

30. Članak 15. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZVDSP) propisuje da samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu stvar, a čl. 10. st. 3. ZVDSP-a propisuje da kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojem je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik).

31. Kada je u konkretnom slučaju nakon sklapanja ranije navedenih Ugovora prvotuženik kao darovatelj zadržao posjed predmetnih nekretnina-oranica, onda je on i nadalje ostao neposredni posjednik, a drugotužena je kao obdarenica (daroprimateljica) postala tek posredni posjednik. Stoga, u situaciji kada drugotuženoj nekretnine nisu predane u neposredni posjed, prvotuženik je i nadalje ostao neposredni posjednik, slijedom čega navedeni Ugovori nisu ni realizirani, jer nije izvršena prava predaja darovane stvari. Naime, posjedovno stanje je ostalo neizmijenjeno, a niti je na ikakav način manifestirana promjena dotadašnjeg posjedovnog stanja pa su stoga takvi Ugovori trebali biti zaključeni u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane privatne isprave), sukladno odredbi čl. 482. st. 2. ZOO-a. Međutim, kako nisu, svi ranije navedeni Ugovori i to Ugovor o darovanju od 18. srpnja 2001., Aneks Ugovora o darovanju od 5. lipnja 2006. i Ugovor o darovanju od 3. srpnja 2007. su ništetni u smislu odredbe čl. 322. st. 1. ZOO-a, pa je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.

32. S obzirom da je utvrđeno da su predmetni ugovori ništavi tada je naloženo i brisanje zemljišnoknjižnog stanja na osnovi takvih ugovora i radi uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo i prije provedbe navedenih ugovora. Dakle, time se ne prenosi vlasništvo na tužiteljicu već se isto vraća na nositelja knjižnog prava upisanog prije uknjižbe, dakle, na ovdje prvotuženika. Stoga je odlučeno kao pod točkom III izreke presude.

33. Kako je tužiteljice samo djelomično uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom, te sud smatra da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, to je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka kao pod točkom V izreke presude.

U Sesvetama 23. srpnja 2025.

S U D A C

Andrea Herendić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda a za nadležni županijski sud, pismeno u 3 (tri) primjerka.

DNA:

1. tužiteljici po pun.

2. 1. tuženiku po pun.

3. 2. tuženoj po 1. tuženiku kao pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte