Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-1802/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom po sucima: Vedrani Perkušić, predsjednici vijeća, dr. sc. Ivanu Tironiju, članu vijeća i sucu izvjestitelju te dr. sc. Danieli Pivčević, članici vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) KD pok. SD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jakovu Šinkiću, odvjetniku u Zadru, i pod 3) SD iz [adresa], K [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (nasljednica sada pok. tužitelja pod 2) PD), zastupane po punomoćnici Ani Šinkić, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika pod 1) DD ud. S, kao nasljednice pok. KDK. SD, pod 2) CD pok. D, kao nasljednika ID ud. BD, pod 3) BD [adresa], pod 4) LD iz [adresa], tuženici pod 1), pod 3) i pod 4) zastupani po punomoćniku Zvonimiru Vrkiću, odvjetniku u Benkovcu i pod 5) UD iz [adresa], tuženici pod 3) do pod 5) kao nasljednici BD pok. SD, radi utvrđenja i diobe, odlučujući o žalbi tužitelja pod 1) KD i pod 3) SD (pravne slijednice tužitelja pod 2 PD) protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne poslovni broj: P- 628/21 od 10. siječnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja pod 1) KD i pod 3) SD (pravne slijednice tužitelja pod 2 PD), kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj: P- 628/21 od 10. siječnja 2022.

i  r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja pod 1) KD i pod 3) SD (pravne slijednice tužitelja pod 2 PD), kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj: P- 628/21 od 10. siječnja 2022.

Obrazloženje:

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu slijedećeg sadržaja:

„Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ad.1. i ad.2. koji glasi: "1) Utvrđuje se da je tužitelj pod 1) KD p. SD iz [adresa] suvlasnik ½ dijela slijedećih nekretnina: Čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 1.466 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 157 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 43 m2,m dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], vinograd, pov. 900 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], vinograd, pov. 1.145 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], vinograd, pov. 1.100 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], vinograd, pov. 636 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], vinograd, pov. 500 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 1.111 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 409 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa]. oranica, pov. 1.064 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 168 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica pov. 169 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 168 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 1.053 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 1.457 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa]., oranica, pov. 77 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], Vrta više [adresa], oranica, pov. 75 m2, čest. zem. [katastarska čestica]. [adresa], oranica, pov. 136 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 7.385 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, pov. 386 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pašnjak, pov. 483 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], Gaj, krš, pašnjak, pov. 853 m2, te dijela čest. zgr. [katastarska čestica] , [adresa], ruševina, pov. 27 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa] vrta, oranica, pov. 177 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica pov. 130 m2, kao i dio čest. zem. [katastarska čestica], u povr. 3887 m2, označen točkema B 1, b2, B3, B3, B4, B5, B6, B7, B8, B9, B10, B1, što u naravi predstavlja stambeni objekt na kat s dvorištem i pomoćnim objektima, te jedna vatrenica, kao i mali vrt, što je opisano u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Ivana Brčića iz Obrovca od 01. 03. 2017. godine, koji nalaz i mišljenje predstavlja sastavni dio ove presude, a sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], zatim dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa] kod glavne ceste, oranica, pov. 3.880 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], oranica, pov. 4.300 m2, te dijela čest. zem. [katastarska čestica], Kod mlina, oranica, pov. 764 m2, sve položene u k. o [katastarska općina], što su tuženici od 2 do 5) dužni priznati i to tuženik pod 2) FD kao nasljednik ID ud. BD, a tuženici pod 3, 4 i 5) kao nasljednici BD, te trpjeti fizičku diobeu naprijed opisanih nekretnina na način da tužitelju pod 1) KD iz rijeke, na ime njegovog suvlasničkog udjela od ½ dijela pripadnu u odvojeni posjed i vlasništvo fizički određene nekretnine, sve ovo u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II ) Utvrđuje se da je tužitelj pod 2) PD iz [adresa] suvlasnik ½ dijela slijedećih nekretnina: Čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 3.346 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 576 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 157 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 42 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 2.140 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 900 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.145 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.101 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 635 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.119 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.111 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 408 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.063 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 169 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 168 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 169 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.054 m2, čest. zem. [katastarska čestica], vinogradina, pov. 302 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 179 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] [adresa], pov. 137 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 864 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 727 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 849 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 171 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 2.400 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 595 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], više [adresa] vrta, pov. 75 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 5.324 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 387 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 852 m2, dio čest. zgr. [katastarska čestica], [adresa], pov. 27 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 532 m2, označen točkama A1, A2, A3, A4, A5, A6,A7 , A8,A9, A1, što u naravi predstavlja stambeni objekt sa sjeverne strane, što je opisano u nalazu i mišljenju vještaka Ivana Brčića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju u Obrovcu, od. 01. 03. 2017. godine, "Predmet spora 1", koji nalaz i mišljenje predstavlja sastavni dio ove presude, sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], zatim dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1899 m2, položena u k. o. [katastarska općina], te dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa],, pov. 3124 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 2.200 m2, dio čest., zem. 2944, Kod mlina, pov. 2.420 m2, sve položene u k. o. [katastarska općina], , Kao i ½ dijela nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i to: dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 487 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa] pov. 685 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 645 m2, čest. zem. [katastarska čestica], [adresa] pov. 332 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 550 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 1.560 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], pov. 110 m2, , što je tužena pod 1), DD ud. S, kao nasljednica SDK dužna priznati, te trpjeti fizičku diobu na naprijed opisanim nekretninama na način da tužitelju pod 2) OD p. SD iz [adresa] na ime njegovog suvlasničkog dijela od ½ na opisanim nekretninama pripadnu u odvojeni posjed i vlasništvo fizički određene nekretnine, sve ovo u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III) Utvrđuje se da su tužitelji 1) KD i 2) PD, obojica iz [adresa], suvlasnici svaki za ¼ dijela slijedećih nekretnina: čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 300 m2, i voćnjak površine 186 m2, čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] površine 685 m2, čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] površine 646 m2, čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] površine 332 m2, čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] površine 550 m2, čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 1560 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 110 m2, sve položene u k. o. [katastarska općina], što su tuženici dužni priznati i to tužena pod 1) DD, kao nasljednica ĐD, tuženik pod 2) FD, kao nasljednik ID, a tuženici pod 3,4 i 5) BD, AD i UD kao nasljednici ŠD, te trpjeti da se na navedenim nekretninama provede fizička dioba na način da tužiteljima pod 1) i 2) u odvojeni posjed i vlasništvo na ime njihovog suvlasničkog udjela od ¼ + ¼ /ukupno 2/4 / dijela pripadnu fizički određene nekretnine, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV) Dužni su tuženici tužiteljima solidarno naknaditi troškove parničnog postupka, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Nadalje prvostupanjski je sud nakon zaključenja glavne rasprave donio rješenje slijedećeg sadržaja:

