Poslovni broj: UsI-868/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Marijane Vidaković, u upravnom sporu tužiteljice ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Josipu Giljanoviću, odvjetniku u Splitu, Put Skalica 35, protiv tuženika Agencije za zaštitu osobnih podataka, Zagreb, Metela Ožegovića 16, kojeg zastupa službena osoba ZN, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Addiko Bank d.d. Zagreb, Slovnonska avenija 6, OIB: 14036333877, koju zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čačić & Partners, Zagreb, Hebrangova 27, radi utvrđivanja povrede prava na zaštitu osobnih podataka, 14. srpnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/I-009- 01/24-08/8, URBROJ: 567-04-02/05-24-1 od 7. ožujka 2024. godine.

II. Nalaže se tužiteljici da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga spora, isplati zainteresiranoj osobi iznos 2.500,00 eur na ime naknade troška ovoga spora, dok se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovoga spora odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U pravovremenoj tužbi podnesenoj protiv navedenoga rješenja tuženika, tužiteljica je u bitnom navela: da se tužiteljica podneskom od 6. srpnja 2023. godine obratila zainteresiranoj osobi sa zahtjevom za dostavu dokumentacije po Ugovoru o kreditu, broj: 216-215/2007; da joj na taj zahtjev zainteresirana osoba odgovorila dopisom od 24. kolovoza 2023. godine u kojemu je navedeno da će zatraženu dokumentaciju tužiteljici dostaviti tek po dostavi izvornika punomoći kojom je ovlastila opunomoćenika-odvjetnika za zastupanje. Nakon toga da je tužiteljica tuženiku podnijela predmetni zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka, jer da joj je zainteresirana osoba bez valjane pravne osnove uskratilo dostavu zatražene dokumentacije. Osnove za traženjem dostave izvornika punomoći da nema; da je tuženik osporenim rješenjem odbio zahtjev tužiteljice, navodeći da je traženje izvorne punomoći sukladno članku 12. Opće uredbe za zaštitu podataka te da zainteresirana osoba nije onemogućila tužiteljicu u pristupu traženim informacijama; da je davanje punomoći, njezin obvezatan oblik, opseg ovlaštenja i opoziv reguliran Zakonom o obveznim odnosima kao posebnim zakonom, pa da tuženik stoga nema ovlast preispitivati valjanost same punomoći; da tužiteljica smatra da ni jednim propisom ili zakonom nije određeno da bi punomoćnik bio dužan podnijeti izvornik punomoći kojom ga je nalogodavac ovlastio za zastupanje u određenom pravnom postupku, slijedom čega je osporeno rješenje tuženika nepravilno i nezakonito. Predloženo je saslušanje tužiteljice na okolnost valjanosti izdane punomoći. Ističe se zahtjeve navedene u izreci ove presude.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u potpunosti kod sadržaja osporenog rješenja. Kod donošenja osporenog rješenja tuženik da se rukovodio odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka te odredbama posebnih propisa; da je u postupku pravilno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenjeno pravo; da tužiteljica u tužbi iznosi svoje subjektivno mišljenje kako posebnim propisima nije propisano da bi se punomoć trebala dostaviti u izvorniku pa da takav zahtjev ne može biti postavljen ni internim aktima zainteresirane osobe. Tuženik ističe da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo već se isto mora razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti; da samim time što nešto nije propisano posebnim propisima, ne znači da je protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka; da je u konkretnom slučaju zainteresirana osoba postupila sukladno članku 12. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka te je informirala tužiteljicu što je bila dužna dostaviti da bi joj se omogućilo ostvarivanje njezinog prava na zaštitu osobnih podataka; da je davanje punomoći, njezin obvezatan oblik, opseg ovlaštenja i opoziv reguliran Zakonom o obveznim odnosima kao posebnim zakonom, pa da tuženik stoga nema ovlast preispitivati valjanost same punomoći koja proizlazi iz posebnih propisa kojima su regulirana prava i obveze stranaka ne temelju određenog pravnog posla jer je isto u nadležnosti sudova. Naveo je da u konkretnom slučaju provjera zakonitosti obrade osobnih podataka tužiteljice koje obrađuje predmetni voditelj obrade nije bila primarna svrha tužiteljice, kao to definiraju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, već pokretanje zasebnih postupaka u svrhu stjecanja materijalne dobiti. Navodi se da je tužiteljica zaista htjela ostvariti svoje prava na provjeru zakonitosti obrade svojih osobnih podataka od strane predmetnog voditelja obrade, ista bi neovisno o pokretanju postupka pred tuženikom, na traženje predmetnog voditelja obrade dostavila traženi dokaz identifikacije, odnosno na drugi dostupan način zatražila pristup svojim osobnim podacima. Tuženik je predložio da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. U tomu smislu, u odgovoru na tužbu, navodi i predlaže i zainteresirana osoba.

3.Osporenim rješenjem tuženika odbijen je kao neosnovan zahtjev tužiteljice za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka.

4.Na raspravu 13. lipnja 2025. godine nije pristupila po opunomoćeniku uredno pozvana tužiteljica koja nije opravdala izostanak pa je rasprava održana i zaključena bez njene prisutnosti. Na raspravi prisutni uvodno imenovani zastupnici tuženika i zainteresirane osobe su ostali kod svih svojih do tada pisano iznesenih navoda. Sud je ocijenjeno da je izvođenje po tužiteljici predloženog dokaza njenim saslušanjem nepotrebno i da se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze može donijeti pravilna i zakonita odluka i bez izvođenja toga dokaza. Tim više što su činjenice vezane za dostavljenu punomoć, na koje je taj dokaz predložen; prema stanju spisa poznate i nesporne.

5.U dokaznom postupku, na raspravi je čitan sudski spis i spis predmetnoga upravnog postupka, dostavljen uz odgovor tuženika na tužbu.

6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.Predmet spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika kojim je odbijen tužiteljičin zahtjev za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka.

8.Iz spisa koji je dostavi tuženik proizlazi, a i nesporno je među strankama, da je tužiteljica dana 6. srpnja 2023. godine podnijela zainteresiranoj osobi zahtjev za dostavu dokumentacije po Ugovoru o kreditu, broj: 216-215/2007 na koji joj je zainteresirana osoba odgovorila dopisom od 24. kolovoza 2023. godine u kojemu je navedeno da će zatraženu dokumentaciju tužiteljici dostaviti tek po dostavi izvornika punomoći kojom je ovlastila opunomoćenika-odvjetnika za zastupanje.

9.Tužiteljica je smatrala da je navedenim postupanjem zainteresirane osobe došlo do povrede članka 15. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka pa je stoga tuženiku podnijela predmetni zahtjev, smatrajući da joj je zainteresirana osoba, bez valjane pravne osnove, uskratila dostava zatražene dokumentacije, odnosno da nema osnove za traženjem izvornika punomoći.

10.Postupajući po tomu zahtjevu tužiteljice tuženik je od zainteresirane osobe kao voditelja obrade, zatražio očitovanje o okolnostima konkretnoga slučaja, odnosno da navede je li u konkretnom slučaju omogućeno tužiteljici pristup njezinim osobnim podacima, a ako nije, da navede iz kojeg razloga nije postupila po tužiteljičinom traženju, uzimajući u obzir članak 15. Opće uredbe o zaštiti podataka. Zainteresirana osobe se očitovala da da je tužiteljica putem opunomoćenika dana 24. siječnja 2024. godine zatražila podatke po Ugovoru o kreditu, broj: 216-215/2007 sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 15. lipnja 2007. godine. Po zaprimanju zahtjeva, obzirom da nije dostavljena originalna punomoć, da je opunomoćeniku tužiteljice dana 30. siječnja 2024. godine preporučenom poštom poslan odgovor na predmetni zahtjev u kojem je obavijestila opunomoćenika da će poslati zatraženu dokumentaciju nakon dostave originalne punomoći. Oblik u kojemu opunomoćenici moraju dostaviti punomoć da je propisan internim aktima zainteresirane osobe: Općim uvjetima, u članku 8., se navodi "Oblik punomoći i uvjete koje mora ispunjavati klijentov opunomoćenik određuje Banka prema svojoj procijeni koja ovisi o konkretnom slučaju za koju se punomoć daje, sukladno aktima i drugim odlukama Banke".

11.U Republici Hrvatskoj se od 25. svibnja 2018. godine u području zaštite osobnih podataka, izravno primjenjuje Uredba (EU) 2016/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi sa obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka ( Sl EU L 119.

Prema članu 4. stavak 1. točka 1. Opće uredbe o zaštiti podataka osobni podaci su svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Prema članku 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti), prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjene količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).

Sukladno članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od slijedećega: ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele Radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade; obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Prema članku 12. stavak 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, voditelj obrade poduzima odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile informacije iz članka 13. i 14. i sve komunikacije iz članka 15. do 22. i članka 34. u svezi s obradom u sažetom transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Informacije se pružaju u pisanom obliku ili drugim sredstvima, među ostalim, ako je prikladno, elektroničkim putem. Ako to zatraži ispitanik, informacije se mogu pružiti usmenim putem, pod uvjetom da je drugim sredstvima utvrđen identitet ispitanika.

Člankom 12. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da voditelj obrade ispitaniku na zahtjev pruža informacije o poduzetim radnjama iz članka 15. do 22. Opće uredbe o zaštiti podataka bez nepotrebnog odgađanja i u svakom slučaju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva. Taj se rok može prema potrebi produljiti za dodatna dva mjeseca, uzimajući u obzir složenost i broj zahtjeva. Voditelj obrade obavješćuje ispitanika o svakom takvom produljenju u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva, zajedno sa razlozima odgađanja.

12.Sukladno članku 12. stavak 6. Opće uredbe o zaštiti podataka voditelj obrade može tražiti pružanje dodatnih informacija neophodnih za potvrđivanje identiteta ispitanika, ako voditelj obrade ima opravdane sumnje u pogledu identiteta pojedinca koji podnosi zahtjev iz članka 15. do 21. Opće uredbe o zaštiti podataka.

13.Davanje punomoći, njen obvezatan oblik, opseg ovlaštenja i opoziv regulirani su Zakonom o obveznim odnosima kao posebnim zakonom, pa tuženik stoga nema ovlast preispitivati valjanost same punomoći koja proizlazi iz posebnih propisa kojima su regulirana prava i obveze stranaka.

14.U netom navedenom očitovanju zainteresirane osobe je navedeno da je oblik u kojemu punomoć opunomoćenici moraju dostaviti propisan navedenim internim aktom banke i to Općim uvjetima banke, u članku 8.: "Oblik punomoći i uvjete koje mora ispunjavati klijentov opunomoćenik određuje Banka prema svojoj procijeni koja ovisi o konkretnom slučaju za koju se punomoć daje, sukladno aktima i drugim odlukama Banke".

15.Prema ocijeni suda u konkretnom slučaju zainteresirana osoba je postupilo sukladno članku 12. stavak 3. Opće uredbe o zaštiti podataka te je informirala tužiteljicu o tome što je dužna dostaviti da bi joj se omogućilo ostvarivanje njezinog prava na zaštitu osobnih podataka, jer zainteresirana osoba nije onemogućila tužiteljicu u pristupu traženim informacijama, već je voditelj obrade u konkretnoj situaciji postupao sukladno posebno propisu i aktima Banke, čemu je tužiteljica morala udovoljiti da bi joj se dalo tražene informacije vezano za predmetni Ugovor o kreditu.

16. Zbog navedenog, sud ocjenjuje da je, u zakonito provedenom postupku, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo pa je osporeno rješenje zakonito. Stoga je, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), presuđeno kao u točki I. izreke. Jednako je, u činjenično i pravno identičnoj stvari među istim strankama, suđeno presudom ovoga suda broj UsI-1331/2024-6 od 27. siječnja 2025. godine (potvrđena presudom Visokog upravnog suda RH broj Usž- 1449/2025-2 od 15. svibnja 2025. godine).

17. S obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovome sporu, trebalo je tužiteljicu obvezati da joj naknadi zatraženi trošak odvjetničkog sastavljanja odgovora na tužbu i zastupanja na navedenome ročištu za raspravu. To su dvije radnje, svaka po 500 bodova, što pomnoženo vrijednošću boda (2,00 EUR) iznosi 2.000,00 EUR, a uvećano za 25% PDV-a (500,00 EUR) daje ukupan iznos 2.500,00 eur; sve sukladno Tbr. 27. točka 1. alineja druga te točka 2., Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.). Tužiteljici nije priznata tražena naknada troška jer je u cijelosti izgubila ovaj spor.

18. Stoga je, na temelju članka 144. i članka 147. stavka 1. te članka 148. ZUS- a, odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 14. srpnja 2025. godine.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana dostave, u 5 primjeraka, putem ovoga suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje presude.

DNA:

- opun. tužiteljice uz zapisnike o raspravi i objavi

- tuženiku uz zapisnik o objavi

- opun. z.o. uz zapisnik o objavi

- u spis koji potom kal 50 dana