Poslovni broj Gž R-322/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića, predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Martini Zelić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Specijalne bolnice za opću kirurgiju Adram, iz Zagreba, Trnjanska cesta 108, OIB: 89718348767, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelclu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1540/2023-67 od 25. rujna 2024 , u sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1540/2023-67 od 25. rujna 2024. potvrđuje u točki I podstavcima I i III izreke i točki II izreke.

Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: "I. Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu koju je dana 20. ožujka 2018. donio tuženik, Specijalna bolnica za opću kirurgiju AGRAM, Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 89718348767, a kojom je tužiteljici, OZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj ... od dana 30. travnja 2014., te se utvrđuje da radni odnos nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku, Specijalnoj bolnici za opću kirurgiju AGRAM, Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 89718348767, da tužiteljicu, OZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vrati na rad na radno mjesto Suradnik u zdravstvu, u roku od 8 dana.

III. Nalaže se tuženiku Specijalna bolnica za opću kirurgiju AGRAM, Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 89718348767 da tužiteljici, OZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u roku od 8 dana. (točka I izreke).

1.1.Tužiteljica je obvezana naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 791,99 eur sa zateznim kamatama tekućim od 25. rujna 2024. do isplate (točka II izreke), te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška za preostali iznos od 2.562,50 eur s kamatama (točka III izreke).

2.Protiv citirane presude u točkama I, podstavcima I i III izreke, te točke II izreke žali se tužiteljica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), predlažući da se presuda u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obvezu tuženika na naknadu parničnog troška.

3.Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem negira sve žalbene navode tužiteljice kao neosnovane, predlažući da se žalba tužiteljice odbije.

4.Žalba nije osnovana.

5.Nisu osnovani žalbeni navodi da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena apsolutno bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 4. ZPP-a – ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (čl. 3. st. 3. ZPP-a), budući da se u konkretnom slučaju nije radilo o raspolaganjima stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

5.1. Nije počinjena ni apsolutno bitna povreda postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je presudu moguće ispitati.

5.2. Nije počinjena ni neka druga apsolutno bitna povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl 365. st. 2. ZPP-a.

6.U ovoj žalbenoj fazi postupka predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je nedopuštena i nezakonita odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 20. ožujka 2018. kojom je tuženik otkazao tužiteljici ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj ... od 30. travnja 2014. te da radni odnos nije prestao, uz obvezu tuženika na naknadu parničnog troška tužiteljici.

7.U postupku je utvrđeno:

- da su tužiteljica kao radnica i Poliklinika za internu medicinu, kirurgiju, radiologiju, ginekologiju, neurologiju, oftalmologiju, psihijatriju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, laboratorijsku dijagnostiku (medicinsko-biokemijski laboratorij), citologiju, otorinolaringologiju, urologiju, dermatologiju i venerologiju, pedijatriju, ortopediju i medicinu rada Sunce - sada: Specijalna bolnica za opću kirurgiju Agram, kao poslodavac, sklopili 30. lipnja 2012. ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova medicine rada – suradnik u zdravstvu,

-da su stranke 30. travnja 2014. sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme za rad na radnom mjestu suradnika u zdravstvu, kojim je ugovoreno da će radnica tijekom trajanja radnog odnosa raditi u [adresa] odnosno prema odluci poslodavca,

- da je tuženik 12. prosinca 2017. donio odluku o promjeni mjesta rada tužiteljice, kojom je tužiteljica premještena sa radnog mjesta u [adresa] na rad u [adresa] s danom 15. prosinca 2017., te da je tužiteljica protiv te odluke zatražila sudsku zaštitu odnosno utvrđenje nezakonitosti navedene odluke,

- da se sudski postupak po zahtjevu tužiteljice radi utvrđenja nezakonitosti odluke tuženika o promjeni radnog mjesta tužiteljice od 12. prosinca 2017., vodio pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Pr-2564/18 (tužba povučena pravomoćnim rješenjem od 21. studenoga 2022.), a da je tijekom trajanja tog postupka 20. ožujka 2018. tuženik donio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljice kojom je tužiteljici otkazan ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 30. travnja 2014.,

- da je poslodavac kao razlog izvanrednog otkaza ugovora o radu tužiteljici naveo osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa zbog koje je izgubio povjerenje u radnicu i zbog čega nastavak radnog odnosa više nije moguć,

- da u obrazloženju predmetne odluke o otkazu poslodavac navodi, da je tužiteljica u postupku koji se vodi pred prvostupanjskim sudom, pod brojem Pr- 2564/18, na ročištu 6. ožujka 2018., protivno zakonskim propisima i aktima tuženika i bez naloga suda dostavila medicinsku dokumentaciju treće (fizičke) osobe koja nije stranka u postupku, pa da je na taj način počinila osobito tešku povredu radnog odnosa, jer je povrijedila dužnost čuvanja poslovne i profesionalne tajne, koje povrede su kao takve propisane aktima tuženika, te je povrijedila i niz zakonskih propisa koji reguliraju dužnost čuvanja poslovne i profesionalne tajne i zaštite osobnih podataka; da zbog navedenog postupanja tužiteljice za poslodavca može nastati materijalna šteta, i nastaje reputacijska šteta, s kaznenim posljedicama iz čl. 36. Zakona o zaštiti osobnih podataka,

- da je tužiteljica do posjeda spornog nalaza došla u okviru obavljanja svojih redovnih dužnosti, iz baze podataka tuženika koja joj je kao radnici bila dostupna,

- da tužiteljica nije bila ovlaštena osoba za obradu osobnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, te da tužiteljica nije imala posebno odobrenje poslodavca za raspolaganje ili umnožavanje takvog podatka,

- da tuženik tužiteljicu nije pozvao na obranu prije izvanrednog otkazivanja ugovora o radu,

- da je sud prvog stupnja u predmetu poslovni broj Pr-2564/18, pozivom na pripremno ročište 6. ožujka 2018., tužiteljicu pozvao da do zaključenja prethodnog postupka dostavi sve dokaze kojima dokazuje navode tužbe,

-da je tužiteljica 30. ožujka 2018. preporučenom pošiljkom tuženiku uputila zahtjev za zaštitu prava, na koji se tuženik nije očitovao, te da je 25. travnja 2018., u zakonom propisanom roku iz odredbe čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 – dalje ZR) zatražila sudsku zaštitu.

8. Polazeći od odredbi čl. 2., čl. 3., čl. 4., čl. 5. , čl.6., čl. 9. Pravilnika o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne od 20. siječnja 2014., koji je objavljen na oglasnim pločama tuženika 21. siječnja 2014. i stupio na snagu 28. siječnja 2014., čl. 43. st. 1., st. 2. i st. 3., čl. 44., čl. 45., i čl. 46. Statuta tuženika, čl. 3. i čl. 4. st. 4. Radne upute o postupanju s pacijentima tuženika od 10. studenoga 2016., RU06, čl. 126 st. 1. i 2. čl. 127. st. 1. i 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12 – dalje ZZZ), čl. 2. st. 1. i čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine" broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12 – dalje ZZOP), ocjene iskaza saslušanih svjedoka OZO, BZ i ŠZ, kao i tužiteljice, sud prvog stupnja utvrđuje da tužiteljici, koja osobno nije bila ovlaštena osoba za obradu osobnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, te koja nije imala posebno odobrenje ravnatelja tuženika za raspolaganje ili umnožavanje takvih podataka, nije bilo nužno radi dokazivanja svojih tvrdnji i uspjeha u sporu, na pripremnom ročištu predočiti nalaz treće osobe koji je sačinio psiholog, u kojem su naznačeni osobni podaci osobe koja nije stranka u sporu, jer je imala niz drugih mogućnosti dokazivanja istog. Primjerice, mogla je tražiti od suda da naloži tuženiku dostavu predmetnog nalaza u skladu s čl. 11. ZZOP ili predložiti saslušanje psihologa koji je nalaz sačinio, u kojem slučaju postupanje tužiteljice ne bi bilo protivno odredbama Statuta i Pravilnika tuženika, niti bi došlo do teške povrede obveze iz radnog odnosa.

9.Utvrđuje da se na tužiteljicu ne može primijeniti niti iznimka iz odredbe čl. 127. st. 2. ZZZ-a jer tužiteljica nije osoba iz čl. 126. st. 1. i 2. ZZZ kojoj je upućen zahtjev nadležnog tijela ili sudbene vlasti za dostavu podataka, već je tužiteljica nalaz treće osobe, do kojeg je došla u obavljanju svog posla kod tuženika, dostavila sudu u svrhu dokazivanja svojih tužbenih navoda u parnici u kojoj treća osoba ni na koji način ne sudjeluje, dakle upotrijebila je taj nalaz za svoje privatne potrebe.

9.1.Naime, prema čl. 126. ZZZ-a-zdravstveni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i učenici škola zdravstvenog usmjerenja (st. 1.); na čuvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih dužnosti dođu do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta (st. 2.). Prema čl. 127. ZZZ-a povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa (st. 1.); iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz članka 126. stavka 1. i 2. ovoga Zakona obvezne su podatke o zdravstvenom stanju pacijenta priopćiti na zahtjev ministarstva, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, nadležne komore ili sudbene vlasti (st. 2.).

10.Slijedom izloženoga utvrđuje da je tužiteljica dostavom nalaza bez posebnog odobrenja koji se odnosi na treću osobu u sudski spis povrijedila odredbe o čuvanju poslovne tajne i time počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa propisanu čl. 68. st. 2. Pravilnika o radu, povrijedila odredbe o čuvanju poslovne tajne propisane ZZZ-om te odredbe o obradi i širenju osobnih podataka propisane ZZOP- om, a što predstavlja opravdan razlog za izricanje izvanrednog otkaza ugovora o radu, iz kojih razloga tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. S obzirom da su sve činjenice oko počinjenja predmetne povrede bile poznate, utvrđuje i da nije bilo opravdano očekivati od poslodavca da tužiteljici omogući iznošenje obrane (čl. 119. st. 2. ZR- a). Isto tako, jer je otkaz utvrđen nedopuštenim, odbija zahtjev tužiteljice za vraćanje na rad. Odluku o parničnom trošku donosi pozivom na odredbe iz čl. 154. s. 1. i čl. 155. ZPP-a.

11. Ocjena je ovoga suda da je donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

12.U primjeni materijalnog prava mjerodavne su slijedeće odredbe:

- Pravilnika o radu tuženika:

- čl.59. -poslovnu tajnu utvrđenu zakonom, drugim propisom, Pravilnikom o poslovnoj tajni ili ugovorom o radu, radnik je dužan čuvati na način i u rokovima utvrđenim u tim aktima;

- čl. 68. st. 2. -pod osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa, te drugom osobito važnom činjenicom zbog kojih se uz uvažavanje svih okolnosti i interesa može izvanredno otkazati ugovor o radu sklopljen sa radnikom, podrazumijeva se naročito:

- povreda radne obveze koja za posljedicu može imati materijalnu ili drugu štetu za Poslodavca (toč. 2.);

-neizvršavanje zakonskih ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila materijalna ili druga šteta za Poslodavca (toč. 3.);

-nepoštivanje odredbi općih akata i odluka Poslodavca (toč. 10.)

-povreda odredbi o čuvanju poslovne tajne (toč. 12.);

- Statuta tuženika:

- čl. 43: -poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci čije bi priopćenje ili davanje na uvid neovlaštenim osobama bilo protivno poslovanju Poliklinike ili štetilo njenom poslovnom ugledu (st. 1.); poslovnu tajnu dužni su čuvati članovi Upravnog vijeća kao i svi radnici koji na bilo koji način saznaju za ispravu ili podatak koji se smatra poslovnom tajnom (st. 2.) ;povreda obveze čuvanja poslovne tajne predstavlja povredu ugovora o radu. O čuvanju poslovne tajne neposredno skrbi ravnatelj (st. 3.);

-čl. 44. - poslovnom tajnom smatraju se:

- dokumenti koje ravnatelj proglasi poslovnom tajnom,

- podaci koje nadležno tijelo kao povjerljive priopći ustanovi,

- mjere i način postupanja u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti,

- dokumenti koji se odnose na obranu,

- plan fizičko-tehničke zaštite radnika i imovine Poliklinike,

- druge isprave i podaci čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi bilo protivno interesu Poliklinike i njenog osnivača;

- čl. 45.- isprave i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu drugim osobama mogu priopćiti ravnatelj i osoba koju on ovlasti (st. 1.); povreda čuvanja profesionalne tajne predstavlja težu povredu radne obveze (st. 2.); o čuvanju profesionalne tajne neposredno brine ravnatelj (st. 3.);

-čl. 46.- profesionalnom tajnom smatra se sve ono što zdravstveni i ostali djelatnici Poliklinike saznaju o zdravstvenom stanju bolesnika, a čije bi iznošenje u javnosti moglo nanijeti štetu ili trećoj osobi;

- Pravilnik o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne tuženika od 20. siječnja 2014.:

-čl. 2. - poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci u koje spada svaki napisani, umnoženi, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podataka kao i saznanje, mjera, postupak, predmet, usmeno priopćenje ili informacija koja s obzirom na svoj sadržaj ima važnost povjerljivosti od osobitog interesa za Polikliniku, čije bi priopćavanje ili omogućavanje posrednog ili neposrednog korištenja neovlaštenoj osobi bilo suprotno poslovnim interesima Poliklinike ili bi moglo štetiti ugledu Poliklinike, njezinih radnika, korisnika usluga, odnosno Poliklinici nanijeti materijalnu štetu;

-čl. 3. -poslovna tajna je zaštita pravnog i fizičkog subjekta u materijalnom, moralnom i etičkom pogledu i smatra se važnim čimbenikom uspjeha u poslovanju (st. 1.); podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnima neovlaštenim osobama (st. 2.);

-čl. 4. -poslovnom tajnom u Poliklinici smatraju se svi dokumenti, podaci i informacije koji su kao poslovna tajna utvrđeni Statutom Poliklinike i ovim Pravilnikom i to naročito:

1.podaci o korisnicima i radnicima koji su sadržani u službenoj dokumentaciji Poliklinike;

-čl. 5. -poslovnom i profesionalnom tajnom smatraju se i podaci o osobnom i obiteljskom životu radnika i suradnika Poliklinike, podaci o korisnicima usluga Poliklinike koje je liječnik i drugi medicinski djelatnik saznao obavljajući svoj redovan rad, a što je propisano kodeksom medicinske etike u zaštiti dostojanstva i integriteta osobe s kojima komuniciraju čije bi neovlašteno priopćavanje drugima moglo štetiti interesu osobe na koju se podatak odnosi;

-čl. 6. -odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na poslovnu tajnu, na odgovarajući se način primjenjuju i na podatke koji predstavljaju profesionalnu tajnu,

-čl. 7. svi djelatnici Poliklinike i druge osobe koje pod određenim uvjetima sudjeluju u radu Poliklinike dužni su kao poslovnu i profesionalnu tajnu čuvati sve podatke za koje saznaju u svome radu, a koji su označeni ili se smatraju poslovnom i profesionalnom tajnom sukladno čl. 4. i 5. ovoga Pravilnika (st. 1.); u okviru poslovanja Poliklinike niti jedan subjekt iz stavka 1. ovoga članka ne može prenositi informacije vezane za opće i individualne interese pojedinaca (korisnika, radnika) i poslovanje Poliklinike, bez prethodnog dogovora s Glavnim ravnateljem o potrebi i načinu informiranja;

-čl. 9. - svako raspolaganje poslovnom tajnom koje nije u suglasju s odredbama Statuta i ovog Pravilnika smatrat će se nedozvoljenim i predstavlja povredu dužnosti čuvanja tajne i osobito tešku povredu radnih obveza zbog koje se radniku može izvanredno otkazati ugovor o radu, (st. 1.); ukoliko bi nedozvoljenim raspolaganjem poslovnom tajnom za Polikliniku nastupila šteta, protiv osobe koja je povrijedila dužnost čuvanja tajne, pokreće se postupak za naknadu nastale štete u skladu sa zakonom i općim aktima Poliklinike (st. 2.); protiv osobe koja je povrijedila dužnost čuvanja tajne, kada za to postoje razlozi utvrđeni zakonom, može se pokrenuti i kazneni postupak (st. 3.);

-čl. 12.- svi radnici Poliklinike odnosno druge osobe na koju se odnese odredbe posebnih zakona, Statuta Poliklinike, ovog Pravilnika ili drugog akta Poliklinike u svezi poslovne i profesionalne tajne, koji raspolažu dokumentom, podatkom ili postupkom proglašenim za poslovnu tajnu, odnosno koji imaju saznanja o onom što se smatra poslovnom tajnom, ne smije iste iznositi pred trećim osobama u Poliklinici ili izvan

Poliklinike, bez posebne ovlasti Glavnog ravnatelja;

-Zakon o zaštiti osobnih podataka :

-čl.2. st. 1. – osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet;

-čl. 2. st. 2. – obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji izvršenih na osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao što je prikupljanje, snimanje, organiziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena, povlačenje, uvid, korištenje, otkrivanje putem prijenosa, objavljivanje ili na drugi način učinjenih dostupnim, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje, te provedba logičkih, matematičkih ili drugih operacija s tim podacima;

-čl. 8. – zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku (st. 1.); iznimno podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se prikupljati i dalje obrađivati:

-uz privolu ispitanika, ili

-ako je obrada podataka potrebna u svrhu izvršavanja prava i obveza koje ima voditelj Zbirke osobnih podataka, na temelju posebnih propisa, ili

-ako je obrada nužna radi zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe kada ispitanik zbog fizičkih ili pravnih razloga nije u mogućnosti dati svoju privolu, ili

-ako se obrada podataka provodi u okviru djelatnosti ustanove, udruženja ili bilo kojeg drugog neprofitnog tijela s političkom, filozofskom, vjerskom, sindikalnom ili drugom svrhom te pod uvjetom da se obrada isključivo odnosi na njihove članove te da podaci ne budu otkriveni trećoj strani bez pristanka ispitanika, ili

-ako je obrada podataka potrebna radi uspostave, ostvarenja ili zaštite potraživanja propisanih zakonom, ili

-ako je ispitanik sam objavio te podatke, ili

-ako je obrada podataka potrebna u svrhe preventivne medicine, medicinske dijagnoze, zdravstvene skrbi ili upravljanja zdravstvenim službama, pod uvjetom da podatke obrađuje zdravstveni djelatnik na temelju propisa i pravila donesenih od strane nadležnih tijela (st. 2.);

-čl. 11. -voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten je osobne podatke dati na korištenje drugim primateljima na temelju pisanog zahtjeva primatelja ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti primatelja (st. 1.); pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže (st. 2.); zabranjeno je davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona (st. 3.);

-čl. 26 - za štetu koja je ispitaniku nastala zbog obrade osobnih podataka protivno odredbama ovoga Zakona odgovara voditelj zbirke osobnih podataka, sukladno općim propisima o naknadi štete (st. 1.); pravo na naknadu štete od voditelja zbirke osobnih podataka ispitanik može tražiti i u slučaju neovlaštenog korištenja, odnosno neovlaštenog davanja na korištenje njegovih osobnih podataka drugim primateljima ili fizičkim i pravnim osobama (st. 2.); pravo na naknadu štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se pred sudom opće nadležnosti (st. 3.);

-čl.36. koji regulira prekršajne odredbe;

-da pravo na zaštitu osobnih podataka kao jedno od temeljnih prava svakog čovjeka jamče Opća Deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948., Uredba EU 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ (dalje: Uredba), Ustav Republike Hrvatske (čl. 37.), te da je u Republici Hrvatskoj ustrojena i Agencija za zaštitu osobnih podataka kao samostalno i neovisno državno tijelo koje nadzire provedbu prethodno citirane Uredbe o zaštiti podataka;

- da iako je stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka ("Narodne novine" broj 79/07, 86/12 – dalje ZTP) prestao važiti Zakon o zaštiti tajnosti podataka ("Narodne novine" broj 108/96 – dalje ZZTP), prema odredbi čl. 34. ZTP-a i dalje važe odredbe Glave VIII i IX ZZTP-a kojima se uređuju poslovna i profesionalna tajna;

-da je čl. 19. ZZTP-a propisano da poslovnu tajnu označava svaki podatak koji je kao poslovna tajna utvrđen zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe. Takav podatak može predstavljati proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada, te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese (st. 1.). Općim aktom se ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe (st. 2.). Poslovnom tajnom ne mogu se odredtii podaci koji su od značenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podaci koji se odnose na zaštićeno tehničko unapređenje, otkriće ili pronalazak (st. 3.);

-čl. 21. citiranog Zakona prema kojem podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćavati ovlaštene osobe određene općim aktom (st. 1.). Općim aktom pobliže se određuju slučajevi te način zaštite kad se podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu priopćavati drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćavati, te osobe kojima se takvi podaci mogu priopćavati (st. 2.). U pravnoj osobi određuje se ovlaštena osoba ili se osniva posebno tijelo koje ima uvid u poslovne tajne, zadaću njihovoga čuvanja, te odlučivanja koje se osobe zaposlene u toj pravnoj osobi mogu ovlastiti za čuvanje poslovne tajne, odnosno kojim se osobama poslovna tajna može priopćiti (st. 3.);

-čl. 22. prema kojemu podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim Zakonom nije što drugo određeno (st.1.). Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi zaposlenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom (st. 2.);

-čl. 23. prema kojem kad je to iz razloga obavljanja poslova pravne osobe nužno, podatke iz čl. 20. ovoga Zakona može drugim osobama priopćiti samo osoba ovlaštena općim aktom: 1) uz prethodnu pisanu suglasnost pravne osobe koja je sukladno svom općem aktu odredila da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom; u zahtjevu kojim se traži suglasnost iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti: 1) koji su podaci u pitanju, 2) kojoj se osobi oni imaju priopćiti, 3) koja je osoba ovlaštena obaviti takvo priopćenje, 4) razlozi zbog kojih je priopćavanje nužno, 5) način na koji će se podaci priopćiti odnosno koristiti;

-čl. 24. prema kojem ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fizičkim osobama ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu ili moraju priopćavati:1) na temelju zakona i drugih propisa, 2) na temelju ovlasti koja proizlazi iz dužnosti koju obavljaju, položaja na kojem se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni;

-čl. 25. prema kojem kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu, te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa;

-čl. 27. citiranog Zakona prema kojem profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

13. Tuženik je odredbama čl. 2., 3. i 4. Pravilnika o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne odredio što se smatra poslovnom tajnom, čime nije odstupio od općeg pojma poslovne tajne iz Glave VIII ZZTP-a, dok je čl. 5. tog Pravilnika sadržajno odredio pojam profesionalne tajne, a time što je u čl. 5. Pravilnika naveo da se radi i o poslovnoj tajni, navedenu odredbu ne čini ništetnom, kako se to neosnovano ističe žalbenim navodima, već upućuje na poslovnu praksu tuženika koji podatke o osobnom i obiteljskom životu radnika i suradnika Poliklinike, podatke o korisnicima usluge poliklinike koje je liječnik i drugi medicinski djelatnik saznao obavljajući svoj redovan rad, smatra i poslovnom i profesionalnom tajnom.

14. U konkretnom slučaju bilo je odlučno utvrditi je li postupanje tužiteljice vezano za dostavu medicinske dokumentacije treće fizičke osobe u spis koji se vodio pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Pr-2564/2018, a koja treća fizička osoba nije bila stranka tog postupka, proporcionalno - razmjerno cilju koji se nastojao ostvariti zakonom u tom postupku tj. je li se takav cilj mogao ostvariti jednako učinkovito na manje invanzivan način koji bi bio proporcionalan legitimnom cilju zaštite radnopravnog statusa tužiteljice, zaštite poslovanja tuženika i privatnog života te treće osobe.

15.U navedenom pravcu, za ocjenu testa razmjernosti između Ustavom zajamčenog prava tužiteljice na obranu i prava na zaštitu od nezakonitog otkaza s jedne strane, te prava tuženika na zaštitu poslovne tajne s druge strane, sud prvog stupnja je utvrdio sve odlučne činjenice.

16. Naime, cijeneći da su, između ostaloga, osobni podaci primjerice: ime i prezime, adresa fizičke osobe, OIB, e-mail adresa, podaci o zdravlju, identifikacijska oznaka građana i slično, te da povreda osobnih podataka znači kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani ( čl. 4. toč. 12. Uredbe), zbog bog čega je za nastup takve povrede dostatna već okolnost da može prouzročiti, fizičku, imovinsku ili neimovinsku štetu pojedincima, a nije uvjet da bi šteta doista nastupila. Navedeno u okolnostima konkretnog slučaja, prethodno citirane normativne regulative u zaštiti osobnih podataka, pojma i značaja poslovne tajne, sankcija za povredu istih, da tužiteljica nije bila osoba ovlaštena za obradu podataka u smislu odredbi ZZOP-a, da nije imala potrebno odobrenje poslodavca za raspolaganje podacima te treće osobe kao i da dostavljeni nalaz sadrži ime i prezime, spol, adresu i zaključak o određenim sposobnostima treće osobe, ocjena je ovoga suda da je tužiteljica postupila suprotno zakonskim propisima i aktima tuženika vezanim za dužnost čuvanja poslovne tajne, čime je poslodavca kojega je dužnost, između ostaloga čuvati osobne i druge povjerljive podatke svojih klijenata, izložila mogućnosti nastanka štete i narušenog ugleda, i time počinila osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa.

17.Na drugačiji zaključak ne upućuju tvrdnje tužiteljice, koje ponavlja u žalbi, da nalaz nije dostavila neovlaštenoj osobi, već sudu, i to na izričit poziv i nalog suda, budući da sud tužiteljici nije dao nalog dostaviti predmetnu medicinsku dokumentaciju za treću fizičku osobu, već je bila pozvana dostaviti dokaze kojima argumentira činjenične navode tužbe i tužbenog zahtjeva. Vođenje sudskog postupka koji je tužiteljica inicirala protiv tuženika u predmetu poslovni broj P-2564/2018 ne opravdava dostavu predmetne medicinske dokumentacije treće osobe, jer je, a kako to pravilno utvrđuje sud prvog stupnja, tužiteljica u zaštiti svojeg radno pravnog statusa mogla predložiti da određene dokaze koji su poslovna dokumentacija protivne stranke, sud zatraži od tuženika ili predložiti saslušanje osobe koju je tuženik angažirao na poslovima vezano za izdavanje takve dokumentacije.

18.Pri tome se tužiteljica žalbenim navodima neosnovano poziva na odredbu čl. 25. ZZTP-a kojom je propisano da se kao povreda čuvanja poslovne tajne neće smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa, jer sud nema ulogu nadzornog tijela u smislu citirane zakonske odredbe.

19. Na donošenje drugačije odluke nisu od utjecaja ni žalbeni navodi tužiteljice da na ročištu u predmetu poslovni broj P-2564/2018 nije bila prisutna javnost, budući da na tom ročištu, kao i cjelokupnom predmetnom postupku javnost nije bila isključena, pa time niti mogućnost da neka treća osoba npr. uvidom u spis dođe do saznanja o zaštićenim podacima u poslovanju tuženika. Ovo sve tim više što tužiteljica nije imala ni posebno ovlaštenje odgovorne osobe tuženika da raspolaže takvim podacima.

20. Na zakonitost pobijane presude nisu od utjecaja ni žalbeni navodi tužiteljice da u ponovnom postupku nije saslušana u svojstvu stranke, budući da su odlučne činjenice utvrđene provedenim dokazima, da je tužiteljica saslušana u prethodnom postupku, te da prema odredbi čl. 264. ZPP-a sporne činjenice važne za odluku sud može utvrđivati i saslušavanjem stranaka, pa dakle, ne postoji obveza suda saslušavati stranke.

21. Nisu osnovani ni žalbeni navodi tužiteljice da se u odnosu na Pravilnik o poslovnoj tajni u Ugovoru o radu koji je sklopila sa tuženikom ne navodi točan naziv tog Pravilnika niti datum njegovog usvajanja i stupanja na snagu, pa da bi bilo izvjesnim kako nije bila upoznata s njegovim sadržajem, niti joj je bilo omogućeno da se s istim upozna s obzirom da Ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka o predmetnom Pravilniku, odnosno da se u čl. 10. st. 1. Ugovora o radu samo paušalno navodi da potpisivanjem tog ugovora potvrđuje da je naročito upoznata s odredbama Pravilnika o radu, Pravilnika o plaćama, naknadama i drugim materijalnim pravima radnika, Pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta, Odlukom o načinu utvrđivanja osnovice za obračun i isplate plaće, te s odredbama Općih akata i propisa o zaštiti na radu, o zabrani takmičenja s poslodavcem i o poslovnoj tajni, budući da navedeno upućuje da je tužiteljica bila upoznata s navedenim aktima tuženika, a kako se u odnosu na poslovnu tajnu radi i o zakonskoj regulativi, te da nepoznavanje prava ne ispričava, opisani žalbeni navodi nisu prihvatljivi.

22. Stoga u opisanim okolnostima ne mogu prevladati interesi tužiteljice da postupajući protivno prisilnim zakonskim propisima i općim aktima tuženika poduzima neovlaštene i nezakonite radnje, te je i po ocjeni ovoga suda pravilno utvrđenje suda prvog stupnja da je tužiteljica povrijedila odredbe o čuvanju poslovne tajne i time počinila osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa propisanu čl. 68. st. 2. toč. 2., 10. i 12. Pravilnika o radu tuženika, kao i odredbe o obradi i širenju osobnih podataka propisane ZZOP-om, što je predstavljalo opravdani razlog za donošenje pobijane odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljice iz čl. 116. st. 1. ZR-a te što s obzirom na prethodna utvrđenja nije opravdavalo da tuženik omogući tužiteljici iznošenje obrane (čl. 119. st. 2. ZR-a).

23. Iz ovih je razloga presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu potvrđena i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

24. Tužiteljici nije dosuđen trošak žalbenog postupka, budući da u istom nije uspjela.

25. U preostalom dijelu (točka I podstavak II izreke i točka III izreke) presuda suda prvog stupnja kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 17. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Duško Abramović