REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-9247/2023-16

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marijanu Glavašu, u pravnoj stvari tužiteljice SA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Igor Hrabar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hrabar & Partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika ZA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojega zastupaju punomoćnici Marko Gracin i Vatroslav Šego, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu, Zagreb, uz sudjelovanje umješača na strani tužiteljice IA (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], s boravištem u [adresa], radi utvrđenja, predaje u suposjed i trpljenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 7. srpnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice ĆA i punomoćnika tuženika, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Utvrđuje se da su SA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IA iz [adresa], KA, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasnici, svaki u ½ dijela, nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] površine 897 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru), ujedno i vlasnici, svaki u ½ dijela površine koja se prostire između katastarske granice koja odvaja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1122/10 k. o. [katastarska općina] i crvene linije koja kreće od točke G prema točki H cijelom dužinom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada prema točkama I i J na skici mjerenja sudskog vještaka za geodeziju Mladena Bebera, koja skica prileži spisu postupka uređenja međe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. R1-294/2019, a koja površina u zemljišnim knjigama je upisana kao dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno u katastru upisana kao dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II Nalaže se tuženiku da o svom trošku ukloni betonsku ogradu koju je izgradio na dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 897 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru), duž crvene linije koja kreće od točke G prema točki H cijelom dužinom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada prema točkama I i J na skici mjerenja sudskog vještaka za geodeziju Mladena Bebera, koja skica prileži spisu postupka uređenja međe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. R1-294/2019 te da površinu koja se prostire između katastarske granice koja odvaja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1122/10 k. o. [katastarska općina] i crvene linije koja kreće od točke G prema točki H cijelom dužinom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada prema točkama I i J na skici mjerenja sudskog vještaka za geodeziju Mladena Bebera, koja skica prileži spisu postupka uređenja međe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. R1-294/2019, a koja površina u zemljišnim knjigama je upisana kao dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preda u suposjed SA i IA.

III Tuženik je tužan trpjeti da tužiteljica međašnim znacima označi među nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] površine 897 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru, a prema nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] površine 804 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da međa ide katastarskom granicom počevši od točke G prema zapadu, koja katastarska granica i točka G su označene na skici mjerenja sudskog vještaka za geodeziju Mladena Bebera, koja skica prileži spisu postupka uređenja međe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. R1-294/2019, sve u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužiteljici SA naknaditi tuženiku ZA troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnica nekretnine zk.č.br. 3299/1 površine 897 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi opisane kao kuća br. 45, dvorište i vinograd, Ulica Ive Horvata. Ista nekretnina odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 897 m2 u katastru. Tuženik je vlasnik susjedne nekretnine zk.č.br. 3298/1 površine 804 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisane kao voćnjak KA. Ista nekretnina odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 908 m2 u katastru. Između stranaka se po prijedlogu ovdje tužiteljice i njezinog supruga kao preostalog suvlasnika nekretnine tužiteljice pred ovim sudom vodio izvanparnični postupak radi uređenja međe u kojem je sud uredio među prema posljednjem mirnom posjedu. Takva odluka temeljila se na nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju iz kojeg je razvidno da je tuženik izgradio svoju betonsku ogradu na nekretnini tužiteljice i time zaposjeo dio nekretnine tužiteljice tj. njezinu površinu koja se prostire između katastarske granice koja odvaja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1122/10 k. o. [katastarska općina] i crvene linije koja kreće od točke G prema točki H cijelom dužinom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada prema točkama I i J na skici mjerenja sudskog vještaka. S obzirom da se tuženik nalazi u neistinitom, nezakonitom i nepoštenom posjedu tog dijela nekretnine tužiteljice i njezinog supruga, ista predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da su oni kao upisani vlasnici gore spomenute nekretnine vlasnici i tog dijela nekretnine koju tuženik drži u posjedu, zatim naložiti tuženiku uklanjanje postavljene ograde i predaja u suposjed tužiteljici i suprugu spornog dijela nekretnine uz trpljenje da tužiteljica međašnim znacima označi među između njihovih nekretnina utvrđenu na taj način, sve uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene zahtjeve u cijelosti. Smatra da je tužba nedopuštena u dijelu kojim tužiteljica traži utvrđenje vlasništva nje i treće osobe IA koji nije stranka u postupku. Ne osporava da je prethodno sud utvrdio među između stranaka prema posljednjem mirnom posjedu, a koji posjed je jasno definiran betonskom ogradom koju je tuženik izgradio još 1996. prema sklopljenom sporazumu između tuženika te tužiteljice i njezinog supruga. Prema tom sporazumu tuženik je trebao izgraditi kanalizacijski vod i izvesti priključak na javnu kanalizacijsku mrežu preko nekretnine susjeda stranaka, kao i omogućiti tužiteljici i suprugu priključenje na tu kanalizaciju uz obvezu održavanja tog voda, dok su tužiteljica i suprug zauzvrat trebali prenijeti u vlasništvo spomenutih susjeda dio svoje nekretnine, odnosno i prenijeti u vlasništvo tužitelja ovdje sporni dio nekretnine koji isključivo služi redovnom održavanju i sanaciji kanalizacije. Navedeni sporazum u cijelosti je ispunjen, tako da je nejasno zašto ga tužiteljica sada neosnovano osporava. Takvo stanje posjeda utvrđeno je i u provedenom izvanparničnom postupku uređenja međa, a neovisno o tome budući da je tuženik kvalificirani posjednik tog dijela nekretnine ispunjene su i pretpostavke za stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Predlaže odbiti tužbene zahtjeve uz naknadu troškova postupka.

3. Tijekom postupka prijedlog za miješanje na strani tužiteljice podnio je IA navodeći da je preostali suvlasnik nekretnine tužiteljice i kao takav ima pravni interes za uspjehom tužiteljice u ovoj pravnoj stvari. S obzirom da je sud utvrdio da naznačeni umješač sukladno navedenom ima pravni interes za uspjehom tužiteljice u ovom postupku (što bi se izravno odražavalo na sadržaj i opseg njegovog prava suvlasništva), valjalo je usprkos tuženikovom protivljenju primjenom odredaba čl. 206. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) prihvatiti takvo miješanje. Umješač se u cijelosti suglasio s postavljenim tužbenim zahtjevima.

4. U provedenom postupku sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige i izvatke iz posjedovnog lista za nekretnine stranaka, rješenje ovoga suda od 27.9.2021. br. R1-294/19-85 s cjelokupnim spisom uključujući nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Mladena Bebera, izjavu PA od 20.8.1996., ponudu s troškovnikom Gortan-građevinarstva d.d. od 22.6.1995., preslike uplatnica, zapisnik o primopredaji od 3.1.1997., potvrdu Područnog ureda gradske uprave Črnomerec od 3.7.1996., rješenje Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove od 20.11.1996. klasa: 936-05/96-01/1376, priznanice od 11.11.2021. i 24.10.2023., izvadak iz zemljišne knjige – povijesni prikaz za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], saslušane su stranke.

5. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a.

6. Tužbeni zahtjev nisu osnovani.

7. Između stranaka nije sporno da su ovdje tužiteljica SA i umješač IA svaki u ½ dijela u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi kao vlasnici nekretnine zk.č.br. 3299/1- kuća br. 45, dvorište i vinograd, Ulica Ive Horvata, površine 897 m2. Navedena zemljišnoknjižna čestica odgovara kat. čestici br. [katastarska čestica] upisanoj u posjedovni list br. 1337 k. o. [katastarska općina] – [adresa] (2 kuće i zgrada, [adresa], 45/1, površine 154 m2, dvorište 500 m2 i voćnjak površine 243 m2) ukupne površine 897 m2 čiji su evidentirani posjednici tužiteljica i umješač. Nesporno je i da je ovdje tuženik ZA u zemljišnoj knjizi zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižen kao vlasnik nekretnine zk.č.br 3298/1 – voćnjak KA površine 804 m2 i zk.č.br. 3298/2 – kuća br. 47 i dvorište KA površine 611 m2. Zemljišnoknjižna čestica br. 3298/1 odgovara kat. čestici br. [katastarska čestica] upisanoj u posjedovni list br. 4670 k. o. [katastarska općina] – [adresa] voćnjak, površine 908 m2, čiji je evidentirani posjednik tuženik.