„I. Nalaže se tužiteljima da tuženicima ad.1., ad.3. i ad.4. naknade parnični trošak u iznosu od 34.300,00 kn.

II. Odbija se zahtjev tuženika ad.1., ad.3. i ad.4. za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.“

2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja tužitelji su podnijeli žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19. 80/22., 114/22. i 155/23.,dalje ZPP). Tužitelji predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev, odnosno podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženici nisu podnijeli odgovor na žalbu tužitelja.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Nakon donošenja prvostupanjske presude, a prije donošenja odluke drugostupanjskog suda o žalbi tužitelja utvrđeno je kako je umro tužitelj pod 2) PD. Stoga je prvostupanjski sud dana 6. rujna 2022. pod poslovnim brojem P- 628/21 donio rješenje kojim je prekinuo postupak u odnosu na tužitelja pod 2) PD te pozvao njegove nasljednike da preuzmu postupak. Postupak je preuzela nasljednica pok. tužitelja pod 2) PD, SD. Prvostupanjski je sud potom rješenjem od 10. svibnja 2024. (poslovni broj: P- 628/2021), nastavio postupak u odnosu na tužiteljicu SD. Ona je pak sada u ovoj drugostupanjskoj presudi označena kao tužiteljica pod 3).

6. Prije svega je za reći kako je prvostupanjski sud u ovom predmetu dana 12. lipnja 2019. pod poslovnim brojem: P- 913/15 donio presudu kojom je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev, a djelomično ga odbio kao neosnovan. Odlučujući o žalbama podnesenim protiv prvostupanjske presude, Županijski je sud u Splitu, dana 10. ožujka 2021., pod poslovnim brojem: Gž – 1558/2019-2 donio rješenje kojim je ukinuo označenu prvostupanjsku presudu i vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

7. U obrazloženju „ukidnog“ rješenja od 10. ožujka 2021. Županijski je sud u Splitu pored ostalog naveo i slijedeće:

„Slijedom navedenog ako je između parničnih stranaka odnosno nasljednika pok. prednika stranaka RD, izvršena stvarna, pravno valjana dioba predmetnih nekretnina na način da su svakom od nasljednika i pravnih slijednika, pa tako i tužiteljima, pripale točno određene nekretnine ili pak točno određeni dijelovi pojedinih nekretnina, tada na predmetnim nekretninama više ne bi postojalo suvlasništvo, pa tužbeni zahtjev postavljen na utvrđenje prava suvlasništva na predmetnim nekretninama kao nepodijeljenih stvari ne bi bio osnovan. Međutim, kako se iz utvrđenja prvostupanjskog suda, odnosno obrazloženja pobijane presude ne može zaključiti, posebno ne na nedvojben način, jesu li predmetne nekretnine nepodijeljene između stranaka ili su valjanom, pravno relevantnom diobom podijeljene na način da su tužitelji postali vlasnici točno određenih nekretnina (na kojim tuženici nemaju prava suvlasništva) ili pak točno određenih dijelova pojedinih nekretnina, to se pravilnost i zakonitost pobijane presude ne mogu ispitati. Na ovaj je način prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka i to baš onu predviđenu odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Stoga je pobijanu presudu, a s time i rješenje o parničnom trošku iz točke II. i III. izreke, trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.“

8. Sada pak u ponovljenom postupku prvostupanjski je sud izveo sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud, odnosno postupio je na temelju odredbe članka 377. stavak 2. ZPP-a.

9. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva/suvlasništva na nekretninama navedenom u izreci presude, te razvrgnuće suvlasničke zajednice diobom.

10. Prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijane presude, a osvrnuvši se na tužbeni zahtjev pod točkama 1. i II. u bitnome naveo kako tužitelji „nisu dokazali svoje pravo suvlasništva tih nekretnina baš u pogledu označenih nekretnina i baš u pogledu utuženih površina.“ Stoga da je tužbeni zahtjev u ovom dijelu neosnovan. Slično navedenom prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijane presude, a u svezi sa pitanjem osnovanosti tužbenog zahtjeva u dijelu pod točkom III. istog, naveo kako tužbeni zahtjev, u ovom dijelu: „nije osnovan iz razloga što u postupku tužitelji nisu dokazali koje su točno nekretnine ili koji su točno određeni dijelovi pojedinih nekretnina pripale(i) svakom od nasljednika i pravnih slijednika pok. RD pa tako i tužiteljima ad.1. i ad. 2.“

11. Tužitelji u pretežnim dijelu žalbe citiraju dio obrazloženja ranije odluke drugostupanjskog suda te ističu kako je prvostupanjski sud zbog svoje pogrešne ocjene svih izvedenih dokaza počinio i bitnu povredu parničnog postupka i to baš onu predviđenu odredbom članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Žalitelji u žalbi kao poseban i konkretan žalbeni razlog tek ističu slijedeće: „Naime iz sveg do sada provedenog činjeničnog materijala, a i zbog pogrešne ocjene provedenih dokaza sud prvog stupnja pogrešno zaključuje da je između nasljednika iza smrti pok. RD izvršena potpuna i pravilna dioba naslijeđenih nekretnina, zbog čega odbija tužbeni zahtjev tužitelja. Sud prvog stupnja iz provedenih dokaza izvodi pogrešne zaključke, zbog čega se ova žalba podnosi i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Odbijajući tužbeni zahtjev tužitelja sud prvog stupnja pogrešno je primijenio i materijalno pravo.“

12.1 S obzirom na prijedlog tužitelja iz sada predmetne žalbe da drugostupanjski sud, podredno, ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, za reći je slijedeće.

12.2. Predmetna tužba podnesena je u travnju 2011. Odredbom članka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 57/11.) koji je stupio na snagu 2. lipnja 2011. i koji se primjenjivao na postupke u kojima na dan stupanja na snagu ovog Zakona nije bila donesena prvostupanjska odluka, bio je dodan ZPP-u članak 437 a. koji je propisivao kako u postupku u parnicama iz radnih odnosa prvostupanjska se odluka u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput. Kasnije je odredbom članka 80. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 25/13.). dalje ZID ZPP/13, koji je stupio na snagu 1. travnja 2013. dodan ZPP-u novi 366.a članak kojim je propisano da se prvostupanjska odluka u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput.

12.3. Kako se u sudskoj praksi postavilo pitanje na koje se predmete odnosi zabrana dvostrukog ukidanja prvostupanjskih presuda to je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenog 2020., pod poslovnim brojem Su-IV-308/2020, zauzeto slijedeće pravno mišljenje: „Zabrana dvostrukog ukidanja iz čl. 366. a Zakona o parničnom postupku odnosi se na sve parnične postupke u tijeku, a ne samo na one u kojima je po prvi put prvostupanjska presuda donesena nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2013.“ I ovaj drugostupanjski sud prihvaća navedeno pravno shvaćanje.

12.4. Slijedom navedenog razvidno je kako ovaj drugostupanjski sud ni u kom slučaju više ne može ukinuti predmetnu prvostupanjsku presudu od 10. siječnja 2022. te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kako to predlažu u žalbi, makar i podredno, tužitelji.

13. Razmatrajući žalbene navode tužitelja prije svega je za navesti kako ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. S tim u svezi posebno je za istaknuti kako je pobijana presuda jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te se može ispitati. Stoga je za ponoviti kako prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane presude nije počinio bitnu povredu parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. kako to pogrešno smatraju tužitelji.

14. U svezi konkretnog žalbenog razloga koji je u ovoj drugostupanjskoj presudi već citiran u odlomku 11. za reći je kako je prvostupanjski sud suprotno navodima žalitelja izričito i jasno naveo iz kojih razloga odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan, a što je također u bitnome već citirano u ovom obrazloženju. Prvostupanjski se sud u obrazloženju presude poziva i na odredbu članka 221. a ZPP-a (teret dokaza) u smislu da tužitelji nisu dokazali činjenice na temelju kojih bi se dalo zaključiti da su stekli pravo vlasništva na spornim nekretninama (kako je to opisano u tužbenom zahtjevu) u smislu odredbe članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 52/14., dalje ZVDSP). Za navesti je i to kako je prvostupanjski sud u ovom postupku izveo veliki broj dokaza i to saslušanjem brojnih svjedoka, parničnih stranaka, izveo je dokaz uviđajem na licu mjesta, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke, a pročitane su i isprave koje su u dokazne svrhe dostavile stranke.

15. Iako tužitelji u žalbi ne navode niti jedan konkretni razlog iz kojih bi proizlazilo da je prvostupanjski sud pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje za kazati je i slijedeće. U hrvatskom procesnom pravu vrijedi načelo slobodne ocjene dokaza tako da sud kod ocjenjivanja dokaza u pravilu nije vezan ni za kakva zakonska pravila o dokaznoj vrijednosti izvedenih dokaznih sredstava. Posebno kod ocjene izvedenih dokaza saslušanjem svjedoka (koje dokaze je pored ostalog izveo prvostupanjski sud), dolaze do izražaja osobni dojam suca, njegovo poznavanje životnih prilika i sposobnost logičkog zaključivanja, pa su ove okolnosti odlučujuća osnova za utvrđivanje istine odnosno pravilne ocjene izvedenih dokaza. Sama okolnost da bi prema rezultatima dokazivanja eventualno bila moguća i druga utvrđenja ili da postoje pojedini rezultati dokazivanja koji bi govorili u prilog žaliteljima, nije prema tome dovoljna da bi ukazivala na nepravilnu ocjenu dokaza.

16. Odluka o parničnom trošku iz točki I. i II. izreke pobijanog rješenja pravilno je i zakonito donesena u suglasju sa odredbama članaka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a.

17. Slijedom navedenog u ovom obrazloženju žalbu tužitelja trebalo je odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu, a ovo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

15. Žalba tužitelja je odbijena kao neosnovana i u odnosu na prvostupanjsko rješenje koje je potvrđeno, a sve u suglasju sa odredbom članka 380. točka 2. ZPP-a.

U Splitu 23. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić