REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-598/2024-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari tužitelja KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Bojani Colarić Crneković odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HOK d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška 6, zastupano po punomoćniku Željku Olujiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 13. lipnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, da tužitelju KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 11.706,73 eura, uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana 03. srpnja 2015. pa do isplate, po stopi do 31. srpnja 2015. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, da tužitelju KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana, nadoknadi parnični trošak u iznosu od 4.146,17 eura (četiritisućestočetrdesetšest eura i sedamnaest centi), uvećan za zakonske zatezne kamate počev od 23. srpnja 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom iznosu, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da podnosi ovu tužbu protiv tuženika te ističe da ga je u radnom sporu pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu zastupala odvjetnica KAT, radi utvrđenja nezakonitosti otkaza i vraćanja tužitelja na rad te isplate naknade za izgubljenu plaću u razdoblju od 01. studenog 2013. do uključenja na rad. Dana 30. listopada 2014. presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu odbijen je tužbeni zahtjev kao neosnovan. Obrazloženjem presude utvrđeno je da je tužitelj propustio tužbenim zahtjevom zatražiti i utvrđenje odluke o otkazu Ugovora o radu nedopuštenom pa sud nije mogao odlučiti o istom jer bi se radilo o prekoračenju tužbenog zahtjeva. Ista presuda potvrđena je odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2550/14 od 20. siječnja 2015. Tužitelj ističe da je njegova odvjetnica propustila valjano postaviti tužbeni zahtjev, pa je radi nepotpuno postavljenog tužbenog zahtjeva, tužitelju nastala šteta. Ističe i da je tijekom prvostupanjskog postupka tuženik tužitelju ponudio zaključenje nagodbe ponudom isplate 8 bruto plaća, pod uvjetom da odustane od zahtjeva za vraćanjem na rad i naknade prouzročenog troška. Tužitelj je ponudu odbio jer je njegova odvjetnica smatrala da je uspjeh u sporu izgledan. Tužitelj ističe da je od prestanka Ugovora o radu do donošenja prvostupanjske presude prošlo 12 mjeseci te tvrdi da je osnovana pretpostavka da bi tužitelju za navedeni period bila određena naknada plaće. Bez obzira na navedeno, tužitelj postavlja odštetni zahtjev kojim potražuje od tuženice isplatu 8 bruto plaća uz obvezu naknade parničnog troška čija isplata mu je dosuđena. Potražuje iznos od 12.038,53 eura sa zateznom kamatom tekućom od 11. studenog 2013. do isplate, a koji se iznos odnosi na 11.706,73 eura s osnove iznosa ponuđene nagodbe (u visini 8 bruto plaća) i na 331,80 eura s osnove parničnog troška u radnom sporu.

2. Uz odgovor na tužbu tuženik je dostavio Uvjete za osiguranje odvjetnika od odgovornosti koji su sastavni dio ugovora o osiguranju kojeg je odvjetnica KAT sklopila sa tuženikom. Sukladno čl. 9. Uvjeta osiguratelj je u obvezi zajedno sa osiguranikom poduzeti obranu od neosnovanih i pretjeranih zahtjeva za naknadu štete.

Tuženik poriče postojanje štetne radnje svog osiguranika, osnov i visinu eventualne štete, uzročno-posljedičnu vezu između radnje osiguranika i eventualno nastale štete tužitelju te protupravnost. Ističe prigovor nepostojanja uzročno- posljedične veze između radnje svog osiguranika pri čemu se poziva i na čl. 22. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti. Ističe da je radni odnos tužitelja prestao sporazumnim raskidom ugovora a ne temeljem jednostrane odluke o otkazu njegovog ugovora o radu. Ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja koji nije prihvatio ponudu isplate 8 bruto plaća, predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka uvećan za zateznu kamatu tekuću od presuđenja do isplate.

3. Podneskom od 02. veljače 2017. tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev, potražuje isplatu iznosa od 12.038,53 eura uvećan za zateznu kamatu koja na iznos od 11.706,73 eura teče od 03. srpnja 2015. do isplate, a na iznos od 2.500,00 od 30. listopada 2014. do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka. Postavlja i supsidijarni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 39.745,21 eura sa zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini iznos od 1.466,00 eura (iznos 6 prosječnih mjesečnih plaća za vrijeme dok je bio nezaposlen), odnosno na iznos od 957,30 eura (iznos razlike između nove plaće i plaće koju je primao kod bivšeg poslodavca) te na iznos od 331,80 eura (iznos parničnog troška koji je presudom Pr- 12901/13 obvezan platiti). Potražuje i naknadu troška parničnog postupka.

4. Dana **.**.2017. KAT obaviještena je o otpočetoj parnici.

5. Tijekom postupka pročitana je Polica osiguranja (list 6 spisa), odluka Općinskog radnog suda u Zagrebu i Županijskog suda (list 7-18 spisa), Uvjeti za osiguranje od odgovornosti odvjetnika (list 26-29 spisa), priklopljen je spis Općinskog radnog suda u Zagrebu Pr-12901/13, saslušana je svjedokinja KAT (list 55-56 spisa), pročitana je dokumentacija (list 57-70, 105-126 spisa), saslušan je tužitelj (list 73-75 spisa), e-mail korespondencija (list 77-84 spisa), saslušanja je svjedokinja SA (list 94-95 spisa), svjedok ZA (list 95-96 spisa), pročitana je izjava (list 98 spisa), a u ponovljenom postupku ponovo su saslušani tužitelj i svjedok KAT.

6. Temeljem provedenog postupka, cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), tužbeni zahtjevi su u prvotno provedenom postupku utvrđeni neosnovanima.

7. U ovom postupku sporni su osnov i visina tužbenog zahtjeva.

8. U svom iskazu, tužitelj je naveo da je 2013. bio zaposlen u Tisku u Rijeci kao voditelj prodaje, kad su ga kontaktirali iz U Turn Tax Refund LLC, te mu ponudili radno mjesto voditelja prodaje za Hrvatsku, što je i prihvatio. U kolovozu 2013., preselio je u Zagreb, Ugovor o radu na neodređeno sklopio sa U Turn Tax Refund d.o.o. Radno mjesto bilo mu je u Green Goldu i par mjeseci je uredno radio. Oko 3. ili 4. listopada 2013., gospodin iz Londona posao mu je mail kojim se predstavio kao voditelj financija za cijelu grupu. Kad su se našli, rekao mu je da su ga angažirali kako bi mu priopćio da mu je otkazan Ugovor o radu zbog reorganizacije, te da mu mora dati ključ i laptop. Bio je zbunjen, ali mu je uručio i ključ i laptop. Nakon toga više nije išao na posao, a deaktivirali su mu i službeni e- mail, odmah drugi dan 9. listopada. Dana 9. listopada, na privatni mail došao mu je na engleskom mail U Turn Tax Refund LLC iz Dubaija kojim mu otkazuju Ugovor o radu uz otkazni rok od 15 dana. Odgovorio je da ne razumije o čemu se radi, napomenuo da mu takvi dokumenti moraju biti poslani na hrvatskom jeziku, a oni su drugi dan poslali i hrvatski prijevod. Niti jedan od ovih dokumenta nije imao pečat U Turn Tax Refund d.o.o., sa kojima je sklopio Ugovor o radu. Obratio se odvjetnici KAT koja je firmi s kojom je sklopio ugovor o radu poslala zahtjev za zaštitu prava. Nakon ovoga dobio je mail kojem mu je rečeno da odustane od svih pravnih radnji jer mu u suprotnom neće isplatiti ni plaću za 15 dana otkaznog roka. Nije odustao od pravnih radnji, a plaća za mjesec dana nakon otkaza mu je isplaćena i to su mu e-mailom objasnili kao znak svoje dobre volje. Odvjetnica KAT uložila je tužbu, dao joj je svu dokumentaciju, a ona ga je uvjeravala da će uspjeti u sporu. Zna da je bilo zakazano pripremno ili neko ročište, pitao je da li će morati svjedočiti, a ona je rekla da ne, da je sutkinja na njihovoj strani, te da neće biti potrebe za svjedočenjem. Ponovila je da će uspjeti u sporu radi čega se osjećao opušteno. Slijedeće zna da je tužbeni zahtjev odbijen. Za vrijeme postupka od strane U Turn Tax Refund d.o.o. bila mu je nuđena nagodba, no na savjet odvjetnice KAT, istu je odbio. Nije točno da je odbio sklapanje nagodbe jer su druge osobe u firmi dobile veći iznos novca. Misli da su ga odjavili 08. studenog 2013. Zna da je na njegovo radno mjesto došao bivši kolega njegove supruge, koji je ranije odbio sklopiti ugovor o radu s njima jer mu nisu pristali dati plaću koju je tražio. Komunikacija sa odvjetnicom KAT odvijala se putem e-maila, na njegovu inicijativu.

9. Svjedok KAT iskazala je da se sjeća KA, bio joj je stranka, a zna ga iz djetinjstva jer su bili susjedi. Vezano za njegov predmet, sjeća se da je bilo sporno da li je otkaz uopće dat. Naime, otkaz mu je uručen od inozemne podružnice firme, dok je radni odnos zaključen u RH, sa hrvatskom podružnicom. Sjeća se da je tuženik postavio i protutužbeni zahtjev da se sudskim putem utvrdi da je otkaz nastupio u svibnju 2015. S obzirom na okolnost da su smatrali da otkaz uopće nije dat, utvrđenje da je otkaz nezakonit, nisu ni stavili u tužbeni zahtjev. Sa tuženikom su u tom predmetu pokušavali zaključiti nagodbu, te su bili u višekratnim pokušajima pregovora. Čak i nakon zaključenja glavne rasprave u tom predmetu, nudili su zaključenje nagodbe. Tuženik je tužitelju kao najbolju nagodbu ponudio 8 mjesečnih plaća, što nije prihvaćeno jer je tužitelj imao saznanja da su neke druge osobe u istoj firmi dobile puno veći iznos novca.

10. Svjedok SA, iskazala je da je zaposlena u U TURN TAX REFUND, a tamo je radio i tužitelj. S obzirom da je davno otišao iz firme, odnosno dobio otkaz, više se ne sjeća detalja, no misli da je radio na radnom mjestu sales managera. Oko mjesec dana nakon što je dobio otkaz u firmu je došao IA, koji nije zaposlen na istom radnom mjestu, zaposlen je na mjestu country managera. Tužiteljev posao preuzeo je ZA koji je od ranije zaposlen u firmi.

11. Svjedok ZA, pred ovim sudom je naveo da je radio u U TURN TAX REFUND, u vrijeme kada je u njega došao tužitelj na mjesto sales managera. Pamti da uprava firme nije bila zadovoljna s njegovim rezultatima, jer ih nije postizao. Preuzeo je posao koji je obavljao tužitelj. Firma je u to vrijeme bila relativno nova, sjeća se da nisu proučili naše zakonodavstvo, pa je tužitelju otkaz dala osoba koja je bila izaslanik direktora iz Dubaia. Nakon što je tužitelj dobio otkaz, zaposlen je IA, ali ne na istom radnom mjestu.

12. Uvidom u spis Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 12901/13, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži povratak na rad te isplatu izgubljenih plaća za razdoblje od 1. studenog 2013. do ponovnog uključivanja na rad, uz pripadajuće zatezne kamate, odbijen presudom istog suda poslovni broj Pr-12901/13, s obrazloženjem da sud, a da bi mogao naložiti vraćanje radnika na rad, mora utvrditi i da se radi o nedopuštenoj odluci poslodavca o otkazu ugovora o radu. Kako, tužitelj, tužbenim zahtjevom nije zatražio utvrđenje Odluke o otkazu nedopuštenom, to sud o istome, nije ni mogao odlučiti. Citirana presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, potvrđena je odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžr-2550/14, čime je stekla i svojstvo pravomoćnosti.

13. Dana 11. ožujka 2021. prvostupanjski sud je donio presudu poslovni broj P-2246/16, te je pod točkom I. izreke odbijen tužbeni zahtjev u točki I., dok je točkom II. izreke odbijen i drugi tužbeni zahtjev, a točkom III. odlučeno je o parničnom trošku.

Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravovremeno podnio žalbu protiv točke presude.

14. Presudom Županijskog suda u Sisku, poslovni broj Gž-611/21 od 15. veljače 2024., potvrđena je presuda u odbijajućem dijelu pod točkom I. za iznos od 331,80 eura, ukinuta je u preostalom dijelu i predmet je vraćen u tom dijelu na ponovni postupak.

Navedeno iz razloga jer je potrebno utvrditi činjenično stanje i to odlučnu činjenicu iz kojeg razloga nije došlo do sklapanja nagodbe između stranaka u postupku poslovni broj Pr-1290/13, s time da drugostupanjski sud nije prihvatio shvaćanje prvostupanjskog suda da je tužitelj, bez obzira na stav osiguranice tuženika o prijedlogu nagodbe, istu mogao prihvatiti, kao i potrebu za izvršiti ocjenu e-mail korespondencije s lista 77-84 spisa, uz navođenje da iako se sama stranka mora usuglasiti s prijedlogom nagodbe, uloga odvjetnika je, između ostalog, pružati strankama savjete, poduzimati sve što im po njihovoj ocjeni može koristiti, poučavati ih o izgledu u sporu te u ovakvoj situaciji, kada je jedna strana spremna na sklapanje nagodbe, profesionalno procijeniti je li prijedlog takve nagodbe u odnosu na izvjesnost uspjeha u sporu prihvatljiv.

15. Stoga je sud u ponovljenom postupku pristupio utvrđenju sporne činjenice, odnosno utvrđenju razloga izostanka sklopljene nagodbe.

16. Na ročištu dana 13. lipnja 2025. svjedok KAT izjavila je da se radi o predmetu iz 2013. ili 2014. godine. Sjeća se da je nagodbe konstantno nudila druga strana, čak je ponuđeno bilo pristojno i solidno dobro. Nagodbu nisu nikad zaključili prvenstveno jer je tužitelj imao saznanja da su neki dobivali više u toj firmi, i da bi se mogao dobiti veći iznos. Bila je ponuđena nagodba nakon zaključenja glavne rasprave, vjerojatno iz straha da bi tužitelj bio vraćen na posao a oni to nisu htjeli. Misli da se radilo o iznosima o od 100.000,00 kn ali nije sigurna. Ona je o svim tim nagodbama obavještavala stranku ali ona ne može reći stranci da to uzme ili ne uzme. Na posebno pitanje suda da li je prilikom obavještavanja stranke istome pružala pravne savjete, svjedokinja navodi da za isto postoji pisanim trag u vidu e mail komunikacije, te da je jedino mogla govoriti o eventualnim opcijama u postupku.

Na pitanje punomoćnika tuženika da li je savjetovala stranci da ne sklopi nagodbu, svjedokinja navodi da nije, jer to nikad ne bi napravili čak iako bi iznos ponuđene nagodbe bio sramotno mali, to se stranci samo prenese ali se ne govori, već je na stranci da kaže da li hoće ili neće, na pitanje da li ste iznijeli stranci mišljenje da bi bilo dobro da sklopi nagodbu, svjedokinja je navela da inače misli da su stranke zadovoljne ukoliko sklope nagodbu a da misli da bi i to bilo u ovom slučaju, ali se ne sjeća da bi ta konstatacija rečenice rekla, da li bi vi sklopili takvu nagodbu, svjedokinja navodi da bi.

Na pitanje punomoćnika tužitelja da li je općenito od početka tog spora davala svoje mišljenje o uspjehu tog spora, svjedokinja je navela da stranke to uvijek pitaju, pogotovo u radnim sporima tako da misli da su o tome pričali tijekom postupka, na pitanje koji je bio njen stav bio nakon gubitka prvostupanjske presude, svjedokinja je navela da je stav bio da je prvi korak odnosno slijedeći korak bio podnošenje žalbe, a vezano uz mogućnost uspjeha spora navodi da to postoji sve dok postupak traje, ako i element iznenađenja, kao što se i dogodilo u prvostupanjskoj presudi a opet je tako moglo i biti i kod drugostupanjske presude, kao i činjenica da je druga strana nudila nagodbu nakon zaključenja glavne rasprave pa mislim da i njih iznenadila presuda, kao i mene, na pitanje da li se sjeća da ju je tužitelj konkretno pitao za mišljenje vezano za nagodbu, svjedokinja navodi da se sjeća da su tijekom postupka razgovarali o svemu ali se ne može sjetiti konkretnih pitanja i konkretnih odgovora osim onog što je navela da je tužitelj čuo da su drugi dobili više, na pitanje kad kažete da su drugi dobili više, na što to mislite, svjedokinja je navela da misli na iznose koji su drugi dobili prilikom otkaza ili otpremnine, na pitanje da li sjeća zašto nije došlo do zaključenje posljednje nagodbe (nagodbe nakon zaključenja glavne rasprave), svjedokinja navodi da ne zna, ali misli da je vjerojatno zato jer se radilo nedovoljnom visokom iznosu.

