Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1971/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Ivana Tironija, kao predsjednika vijeća, Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Daniele Pivčević, kao članice vijeća, u pravnoj tužiteljice AV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Jadri Strika, odvjetniku u Zadru, protiv tuženice Općine Ražanac, Ražanac, Ulica XVII 61, OIB: 08842442553, zastupane po punomoćnici Ivanki Bosotina, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-88/2021-32 od 2. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 23. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-88/2021-32 od 2. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev koji glasi:
„I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-A površine 25 m2 sukladno skici sudskog očevida sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću dipl. ing. geod. dana 17.2.2023.g. koja skica je sastavni dio ove presude, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude ishodi upis prava vlasništva navedene nekretnine u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženice, sve u roku od 15 dana.
2. Odlukom o trošku tuženica je obvezana naknaditi tužiteljici iznos od 2.829,27 eura.
3. Žali se tuženica pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine. Zatražila i trošak žalbenog postupka.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba je osnovana.
6. Predmet ovog spora zahtjev je tužiteljice da se utvrdi da je stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen slovima A-B-C-D-A površine 25 m2 sukladno skici sudskog očevida sačinjenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Frani Vlatkoviću dipl. ing. geod. dana 17. veljače 2023., pa se ovlašćuje na temelju presude ishoditi upis prava vlasništva navedene nekretnine u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženice. Kao pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine navodi da je istu stekla darovanjem od oca PV za njegova života, dok je njezin otac predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem svog oca LV i diobom s ostalim nasljednicima.
7. Za pravilnu odluku u ovoj pravnoj stvari bilo je potrebno utvrditi predstavlja li sporni dio predmetne nekretnine javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu općine Ražanac tj. sastavni dio nerazvrstane ceste u smislu odredaba članka 98.-110. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23, dalje: ZC).
8. Prema odredbi članka 100. ZC-a nerazvrstanu cestu čine:
– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično),
– građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i drugo),
– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste,
– prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa,
– javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zaštitne ograde, uređaji za zaštitu od buke, uređaji za naplatu parkiranja i slično).
9. Prema odredbi članka 101. stavak 1. ZC-a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (stavak 2.).
10. Shodno odredbi članka 131. stavak 1. ZC-a ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, ex lege postaju nerazvrstane ceste.
11. Ako nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu koja nije upisana u zemljišne knjige ili nije upisano njezino stvarno stanje, u zemljišne knjige upisuje se po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru. U okolnostima kada nerazvrstane ceste nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, prethodno se evidentiraju u katastru temeljem geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a koji pribavlja i katastru dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom (članak 131. stavci 3. i 4. ZC-a).
12. Odredbom članka 132. ZC-a isti postupak predviđen je za javne ceste koje su postale nerazvrstane u smislu odredbe članka 98. ZC-a.
13. Prema posebnoj regulativi provedbe upisa za nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišne knjige, neovisno o tome što nekretnina prethodno nije upisana kao javno dobro (kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi), za provedbu upisa ne zahtijeva se i knjižna isprava koja u odnosu na knjižnog prednika opravdava knjižni status javnog dobra te nekretnine. Štoviše, prema izričitoj odredbi ZC-a (čanak 123. stavak 1., članak 124. stavak 2. i članak 133. stavak 1. ZC-a) upis se može provesti neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe. Dakle, neovisno o knjižnom predniku.
14. Slijedom svega iznesenog, u postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li predmetna nekretnina s trenutkom stupanja ZC-a na snagu u cijelosti predstavljala javno dobro, a time i primjenom ZC-a nerazvrstanu cestu u smislu odredbe članka 98., članka 100., te članka 131. stavak 1. ZC-a, a što je međutim, prvostupanjski sud propustio učiniti, pa je utoliko ostvaren žalbeni razlog pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a).
15. Napominje se i da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-I- 6326/2011 i dr. od 7. veljače 2017. istaknuo kako se ne može zanemariti činjenica da nekretnine na koje se odnose odredbe Zakona o cestama u većem broju slučajeva nikada nisu upisane u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste, ali „vlasništvo“ privatnopravnih subjekata nad nekretninama koje su u naravi ceste nema onu kvalitetu koju podrazumijeva pravni standard „mirnog uživanja prava vlasništva“. Zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi se na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svog vlasništva koju je moguće označiti kao „mirno uživanje“. Evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog „mirnog uživanja“ vlasništva nekretnine.
16. Stoga je na temelju odredbe članka 370. ZPP-a valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud utvrditi će sve činjenice odlučne za ocjenu o osnovanosti tužbenog zahtjeva, vodeći računa i o shvaćanjima izraženim u ovoj ukidnoj odluci, te o tužbenom zahtjevu odlučiti novom presudom, a time i o troškovima ovog postupka.
U Splitu 23. srpnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
dr. sc. Ivan Tironi
