REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1134/2024-8

[adresa] E 5

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o. Pula, Dalmatinova, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 18. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/385, URBROJ: 443-02-04-18-24-6 od 18. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/385, URBROJ: 443-02-04-18-24-6 od 18. lipnja 2024. naređeno je vlasniku TH, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana ukloni metalnu građevine s dvostrešnim krovom pokrivenim limom, postavljenu na betonske blokove, tlocrtnih dimenzija 3,00 m x 7,40 m, konstruktivno povezanu s natkrivenom terasom, pokrivenom limenim pokrovom, tlocrtnih dimenzija 2,90 m x 6,00 m i drvenu pomoćnu građevinu s jednostrešnim krovom i pokrovom od PVC ploča, tlocrtnih dimenzija 1,70 m x 2,30 m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog pojasa, na zemljištu oznake "ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište Š3", prema PPU Grada Umaga.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi ne osporava da su predmetni radovi izvedeni bez akta kojim se odobrava građenje, nego u bitnom navodi da je tuženik povrijedio pravila postupka jer mu nije bilo omogućeno sudjelovanje na očevidu koji je proveden u postupku, te da nije pravilno primijenio materijalno pravo i pravilno utvrdio činjenično stanje. S time u svezi navodi da predmetni objekt ne predstavlja građevinu već mobilnu kućicu koja nije povezana čvrstom vezom s tlom, nego se nalazi na metalnim podupiračima. Nadalje navodi da je za jednostavnu zgradu stambene namjene, tlocrtne dužine i širine 3,60 m x 2,75 m, koja se nalazi da predmetnoj lokaciji, izdano rješenje o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada KLASA: UP/I- 361-03/14-01/38152, URBROJ: 403-02-04-1/0065-15-15 od 15. travnja 2015., pa da bi objekt za koji naloženo uklanjanje u predmetu ovoga spora, kada bi eventualno i predstavljao građevinu, predstavljao pomoćnu građevinu na građevnoj čestici zgrade za koju je izdan akt kojim se odobrava građenje, koja se sukladno odredbama članaka 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima može graditi bez građevinske dozvole. Nadalje navodi da je tuženik u inspekcijskom nadzoru utvrdio da se u trenutku pregleda na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne izvode radovi i da stoga nije bilo osnove za zatvaranje gradilišta, čime da je povrijeđena odredba članka 119. Zakona o državnom inspektoratu. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u isprave koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka i rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/14-01/38152, URBROJ: 403-02-04-1/0065-15- 15 od 15. travnja 2015. koje prilaže uz tužbu, uvidom u spis predmeta ovoga Suda poslovni broj Us I-19/2024, očevidom na licu mjesta i po potrebi saslušanjem stranaka, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je zakazao ročište za raspravu 27. lipnja 2025., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetnih građevina.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128.-130. Zakona o gradnji, od kojih se članak 128. odnosi na jednostavne građevine i radove, koju su sukladno navedenoj odredbi taksativno navedeni u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/2017, 34/2018, 36/2019, 98/2019, 31/2020, 74/2022, 155/23, dalje: Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima).

8. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. S tim u svezi u prvom redu, gotova metalna konstrukcija dvostrešnim krovom pokrivenim limom, koja je postavljena na betonske blokove, tlocrtnih dimenzija 3,00 m x 7,40 m, koja je konstruktivno povezana s natkrivenom terasom, pokrivenom limenim pokrovom, tlocrtnih dimenzija 2,90 m x 6,00 m, kako je opisana u osporenom rješenju i zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu od 10. travnja 2024., te prikazana na fotografijama u privitku zapisnika o obavljenom inspekcijskom pregledu i fotografijama koje je priložio tužitelj, prema shvaćanju Suda, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji, jer se radi o sklopu nastalom građenjem iz citirane odredbe, na način da je na pokretnu kućicu koja je postavljena na betonske blokove, tlocrtnih dimenzija 3,00 m x 7,40 m, dograđena natkrivena terasa tlocrtnih dimenzija 2,90 m x 6,00 m. Pritom prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji za određenje da bi se objekt smatrao građevinom nije odlučno je li trajno povezan s tlom. Nadalje, predmetni sklop kao takav, dimenzija 3,00 m x 7,40 m, + 2,90 m x 6,00 m, više ne može predstavljati pokretnu kućicu, jer je izvjesno da se sklop takvih dimenzija više ne može prevoziti u prometu, a da se prije toga ne rastavi.

10. Nadalje, prema odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. alineje a) 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, na koju se poziva tužitelj, bez građevinske dozvole a u skladu s glavnim projektom, može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade - pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine.

10.1. S tim u svezi nadalje, tužitelj u ovome sporu, a ni u upravnom postupku koji je ovom sporu prethodio, nije dokazao da bi za građevinu za koje je doneseno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-03/14-01/38152, URBROJ: 403-02-04-1/0065-15- 15 od 15. travnja 2015. bilo doneseno rješenje o utvrđenju građevne čestice kojom bi bila obuhvaćena okućnica ozakonjene građevine, a niti bi donošenje takvog rješenja o utvrđenju građevne čestice bilo dopušteno, budući da je odredbom članka 160. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) propisano da parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja, kao što je ovdje slučaj, nije dopuštena na način da se povećava građevna čestica, iz čega je upravnosudska praksa zauzela stav da se građevna čestica zgrade koja je izgrađena izvan građevinskog područja i ozakonjena po posebnom zakonu može odrediti samo kao zemljište koje je ispod te zgrade.

10.2. Nadalje, građevine za koje doneseno rješenje o uklanjanju u predmetu ovoga spora ne može se podvesti ni pod ni jednu drugu građevinu iz odredbi članaka 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, na koje se također poziva tužitelj, koje se mogu graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, stoga su tužbeni navodi neosnovani u tom dijelu.

10.3. Osim toga, tužitelj za predmetnu građevinu nije dostavio ni glavni projekt, u skladu s kojim se građevine i radovi iz odredbi članaka 4. i 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima mogu izvoditi bez građevinske dozvole, a niti je ustvrdio da bi takav glavni projekt bio izrađen.

11. Nadalje, prema shvaćanju Suda inspekcijski pregled u građevinskom inspekcijskom postupku ne predstavlja očevid u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), koje pravno shvaćanje je istaknuto i u više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a osim toga ni jednom odredbom Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) nije propisano da bi se inspekcijski pregled morao provesti uz prisustvo stranke, niti bi to s obzirom na prirodu inspekcijskog postupka koji zahtjeva brzo i efikasno provođenje mjera bilo svrsishodno, stoga su tužbeni navodi i u tom dijelu neosnovani.

11.1. Međutim, i neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužitelj postupku aktivno sudjelovao na način da je dostavljao podneske po opunomoćeniku, stoga je prema ocjeni Suda tužitelju omogućeno o očitovanje o svim odlučnim činjenicama i okolnostima te osigurano ostvarenje procesnih prava.

12. I naposljetku, obrazloženje osporenog rješenja i inspekcijski nalaz ukazuju da se u vrijeme inspekcijskog pregleda na predmetnoj 297/57 k. o. [katastarska općina] nisu izvodili radovi, zbog čega, kao što navodi tužitelj, ne bi bilo razloga za zatvaranjem gradilišta, međutim ukoliko je to doista točno, navedena okolnost ni na koji način ne dira prava ili interese tužitelja, stoga ne utječe na zakonitost osporenog rješenje.

13. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

14. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

15. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 1.250,00 eura, međutim, kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev joj je odbijen kao neosnovan.

U Rijeci 18. srpnja 2025.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8