Nakon predočenja e-maila (koji prileži na listu 81 spisa), kako objašnjava sadržaj e-maila, svjedokinja je navela da u istom govori stranci o solucijama u postupku, u odnosu na e-mail (sa lista 80 spisa), u odnosu na sadržaj istog, svjedokinja je navela da je u istom navedena mogućnost dobivanja spora ali i mogućnost gubitka spora.

17. Tužitelj je na ročištu istog dana naveo da je sa odvjetnicom KAT, u radnom sporu komunicirao većinom putem e-maila, katkada i telefonski, donio joj je sve dokaze, bio je uvjeren da je otkaz nezakonit, kao i ona. Točno je da je bilo više prijedloga nagodbe ali misli da se radilo o dvije ponude, s time da se nije radilo o velikim iznosima, prilikom prve ponude nagodbe radilo se o iznosu od 2 do 3 plaće, otprilike, jer se ne sjeća točno zbog proteka vremena. Navodi da se o konačnom iznosu kojeg su potraživali, da su do njega došli skupno, tijekom postupka je vjerovao u uspjeh u parnici, vjerovao je zbog njenih riječi ohrabrenja, najviše ga je iznenadilo kada je 15.09. zaključena glavna rasprava i sutkinja je odlučila da se više neće provoditi dokazi. Nakon toga ga je odvjetnica Ana Vičanin Gračanin obavijestila e-mailom da je zaključen postupak (to su ovi e-mailovi na koji se očitovala maloprije odvjetnica), ali mu je rekla da nema razloga za brigu, što je otklonilo brigu, jer je on laik, to mu je dalo vjetar u leđa, i on će uvijek poslušati stručnjaka. Dan prije objave presude kada je ponuđena druga zadnja nagodba odnosno prijedlog nagodbe u iznosu od 8 plaća, odvjetnica ga je o tome također obavijestila e-mailom koji se nalazi u spisu, po njemu je ona u tom e-mailu stavila sugestiju koju je on poslušao, što se njega tiče to je bilo nedvojbena sugestija da dalje nastave tražiti potpuni iznos, to je bio njen prijedlog, te je tako prenijela dalje drugoj stranci. Obzirom da je on bio uvjeren prema njenim riječima da je spor dobiven za njega je prvostupanjska presuda bila potpuni šok. Odvjetnica je dalje inzistirala na reviziji pa smatra da je i ona bila uvjerena da je spor dobiven. Navodi još da je ona njemu u e-mailovima, a misli na e-mailove na danas spomenute, predložila da sklopi nagodbu da bi on to učinio jer je ona pravni ekspert, ali je ona inzistirala da idu dalje. Želi istaknuti da misli da je iznos zadnje nagodbe bio dobar, ali da to uopće nije najvažnije već se radi o tome kako je on dobio sugestiju. Na pitanje punomoćnika tužitelja u odnosu na e-mail od 29.9.2014. (list 81 spisa), da li se sjeća što ste odgovorili i kako, tužitelj navodi da se ne sjeća da li je pisano odgovorio, ali su se sigurno čuli telefonski i on se složio sa tim e-mailom, ali nema dalje pisani trag o tome o tome da je druga strana odbila njihovo zadnje stajalište iz tog e-maila, ali zna da su odbili, na pitanje kako komentirate izjavu svjedokinje o drugim ljudima koji su dobili druge veće iznose, tužitelj navodi da se radilo o jednoj njegovoj opaski jer je znao za jednog čovjeka iz firme koji je davno prije njega dobio veći iznos, na pitanje da li je ikada rekao odvjetnici da ne želi pristati na nagodbu, tužitelj navodi da nije.

U odnosu na pitanje postavljen svjedoku kako se došlo do iznosa protuprijedloga za nagodbu, sud isto nije dopustio obzirom je ocijenio da sama činjenica iznosa nije relevantna, već pravno savjetovanje punomoćnik, a nije niti sporno da nije prihvaćena nagodba.

18. Tužitelj je prigovorio iskazu svjedokinje u dijelu u kojem iskazuje o razlozima nezaključivanja sporne nagodbe kao i u svim dijelovima koji su suprotni pisanim e-mailovima svjedokinje i iskazu tužitelja.

19. Iz iskaza tužitelja proizlazi da bi do sklapanja nagodbe u radnom sporu došlo odnosno da bi tužitelj prihvatio nagodbu ponuđenu od druge strane da tužitelj nije ozbiljno uzeo u obzir sugestije svoje tadašnje odvjetnice, sada osiguranika tuženika. Navedeni iskaz tužitelja sud je prihvatio kao istinit, životan i logičan obzirom je sastavni dio obveze odvjetnika kao punomoćnika stranke, a isto je također u skladu s drugim dokazima u spisu i to priležećom e-mail korespondencijom iz rujna 2014. godine (l. 77.-84. spisa).

Naime, iz e-mail korespondencije iz rujna 2014. godine (l. 77. -84. spisa) vidljivo je da je tadašnja punomoćnica tužitelja, osiguranica ovdje tuženika, odvjetnica KAT, napisala tužitelju, nakon obavještavanja istog o ponuđenoj nagodbi, da je njena procjena da će sud vjerojatno dosuditi novčanu naknadu i da je bolje da im je u svemu udovoljeno, ali da isto tako mogu odgovoriti da ostaju pri punom novčanom iznosu (što je nešto više od 8 plaća), dakle više od ponuđenih osam plaća, ali da je to posljednja ponuda.

Tako napisane rečenice od punomoćnika, koji se uvijek mogu tumačiti i tumače se kao pravni savjeti, ne mogu se ocijeniti kao nabrajanje raznih solucija u postupku od strane punomoćnika stranke, već kao pravni savjet stranci što je po procjeni punomoćnika najbolje prihvatiti.

Iskaz svjedoka KAT sud nije prihvatio kao istinit i vjerodostojan, obzirom ista kao razlog neprihvaćanja nagodbe navodi saznanja tužitelja da su drugi ljudi u istoj firmi dobili veći iznos novaca. Naime, svjedokinja je ujedno i navela kako ona, kao odvjetnica odnosno punomoćnik, ne može stranci reći da li da prihvati nagodbu ili ne, a što nije životno i logično, jer je to dio poslovnog odnosa između punomoćnika i njegove stranke u zastupanju pred sudom, dok je ostali dio iskaza općenit i neodređen, a posebice uzevši u obzir negiranje svjedokinje oko svog dijela poslovnog odnosa sa tužiteljem kada navodi da istog nije savjetovala oko sklapanja nagodbe i kada navodi da je bila u višekratnim pokušajima pregovora (ročište od 16. travnja 2018.), a koja činjenica nije vidljiva iz priložene e-mail korespondencije.

20. Sud nije cijenio iskaze svjedoka SA i NA jer se isti nisu pokazali bitnima za odluku u ovoj pravnoj stvari.

21. Tužitelj glavnim tužbenim zahtjevom, potražuje isplatu iznosa koji mu je ponuđen na ime nagodbe u predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-12901/13.

22. Člankom 44. Zakona o odvjetništvu (NN 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11) propisano je da se odvjetnik dužan osigurati od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem odvjetništva.

23. U ovom postupku nije sporna činjenica da je odvjetnica KAT sa tuženikom sklopila Ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi mogla počiniti trećima obavljanjem odvjetništva.

24. Osiguravateljsko pokriće osiguranja odvjetničke odgovornosti postoji za štete nastale isključivo propustom u obavljanju profesionalne, odvjetničke djelatnosti, u svezi s pružanjem pravne pomoći i pravne zaštite strankama, uz uvjet da se radi o isključivo materijalnoj šteti. Navedeno je propisano člankom 24. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti odvjetnika koji uvjetuje da šteta nije nastala zbog smrti ili tjelesne povrede osobe, te zbog uništenja, oštećenja ili nestanka stvari, uključujući i krađu stvari trećih osoba.

25. Odredbom čl. 7. st. 1. Zakona o odvjetništvu, propisano je da su odvjetnici dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu RH, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike.

Čl. 7. st. 2. Zakona o odvjetništvu propisano je da odvjetnici imaju pravo i dužnost, u granicama zakona i dobivenih ovlasti, poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.

26. Odredbom čl. 14. Uvjeta za osiguranje odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, propisano je da je predmet osiguranja, u smislu tih uvjeta, zakonska odgovornost odvjetnika za štetu koju prouzroči trećim osobama obavljanjem odvjetništva.