8. Nadalje, nije sporno da je između tužiteljice i umješača u svojstvu predlagatelja osiguranja i tuženika u svojstvu protivnika osiguranja pred ovim sudom vođen postupak radi uređenja međe u kojem je pravomoćnim rješenjem od 27.9.2021. br. R1-294/19-85 ispravljenim rješenjem od 22.12.2022. br. R1- 294/19-89 uređena međa između čestice predlagatelja 1122/10 k. o. [katastarska općina] upisana u p.l. 1337 u naravi dvije kuće i zgrada, dvorište i voćnjak u [adresa]., 45/1 od 897 m2 koja odgovara zk. čestici 3299/1 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u zemljišnoj knjizi kuća broj 45, dvorište i vinograd Ulica Ive Horvata od 897 m2 i čestice protustranke ZA broj 1122/8 k. o. [katastarska općina] upisana u p.l. 4670 u katastru kuća broj 47 i dvorište [adresa]. od 611 m2 koja odgovara zk. čestici 3298/2 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u zemljišnoj knjizi kuća broj 47 i dvorište KA od 611 m2 i čestice protustranke Martina Vuković 1122/14 k. o. [katastarska općina] upisana u p.l. 4670 u katastru voćnjak u KA od 908 m2 koja odgovara zk. čestici 3298/1 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] u zk. voćnjak u KA od 804 m2 prema zadnjem mirnom posjedu tako da ide gledajući sa [adresa] od toč. A koja je spoj betonskih potpornih zidova stranaka, idući prema zapadu do toč. B koja je spoj betonskih potpornih zidova stranaka udaljeno 7 cm od krajnjeg sjeveroistočnog dijela brida kuće broj 45. bez stiropora fasadnog, idući do toč. C koja je krajnji sjeveroistočni brid zida kuće broj 45. idući prema zapadu po sjevernom zidu kuće broj 45, bez stiropora do toč. D koja je spoj zidova kuće broj 45. bez stiropora i kuće broj 47. sa starom fasadom boje breskve duž cijele vertikale idući prema zapadu do toč. E koja je spoj zidova kuće 45. sa stiroporom i kuće broj 47. sa postojećom klasičnom fasadom, idući prema zapadu do toč. F koja je krajnji jugozapadni brid kuće broj 47. sa završnim slojem klasične fasade boje breskve, idući prema zapadu do toč G koja je krajnji jugozapadni brid betonskog potpornog zida protustranke (južna ravnina potpornja), idući prema jugu do toč. H koja je krajnji južni brid potpornog zida protustranke, idući prema zapadu do toč. I koja je krajnji jugozapadni brid betonskog parapeta protustranke, idući prema zapadu do toč. J. koja je krajnji jugozapadni brid betonskog parapeta protustranke, te od toč. F sve do toč. J svi betonski potporni zidovi, betonski parapeti na kojima su postavljene metalne, žičane ograde, metalni stupovi su u svojom cijelom debljinom u posjedu nekretnine protustranke broj 47. i međašne točke su stabilizirane i signalizirane sa crvenom florescentnom bojom. Dakle, nesporno je da je međa između stranaka uređena prema posljednjem mirnom posjedu, a sastavni dio citiranog rješenja je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Mladena Bebera od 12.11.2021. kojem nalazu i mišljenju ovdje stranke nisu prigovarale niti se protivile da se kao dokaz koristi i u ovom postupku, slijedom čega ga i sud prihvaća kao stručan i obrazložen. Iz istoga nalaza i mišljenja, a što nije niti sporno, proizlazi da je predmet ovoga spora površina koja se prostire između katastarske granice koja odvaja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1122/10 k. o. [katastarska općina] i crvene linije koja kreće od točke G prema točki H cijelom dužinom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada prema točkama I i J na skici mjerenja spomenutog sudskog vještaka, odnosno ograda koju je ovdje tuženik izgradio duž crvene linije koja kreće od točke G prema točki H cijelom dužinom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru zapada prema točkama I i J na skici mjerenja tog sudskog vještaka, a što se sve nalazi na nekretnini na kojoj je uknjiženo vlasništvo tužiteljice i umješača. S obzirom da se prema odredbi čl. 103. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje: ZV) od trenutka kad je sud označio među međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati, na tužiteljici je u ovom postupku bio teret dokazivanja vlasništva spornog dijela zemljišta na kojem je izgrađena i ograda, što ista prema nalazu suda ovdje nije uspjela učiniti.

9. Tuženik tijekom postupka i u svom iskazu navodi da je objekt na svojoj nekretnini počeo graditi 1995., a u to vrijeme na susjednoj čestici već su stanovali ovdje tužiteljica i umješač. On je tek 1998. počeo živjeti na toj adresi s time da tamo nije bilo javne kanalizacijske mreže u [adresa], a tužiteljica i umješač koristili su za svoje potrebe septičku jamu koja je bila tehnički neispravna i propusna te je uzrokovala štetne emisije koje su prelazile na tuženikovu nekretninu. On im je rekao da kada će doći tamo stanovati ne može tolerirati takvu septičku jamu koja se nalazi blizu njegove nekretnine te da bi taj problem trebali nekako riješiti, na što su ga oni upoznali o postojanju mogućnost da se kanalizacije prevede na drugu stranu u ulicu Ive Horvata i to preko zemljišta susjeda PA, a koji bi bili spremni to im dopustiti. To se njemu činilo kao dobro rješenje, a S su doista bili spremni dopustiti im takvo provođenje kanalizacije preko njihovog zemljišta. U svezi toga, tužiteljica i umješač, on i S postigli su međusobni sporazum po kojima bi S dopustili provedbu kanalizacije na svom zemljištu, tužiteljica i umješač dali bi dijelove svog zemljišta Z i tuženiku, dok bi on o svom trošku izgradio kanalizaciju i održavao je. To se sve događalo tijekom 1996. godine, a u svezi toga je i susjeda PA tada dala i izjavu vezano za taj njihov sporazum. Sporazum je proveden, kanalizacija je izgrađena i u funkciji, što je sam tuženik financirao u iznosu od tadašnjih 15.000 DEM, tužiteljica i umješač ustupili su Lončarima dio svog zemljišta u površini od 60 m2, a tuženiku ovdje spornih 49 m2. Tuženik je tada inzistirao da ta kanalizacija bude u njegovom vlasništvu i da može slobodno pristupiti kanalizacijskim šahtovima, što je također bio jedan od razloga zašto je to zemljište ustupljeno njemu. On je gotovo istovremeno s izgradnjom te kanalizacije i ogradio svoj dio zemljišta, a isto tako su učinili i Lončari sa dijelom zemljišta koje im je ustupljeno. Sve je to uredno funkcioniralo do 2014. godine kada su prilikom rađenja fasade na njihovoj kući tužiteljica i umješač prešli na njegovu nekretninu i to za 6 cm po cijeloj vertikali. On to nije mogao dopustiti i nakon toga krenuli su problemi s njima, pokrenuli su postupak za uređenje međa, a nakon toga i ovaj postupak. Lončari su tek 2007. godine prenijeli na sebe vlasništvo dijela zemljišta koje im je ustupljeno po sporazumu kada se postavljala kanalizacija i to na temelju diobnog ugovora sklopljenog s tužiteljicom i umješačom. Tuženik kroz cijelo to razdoblje uredno održava kanalizaciju o svom trošku, a s tužiteljicom nije pokušao sklopiti nikakav pisani ugovor kojim bi i formalno riješili pitanje vlasništva tog ograđenog dijela, a s obzirom da tuženik za to nije imao nikakve potrebe budući da se radi o maloj površini zemljišta koja njemu služi isključivo za tu kanalizaciju.

10. Sud je prihvatio iskaz tuženika cijeneći ga iskrenim, životnim i uvjerljivim, a isti u ovdje bitnim dijelovima neposredno ili posredno potvrđuju ostali provedeni dokazi. Tako je posljednji mirni posjed tuženika već utvrđen u prethodno provedenom postupku uređenja međe, a što ovdje nije niti sporno. Iz priležeće izjave PA od 20.8.1996. doista proizlazi da je ona kao vlasnica obiteljske kuće sa zemljištem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dala suglasnost ovdje tuženiku i umješaču da mogu preko njezine čestice provesti kanalizaciju odvodnje otpadnih voda do kanalizacijske mreže u naselju, a oni se obvezuju da će prenijeti (ustupiti) dio svog zemljišta bez nadoknade za proširenje sjevero-istočnog pojasa oko njezine obiteljske kuće, a nakon instaliranja kanalizacije istu pravilno održavati i snositi sve eventualne štete i troškove ukoliko bi to tom osnovu pretrpjela bilo kakvu materijalnu štetu. Da je tek tijekom 2007. došlo do zemljišnoknjižnog prijenosa ustupljenog zemljišta tužiteljice i umješača u vlasništvo PA (diobni ugovor) razvidno je iz povijesnog izvatka na njezinu nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Preostala priležeća dokumentacija (ponuda s troškovnikom Gortan- građevinarstva d.d. od 22.6.1995., preslike uplatnica, zapisnik o primopredaji od 3.1.1997., potvrda Područnog ureda gradske uprave Črnomerec od 3.7.1996., rješenje Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove od 20.11.1996. klasa: 936-05/96-01/1376) također potvrđuje navode tuženika da je isti tijekom 1996. izgradio kuću na svom zemljištu označenu kbr. 47. Tuženica u svom iskazu ne osporava postojanje sporazuma oko postavljanja zajedničke kanalizacije za njihovu i tuženikovu nekretninu preko susjedovog zemljišta za što su oni susjedima trebali ustupiti dio zemljišta, dok je tuženik trebao o svom trošku izvršiti iskop i postaviti cijevi. Isti je neovlašteno tijekom 1990-ih prije ili nakon izgradnje kanalizacije neovlašteno postavio ogradu čime je prisvojio i kanalizaciju i ovdje sporni dio zemljišta tužiteljice, što je ona zbog dobrosusjedskih odnosa prešutno tolerirala do 2014. kada se tuženik usprotivio radovima na fasadi koje je tužiteljica vršila na svojoj kući. Pretpostavlja da kanalizaciju održava tuženik, jer bi to on trebao i činiti. Sud prihvaća iskaz tuženice u dijelu koji je u suglasju s iskazom tuženika i gornjom dokumentacijom (sporazum sa susjedima o izgradnji i provedbi kanalizacije, ustupanje dijela zemljišta susjedima, postavljanje kanalizacije i ograde, tuženikovo održavanja kanalizacije što je u skladu i s priležećim priznanicama od 11.11.2021. i 24.10.2023.), dok ne prihvaća dio iskaza koji je suprotan tome gdje ista navodi da je tuženik neovlašteno prisvojio dio njezinog zemljišta i tamo postavio ogradu. Naime, krajnje je neživotno i neuvjerljivo da bi tužiteljica i umješač kroz razdoblje od gotovo 18 godina (kada su 2014. pokrenuli postupak za uređenje međe) dopuštali tuženiku prisvajanje i nesmetani posjed njihovog dijela zemljišta uz ograđivanje istoga zbog navodno "dobrosusjedskih odnosa", a da prethodno nije postojao usmeni dogovor stranaka kojim je upravo takvo što bilo i utanačeno, što je sve jasno i logično potvrdio i tuženik u svom iskazu po mišljenju suda prihvatljivo opravdavajući nesklapanje pisanog ugovora činjenicom da se radi o maloj površini zemljišta koju koristi isključivo za održavanje kanalizacije. Nije sporno da spomenuti sporazum nije bio sklopljen u pisanom obliku kako je tada bilo propisano odredbama čl. 9. Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Narodne novine", br. 52/73)., no ugovorne strane u cijelosti su izvršile svoje ugovorne obveze (tužiteljica i umješan faktično prepustili tuženiku dio zemljišta potreban za održavanje i sanaciju kanalizacije, a tuženik financirao i postavio kanalizaciju koju održava o svom trošku), zbog čega se isti sporazum (ugovor) u smislu odredbe čl. 73. tada važećeg Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96. i 91/96.) može smatrati pravovaljanim i kao takav u konkretnom slučaju predstavlja valjani pravni temelj za posjed tuženika. Neovisno o tome, s obzirom da je posjed tuženika stoga zakonit, ali ujedno je i istinit (nije prijavljen silom, niti potajno ili prijevarom, niti zlouporabom povjerenja), odnosno i pošten (ranije savjestan) budući da tuženik nije imao razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, tuženik je ispunio pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću sukladno odredbama čl. 28. st. 2. ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ", br. 6/80. i 36/90. te "Narodne novine", br. 53/91.) i kasnije odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a, pošto se u takvom samostalnom i kvalificiranom posjedu nalazio neprekidno od 1996., dakle više od 10 godina kao propisanog vremena za takvo stjecanje.

11. Slijedom izloženoga, a budući da tužiteljica nije dokazala da bi ista i umješač suprotno postavljenim međašnim znacima u postupku uređenja međe bili vlasnici spornog dijela zemljišta - nekretnine, a posljedično tome bili ovlašteni od tuženika zahtijevati uklanjanje postavljene betonske ograde i predaju u suposjed tog dijela zemljišta uz trpljenje označavanja međašnim znacima međe nekretnine stranaka, sve u smislu odredaba čl. 103. st. 5. i 6., čl. 46. i čl. 161. i 162. ZV-a, dok je tuženik neovisno o tome dokazao da ima pravo koja ga ovlašćuje na posjed tog dijela nekretnine (čl. 163. st. 1. ZV-a), valjalo je takve tužbene zahtjeve u cijelosti odbiti kao neosnovane.

12. Sud ovdje ne nalazi da bi tužba bila nedopuštena uslijed toga što IA nije stranka u ovom postupku, a odgovarajuće cijeneći odredbe čl. 46. i čl. 103. ZV-a te s tim u svezi da je isti zajedno s tužiteljicom suvlasnik nekretnine te je kao takav prethodno sudjelovao u postupku uređenja međe, zbog čega se učinak ove presude neposredno odnosi i na istoga (zbog čega je između ostaloga i dopušteno njegovo miješanje na strani tužiteljice).

13. Trošak tuženika odnosi se na trošak zastupanja istoga po punomoćnicima odvjetnicima i to: za sastav odgovora na tužbu - 100 bodova (Tbr. 8. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /„Narodne novine“, br. 138/23. - dalje Tarifa/) te za zastupanje na ročištima 6.5.2024., 9.10.2024. i 7.7.2025. – 3 x 100 bodova = 300 bodova (Tbr. 9. t. 1. u svezi Tbr. 7. t. 1. Tarife), sve prema vrijednosti predmeta spora od 1.459,95 EUR, što ukupno čini 400 bodova koji primjenom Tbr. 54. Tarife daju iznos od 800,00 EUR, odnosno uvećano za trošak PDV-a od 25 % iznos od 1.000,00 EUR.

14. S obzirom da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, sud je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a odlučio da mu tužiteljica naknadi troškove postupka u cijelosti. Iz razloga potpunog neuspjeha u parnici odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova.

U Zagrebu 23. srpnja 2025.

S U D A C:

MARIJAN GLAVAŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud, u roku od l5 dana, putem ovog suda, pisano u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

tužiteljici po pun.

tuženiku po pun.