Člankom 18. istih Uvjeta propisano je da se osiguranim slučajem smatra svaki pojedinačno određeni propušteni oblik pravne zaštite ili učinjena pogreška prema članku 15. stavku 2. Uvjeta, kojim se trećim osobama uzrokuje šteta.

Zastupanje stranke i davanje pravnih savjeta predstavlja temeljnu obvezu odvjetnika. Navedeno proizlazi i iz članka 15. Uvjeta za osiguranje odvjetnika gdje se pod oblicima pravne zaštite osobito podrazumijeva davanje pravnih savjeta, sastavljanje isprava, tužbi, žalbi, prijedloga, zahtjeva, drugih podnesaka, te zastupanje stranaka. Potpisivanjem punomoći, stranka je upravo odvjetnika ovlastila za zastupanje, a on je isto dužan obavljati profesionalno i savjesno.

27. Stoga je sud ocijenio da postupanjem odvjetnice KAT došlo do propusta u zastupanju tužitelja u parničnom postupku koji se vodio pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu poslovni broj Pr-12901/13.

28. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO-a), propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Člankom 1046. ZOO-a, propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine, sprečavanje njezinog povećanja i povreda prava osobnosti.

Pojašnjava se da je, da bi se zasnovala odgovornost za štetu, potrebno ispunjenje sljedećih preduvjeta; da postoji štetna radnja, krivnja štetnika, protupravnost, nastanak same štete, kao i da postoji neprekinuta uzročno posljedična veza između štetne radnje i same štete. Uzročno posljedična veza, pritom je upravo veza koja se po redovitom tijeku stvari može očekivati od određene radnje te u pravilu do nje dovodi.

29. Kako time osiguranica tuženika nije tužitelju pružila adekvatnu pravnu zaštitu odnosno došlo je do propusta u davanju pravnih savjeta, a što je propisano čl. 15 st. 2. Uvjeta za osiguranje od odgovornosti odvjetnika (dalje: Uvjeti), posljedično je tužitelju počinjena šteta iz čl. 27. Uvjeta, čime je nastupio osigurani slučaj iz čl. 18. Uvjeta, za utvrditi je da su ispunjeni i uvjeti iz čl. 11. st. 2. Uvjeta.

30. Vezano za drugi postavljeni tužbeni zahtjev, napominje se da u slučaju kada sud odluči o osnovanosti prvo postavljenog tužbenog zahtjeva na način da isti usvoji, da se u postupku ne odlučuje o drugo postavljenom tužbenom zahtjevu, sve sukladno čl. 188. st. 2. ZPP-a.

31. Odredbom čl. 1045. st. 1 ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

32. Slijedom navedenoga tuženik je dužan naknaditi štetu tužitelju primjenom naprijed citirane odredbe iz čl. 1045. ZOO-a.

33. Odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. ZPP-a.

Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22, dalje: Tarifa).

Tužiteljici je stoga priznat trošak sastava tužbe (Tbr. 7/1), trošak sastava podnesaka od 30. siječnja 2017. (2. veljače 2017.), 18. ožujka 2019. i 22. studenog 2024., te trošak zastupanja na ročištu dana 18. svibnja 2017., 3. listopada 2017., 16. travnja 2018., 17. rujna 2018., 17. siječnja 2019., 28. ožujka 2019., 25. siječnja 2021., 5. prosinca 2024. i 13. lipnja 2025. (Tbr. 8/1), svaka radnja u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištima dana 3. veljače 2017. i 6. veljače 2018. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 5 Tarife, obzirom su ista odgođena prije početka raspravljanja), troška sastava žalbe od 24. ožujka 2021. u iznosu od 250,00 eura, uzevši u obzir da vrijednost jednog boda iznosi 2,00 eura, te uvećano za porez na dodanu vrijednost po stopi od 25%, što iznosi 3.812,50 eura.

Ostale radnje nisu priznate jer su ocjenjene da nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP-a (podnesci od 31. srpnja 2019. i 4. studenog 2024.).

Tome treba dodati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 166,84 eura i trošak sudske pristojbe na presudu od 11. ožujka 2021. u iznosu od 166,83 eura, što ukupno iznosi 4.146,17 eura.

34. Na tako dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 23. srpnja 2025.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u četiri istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku