REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1006/2025-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Katarini Perjanec Prstec, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ana Hrabar, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s boravištem u [adresa], koju zastupa punomoćnica Vladimira Hebrang, odvjetnica u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica SK, dipl.pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, radi donošenja privremene mjere, nakon provedenog postupka, 14. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Zajedničko dijete stranaka mlt. AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2021. stanovati će s majkom NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], na adresi majke.

II. Osobni odnosi oca EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], s mlt. AK održavati će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane:

- svaki utorak i četvrtak na način da otac preuzme dijete u vrtiću do 20,00 sati na način da otac vrati dijete na adresu majke;

- svaki drugi vikend od subote od 10,00 sati na način da otac preuzme dijete na adresi majke do nedjelje u 18,00 sati na način da otac vrati dijete na adresu majke;

- ljetne praznike u parnim godinama prva dva tjedna u srpnju i prva dva tjedna u kolovozu, a neparne godine obrnuto i tako naizmjenice;

- polovicu svih školskih praznika (jesenski, zimski i proljetni);

- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji su neradni u Republici Hrvatskoj.

III. Nalaže se ocu EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], da na ime uzdržavanja mlt. AK plaća mjesečno iznos od 224 eura počevši od 14. srpnja 2025. do svakog 15-og u mjesecu za tekući mjesec, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na tekući račun majke NK, OIB: [osobni identifikacijski broj].

IV. Ova privremena mjera će biti na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-556/2025 ili do drugačije odluke suda.

V. Tijek roka za žalbu niti žalba protiv odluke o privremenoj mjeri ne odgađa provedbu privremene mjere.

VI. Odbija se prijedlog protustranke za donošenjem privremene mjere koji glasi:

"Majka IK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] samostalno i potpuno će ostvarivati pravo na roditeljsku skrb nad mldb. AK OIB [osobni identifikacijski broj].

Za zastupanje mldb. AK, OIB [osobni identifikacijski broj] u vezi sa bitnim osobnim pravima iz čl. 100 i čl. 101 Obiteljskog zakona majka IK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] ne mora imati pisanu suglasnost oca EK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], a sve kako će pravo na roditeljsku skrb nad mldb. AK, OIB [osobni identifikacijski broj] ostvarivati samostalno i potpuno.",

kao neosnovan.

VII. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 29. travnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog radi određivanja privremene mjere u kojem navodi da su predlagatelj i protustranka 27. svibnja 2022. sklopili brak upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Dubrava, za godinu 2022. pod rednim brojem 157. U braku stranaka rođeno je jedno dijete, mlt. AK, rođena **.**.2021. Bračna zajednica stranaka je prestala 14. travnja 2025. kada je predlagateljica uzela zajedničko mlt. dijete, napustila zajednički obiteljski dom te predlagatelja i njegovu majku prijavila radi navodnog počinjenja nasilja u obitelji. Na temelju navedene prijave protustranke, predlagatelj i njegova majka su osuđeni, izrečena im je novčana kazna te zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja protustranke, na udaljenost manjoj od 100 metara i u trajanju od 2 mjeseca. Predlagatelj ističe da je navedena presuda donesena na temelju priznanja, a jedino i isključivo kako bi zaštitio svoju majku. Naime, radi se o ženi u dobi od 76 godina, narušenog zdravstvenog stanja, koja je radi neosnovane prijave protustranke prenoćila u pritvorskoj jedinici, a nakon toga je dovedena pred suca za prekršaje. S obzirom na navedeno, predlagatelj je strahovao za zdravstveno stanje svoje majke, odnosno nije znao što im slijedi ako se izjasne da se ne smatraju krivima. Slijedom navedenog predlagatelj je odlučio da on i njegova majka priznaju djelo jer im je rečeno da će u tom slučaju odmah biti pušteni na slobodu. Od 14. travnja 2025., odnosno otkada se protustranka iselila iz obiteljskog doma te bez suglasnosti predlagatelja uzela mlt. AK sa sobom, predlagatelj nije vidio zajedničko dijete. Predlagatelj je u to vrijeme pokušao kontaktirati protustranku te dogovoriti susret s djetetom, međutim bezuspješno iz razloga što protustranka, znajući za izrečenu mjeru predlagatelju, opstruira bilo kakav dogovor da predlagatelj ostvari osobni odnos s djetetom bez da sebe istovremeno ponovno izloži riziku novih lažnih prijava, ali i kršenju izrečene mu mjere. Predlagatelj je protustranci predložio da treća osoba preuzme dijete te ga nakon završetka susreta vrati majci, ali protustranka na takvo što nije pristala jasno pokazujući da joj nije stalo niti da smatra bitnim da mlt. AK viđa oca i da otac bude prisutan u njenom životu. Štoviše, predlagatelj se boji kako je cilj protustranke otuđiti dijete od njega kao oca. Naime, protustranka je predlagatelja neosnovano prijavila za nasilje, nakon toga se odselila k svojim roditeljima te sada brani bilo kakav kontakt predlagatelja i djeteta. Nadalje, predlagatelj ukazuje da protustranka nije u stanju na odgovarajući način brinuti i svakodnevno skrbiti oko djeteta. Naime, protustranka je tijekom trudnoće konzumirala velike količine alkohola te pušila i po nekoliko kutija cigareta dnevno. S takvim ponašanjem je protustranka nastavila i nakon trudnoće pa sve do danas, unatoč tome što joj je predlagatelj svakodnevno ukazivao na štetnost takvog ponašanja i loš primjer koji daje mlt. djetetu. Kod protustranke je zamjetan nedostatak roditeljskih kompetencija, odnosno ista nije u stanju prepoznati i zadovoljiti ni primarne djetetove potrebe. Da je tome tako najbolje je vidljivo iz prehrane mlt. AK. Protustranka dijete hrani s mcdonaldsom, pizzama, pekarskim proizvodima, za večeru obično djetetu da hrenovke. Do navedenog bi dolazilo kada predlagatelj ne bi bio prisutan. Također, protustranka, mlt. AK koja ima bronhitis i probleme s disanjem, odvodi u zadimljene kafiće te potom dijete zajedno s protustrankom provodi i po nekoliko sati u zadimljenim kafićima. Navedeno se odvija nakon što protustranka završi s poslom i pokupi dijete iz vrtića. S time u vezi, predlagatelj napominje da je on taj koji je svaki dan mlt. AK vozio u vrtić, a što mogu potvrditi i djelatnici vrtića. Predlagatelj naglašava da je protustranka često znala s djetetom doći doma tek u 21,22 sata te bi po dolasku, očito željna mira i odmora, djetetu dala mobitel s ciljem da ga na taj način zaokupira. Radi takvog ponašanja protustranke, dijete u dobi od 3 i pol godine, ide spavati u 23 sata. Nadalje, manipulativno ponašanje protustranke se očituje i u tome što je nakon višestrukih poruka, odlučila dopustiti predlagatelju da vidi dijete, ali isključivo uz njeno prisustvo. S obzirom da je predlagatelju, na temelju lažne prijave protustranke, izrečena mjera zabrane prilaska, jasno je kako isti nije mogao to prihvatiti te je od protustranke tražio da se susret odvije bez njena prisustva, a što je ista odbila. Konačno, predlagatelj smatra i da protustranka nepotrebno i štetno opterećuje mlt. dijete detaljima njihova odnosa, pa je tako čuo da protustranka djetetu govori kako je „policija odvela tatu i baku jer su htjeli mami napraviti puno toga lošega“. Predlagatelj ističe da ima razvijen prisan i topao odnos s mlt. AK, ali je kod iste primjetno da je, kako vrijeme odmiče, pod sve većim utjecajem protustranke s kojom provodi veći dio dana. Od rođenja djeteta predlagatelj je aktivno sudjelovao u svim segmentima brige i skrbi o djetetu te je stalno ukazivao majci na njeno neodgovarajuće i neprikladno ponašanje koje, po njegovu mišljenju šteti djetetu. Upravo je navedeno bio i razlog čestih sukoba između stranaka, a što je u konačnici i kulminiralo prestankom bračne zajednice. Nadalje, predlagatelj napominje da je protustranka uzela dijete i otišla k svojim roditeljima koji žive u stanu od 30 m2. Kod roditelja protustranke, dijete nema adekvatne uvjete za rast i razvoj, a pogotovo kada se u obzir uzme činjenica da dijete provodi dane u stanu od 30 m2 zajedno s protustrankom i njenim roditeljima (pritom predlagatelj dodatno naglašava da protustranka i njena majka puše cigarete u stanu), odnosno da je izložena svakodnevnom negativnom atribuiranju predlagatelja. Osim toga, predlagatelj ukazuje da je protustranka trenutno zaposlena na temelju ugovora o radu na određeno, odnosno nema stalno zaposlenje, te da joj je radno vrijeme od 5:30 do 13 sati te stoga ista nije ni u mogućnosti voditi dijete u vrtić. Naime, protustranka dijete budi u 4:30 te ga zatim vodi sa sobom na posao i ostavlja u vrtiću odmah po otvaranju. Predlagatelj je 25. travnja 2025., na svoje traženje, obavio razgovor kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Dubrava, ali ni nakon toga nije uspio vidjeti dijete. Predlagatelj je 28. travnja 2025. došao u vrtić koji mlt. AK pohađa ne li ostvario kontakt s djetetom, odnosno ne bi li bar vidio svoje dijete. Međutim, po dolasku u vrtić mu je rečeno da je majka, ovdje protustranka, kontaktirala vrtić te rekla da je predlagatelj osuđen za nasilje u obitelj i da ne smije viđati dijete, odnosno upozorila vrtić da u slučaju dolaska predlagatelje ne dopuste da vidi mlt. AK. U predmetnom slučaju je od ključne važnosti čim prije donijeti privremenu mjeru kako bi se onemogućio daljnji štetni utjecaj majke na dijete i to kako po djetetove primarne interese u vidu zdravlja i sigurnosti tako i u pogledu potencijalno nepopravljive štete po odnos djeteta s predlagateljem kao ocem, ali i da se čim prije ponovno uspostavi kontakt između djeteta i oca. S obzirom na sve navedeno, predlagatelj smatra kako je u najboljem interesu djeteta da stanuje s njim, u obiteljskom domu u kojemu je stanovalo cijeli svoj život, a s protustrankom ostvaruje osobne odnose dva puta tjedno po dva sata te svaki drugi vikend od petka u 19 sati do nedjelja u 19 sati. Također predlaže da majka za uzdržavanje mlt. AK doprinosi mjesečno iznos od 200,00 eura.

2. Protustranka se podneskom od 27. svibnja 2025. (str. 27-29) očitovala na prijedlog navodeći kako se pred ovim sudom vodi parnični postupak radi razvoda i odluke o roditeljskoj skrbi pod poslovnim brojem P Ob-556/2025. Kao prvo točno je da je donesena presuda radi obiteljskog nasilja, ali ne radi se o tome da je predlagatelj priznao radi stanja svoje majke, već se zaista radilo o nasilju od predlagatelja i njegove majke prema protustranci i to uz prisustvo mldb. AK. I ovo nije prvi puta već drugi puta je intervenirala policija, a niz puta predlagatelj je bio nasilan kada protustranka nije zvala policiju. Prvi puta je intervenirala policija dana 5. kolovoza 2024. kada je predlagatelj izbacio iz kuće protustranku s mldb. AK. Naime, predlagatelj je često bio pod utjecajem alkohola te je često bio verbalno agresivan, a ponekada i fizički kao i dana 14. travnja 2025. o čemu postoje fotografije koje se dostavljaju uz ovaj podnesak. Dakle, netočan je navod kako je prijava bila neosnovana. Posebice se naglašava kako je protustranci isključivi cilj zaštita prava mldb. AK i taj zadnji puta je bila primorana zvati policiju jer ju je predlagatelj počeo vući za ruku, trčati i nekontrolirano vikati za njom po stanu od čega su joj ostale i masnice. Protustranka je postupila odgovorno jer mora dijete zaštiti od nasilja kojem je bilo izloženo. Unatoč navedenim konfliktima protustranka nema namjeru otuđiti mldb. AK od oca, ali uz sve napore koji su prisutni od dana prestanka zajednice, evidentno je kako predlagatelj nema dovoljno roditeljskih vještina koje su potrebne za održavanje uobičajenog odnosa s djetetom životne dobi tri godine. Tako protustranka uporno pokušava da se ostvari normalan susret između predlagatelja i mlt. AK, međutim radi iznimnog animoziteta predlagatelja očito je kako se susreti ne mogu ostvariti isključivo radi njega samoga, a ne radi toga da mu protustranka to onemogućuje. Protustranka je brižna majka koja od prvog dana faktični sama brine za mlt. AK jer primjerice predlagatelj je gotovo uvijek bio kod svoje majke u prizemlju obiteljske kuće pa je tako i tamo jeo unatoč tome što je predlagateljica pripremila zajednički objed. Već ovakvo ponašanje pokazuje iznimnu razinu nepoštivanja i nemara za vlastitu obitelj. Predlagateljica je spavala sama s mlt. AK, brinula za sve njezine potrebe te je ona veselo i zdravo dijete te predlagatelja često nije bilo kod kuće, a kada je i bio, boravio je s majkom ili je bio agresivan. Tako je protustranka išla sama na gotove sve zdravstvene preglede (mlt. AK je dijete „ E“), svakodnevno u park, nabavku itd. Predlagateljica je sama organizirala primopredaju mlt. AK uz prisustvo treće osobe, susjede predlagatelja gđe. N kada je mlt. AK provela oko 2h u domaćinstvu predlagatelja. Dakle, upravo protustranka cijelo vrijeme pokušava konstruktivno djelovati, međutim predlagatelj radi manjka svog kapaciteta sve doživljava kao osobni napad na sebe što onemogućuje normalnu komunikaciju pa time i dogovore. Navod predlagatelja kako protustranka koristi mjeru zabrane i slično je apsolutno manipulativan i promašen jer je upravo ona inicirala susret unatoč tome što je žrtva zlostavljanja. Za mjeru zabrane odgovoran je isključivo predlagatelj jer se ne može kontrolirati i sada to nastoji prikazati kao nezasluženu kaznu koju je sud donio očito bez razloga. Evidentno je kako predlagatelj ima iskrivljenu sliku realnosti i pogrešnog vrijednosnog sustava (tako i sada u telefonskom razgovoru s mlt. AK ima neprimjerene komentare na račun protustranke navodeći „mama ti je tako rekla, e pa vidjet ćeš da mama nije u pravu itd“ pa se postavlja pitanje i negativnog utjecaja na daljnji psihološki razvoj. Predlagateljica nije protiv toga da mlt. AK održava osobne odnose s predlagateljem, ali s obzirom da sve okolnosti smatra da je potrebno odrediti mjeru nadzora kako bi se utvrdile roditeljske kompetencije i anulirali neprimjereni utjecaji od strane predlagatelja i njegove majke. Napominje se kako mlt. AK trenutno živi i s roditeljima protustranke koji pomažu glede odvođenja i dovođenja iz vrtića. Slijedom navedenoga, prijedlog predlagatelja je u potpunosti neosnovan jer je dobrobit mlt. AK upravo ugrožena od njegove strane što se pokazalo u tri godine života u kojem je protustranka živjela faktični sama u svakodnevnom strahu od reakcija predlagatelja. Stoga predlaže donijeti privremenu mjeru kojom će se odrediti da mlt. AK stanuje s majkom, da majka samostalno i potpuno ostvaruje pravo na roditeljsku skrb nad mlt. AK glede i zastupanja o bitnim osobnim pravima iz čl. 100. i čl. 101. Obiteljskog zakona, da će se osobni odnosi mlt. AK s ocem ostvarivati pod nadzorom stručne osobe imenovane po Hrvatskom zavodu za socijalni rad te da se naloži ocu na ime uzdržavanja mlt. AK doprinositi mjesečno iznos od 400,00 EUR počevši od travnja 2025. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti uz zatezne kamate u slučaju zakašnjenja.

3. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrava (dalje - Zavod) od 14. svibnja 2025. (str. 21-22) mlt. AK je imenovana posebna skrbnica u osobi SK, dipl. pravnice, iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, koja je ovlaštena štititi prava i interese mlt. djeteta u ovom postupku.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao svu dokumentaciju koja se nalazi u sudskom spisu te je proveo dokaz saslušanjem stranaka. Tijekom postupka mlt. djetetu nije omogućeno izražavanje njezinog mišljenja s obzirom na nisku kronološku dob djeteta (mlt. AK ima nepune 4 godine).

5. Na ročištu održanom 4. lipnja 2025. predstavnice Zavoda nisu imale pisano mišljenje o predloženoj privremenoj mjeri, ali kako je obavljena obrada obitelji iznijeli su svoje usmeno mišljenje na način da su predložili da dijete stanuje s majkom, a da se osobni odnosi s ocem odvijaju kao pod točkom II. izreke ovog rješenja. S navedenim mišljenjem predlagatelj se suglasio, dok protustranka i nadalje predlaže da se osobni odnosi oca i djeteta odvijaju pod nadzorom stručne osobe obrazlažući kako otac nikad nije provodio samostalno vrijeme s djetetom niti ima adekvatnu komunikaciju s njom. Posebna skrbnica je navela kako se slaže s mišljenjem Zavoda te ujedno apelira na roditelje da se probaju dogovoriti. Također je ukazala kako se potpuno samostalna roditeljska skrb ne može određivati u postupku donošenja privremene mjere.

6. Iz pisanog mišljenja Zavoda od 9. lipnja 2025. (str. 64-75) proizlazi kako je isto sačinjeno temeljem provedenih razgovora s roditeljima i uvidom u dostupnu dokumentaciju ovog Ureda. Iz istog proizlazi kako su roditelji zasnovali emocionalnu vezu 2017. u kojoj je rođeno jedno dijete, a potom su sklopili brak 27.5.2022. Mlt. AK rođena je **.**.2021. kao neurorizično dijete u 7. mjesecu trudnoće. Za vrijeme trudnoće majka je konzumirala cigarete te povremeno alkohol, prema navodima svakodnevno čašicu rakije i prigodno. Mlt. dijete boluje od bronhitisa. Bračna zajednica roditelja je prekinuta 14.4.2025. uslijed počinjenja nasilja od strane EK i njegove majke CK prema NK u prisutnosti mlt. AK. Tada je majka s djetetom napustila bračnu zajednicu i otišla živjeti kod svojih roditelja. Obitelj je živjela na katu obiteljske kuće, dok je Tomislavova majka živjela u prizemlju kuće. Obitelj AK se nalazi u tretmanu ovog Područnog ureda od listopada 2024. kada je zaprimljeno izvješće III policijske postaje o prisutnosti nasilja u obitelji AK između supružnika te obavještavaju kako su podnijeli optužni prijedlog protiv EK i NK zbog međusobnog počinjenog nasilja u obitelji dana 5.8.2024. Uvidom u dostupnu dokumentaciju, postupak se i nadalje vodi pri Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a obzirom da je Policijska postaja Zagrebačka uložila žalbu na oslobađajuću odluku Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu. Dana 14.4.2025. ovaj Ured je zaprimio elektronski dopis EK u kojem iznosi navode o narušenoj komunikaciji i suradnji sa suprugom NK u pogledu mlt. AK. Navodi kako mu supruga prijeti da će mu oduzeti mlt. AK, navodi kako je majka za vrijeme trudnoće konzumirala alkohol i svakodnevno pušila po dvije kutije cigareta. Navodi kako je ista bila nasilna prema njemu i njegovoj majci CK te da ne brine adekvatno o potrebama djeteta. Slijedom navedenog isti je pozvan u ovaj Ured u svrhu provođenja razgovora. Dana 17.4.2025. ovaj Ured je zaprimio presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 15.4.2025. prema kojoj su EK i njegova majka CK krivi što su počinili nasilje na štetu NK u prisutnosti mlt. AK dana 14.4.2025. Izrečena im je novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura svakom te zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji NK na udaljenosti manjoj od 100 metara od mjesta gdje žrtva prebiva i redovito se kreće, u trajanju od 2 mjeseca. Dana 25.4.2025. u ovom Uredu je proveden razgovor s EK u kojem negira da je činio nasilje na štetu supruge NK, već da je ista sve iscenirala. Opisuje kako su predmetnog dana ušli u verbalni sukob iz razloga što smatra da je njega supruga NK pokrala, odnosno ukrala mu veću svotu novca iz sefa. Navodi kako se za to vrijeme mlt. AK igrala u njihovoj blizini. Navodi kako je u nekom trenutku došla i njegova majka. Suprugu NK opisuje kao neubrojivu te da je u jednom trenutku izašla samoinicijativno na terasu i počela vikati upomoć, držeći mlt. AK u rukama, a on je u tom trenutku primio suprugu i mlt. AK kako bi ih udaljio od terase jer je mislio kako će supruga napraviti nešto sebi i djetetu. Navodi kako priznaje da je u tom trenutku upotrijebio silu, no isključivo kako bi NK s djetetom odmaknuo od ograde. Negira da je na bilo koji drugi način bio agresivan prema supruzi. Opisuje kako je nakon toga NK istrčala iz kuće s djetetom nakon čega je uskoro došla policija i privela njega i njegovu majku. Odnos sa suprugom opisuje narušenim unazad 4 do 5 godina, opisuje kako NK njega želi odvojiti od njegove obitelji. Nadalje, navodi kako je NK znala biti i verbalno agresivna prema djetetu na način da je učestalo na nju vikala ukoliko ju dijete ne bi slušalo, nema saznanja je li ikad bila i fizički nasilna prema djetetu. NK opisuje agresivnom osobom te da iznosi dobno neprimjerene informacije pred djetetom. Navodi kako od prekida bračne zajednice nije vidio dijete te da majka s djetetom aktualno boravi u stanu s njezinim roditeljima koji je veličine oko 30 metara kvadratnih. Dana 25.4.2025. zaprimljen je elektronski dopis oca EK u kojem navodi kako je pokušao stupiti u telefonski kontakt s majkom NK te da mu ista onemogućava da vidi svoje dijete. Roditeljima je upućen dopis putem kojeg su upućeni da su dužni međusobno komunicirati i ostvarivati suradnju u pogledu djeteta, kao i da roditelj s kojim dijete stanuje je dužan drugom roditelju omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom. Također su upućeni da otac nema izrečenih zaštitnih mjera ili mjera opreza prema djetetu slijedom čega ne postoje pravne zapreke za ostvarivanje osobnih odnosa oca s djetetom. Dana 28.4.2025. zaprimljen je elektronski dopis oca EK u kojem iznosi navode kako je pokušao dogovoriti s majkom susret s djetetom, no da mu majka isto onemogućava, osim isključivo u njezinoj prisutnosti na što on ne pristaje obzirom da on ima izrečene mjere zabrane prema njoj. Dana 2.5.2025. obavještava kako i nadalje nije ostvario osobne odnose s djetetom te mu majka iste brani. Dana 6.5.2025. u ovom Uredu je proveden razgovor s majkom NK tijekom kojeg opisuje da je odnos između nje i supruga bio dobar prve dvije godine emocionalne veze. Navodi kako je tijekom trudnoće konzumirala cigarete te alkohol. Po rođenju, opisuje da je EK uglavnom boravio kod svoje majke u prizemlju, dok je ona s djetetom bila na katu kuće te da su iznimno rijetko zajedno provodili vrijeme. Opisuje kako su oboje prije AK učestalo konzumirali alkohol, ali da je ona isto prestala po rođenju djeteta navodeći da su se njoj prioriteti promijenili. U pogledu skrbi za dijete navodi kako je uglavnom istu samo ona izvršavala, suprug bi dolazio u kasnije večernje sate te je ona provodila vrijeme s djetetom, osim unazad dva mjeseca kada je otac odvodio dijete u vrtić i dolazio po nju. Majka je prve tri godine starosti djeteta provela s djetetom doma kao i da joj je pedijatar na [adresa] rekao da dijete ima izraziti fokus na nju zbog čega je preporuka da ide na socijalizaciju u vrtić nakon čega su dijete uključili u vrtić. Opisuje kako je dijete u strahu od oca jer je prisustvovala nasilju i događaju od 14.4.2025. Komunikaciju unazad 6 mjeseci sa suprugom opisuje kao izrazito narušenu zbog čega su učestalo ulazili u verbalne sukobe uslijed čega je ona počela razmišljati o razvodu braka. U pogledu događaja od 14.4.2025. navodi kako je nju EK optužio da mu je ukrala novac iz sefa, što je ona negirala uslijed čega su ušli u verbalni sukob, odnosno raspravljali su se na što je došla Tomislavova majka CK. Opisuje da je EK bio fizički nasilan prema njoj na način da ju je gurao, a njegova majka ju je vrijeđala i vikala na nju. Uslijed sukoba je s djetetom izašla na balkon kako bi viknula susjedima da zovu policiju i da joj pomognu, na što ju je Tomislavova majka ošamarila, a ona je nakon toga s djetetom istrčala iz kuće i otišla kod svojih susjeda. Navodi kako je EK stupao s njom u kontakt tražeći da vidi dijete na što je ona njemu rekla da može vidjeti dijete na javnoj površini u parku gdje bi ona bila na udaljenosti od 100 metara. Također navodi kako jednom kontaktirala EK kad je bila kod susjede kako bi vidio dijete što je on odbio. Navodi kako ju nije strah EK, no da ju je strah za mlt. AK. Dana 7.5.2025. zaprimljen je dopis pedijatrice ZK, a nastavno na traženje ovog Ureda, putem kojeg obavještava da je mlt. AK uredno dovođena na preglede kada je akutno bolesna i uredno je cijepljena. Dijete dolazi isključivo u pratnji majke, oca nije upoznala niti ju je isti kontaktirao. Dana 12.5.2025. ovaj Područni ured je zaprimio elektronski dopis majke NK koja navodi kako je otac u dva navrata ostvario telefonski kontakt s mlt. AK u trajanju od 10 do 15 minuta te opisuje da se otac neprimjereno ponašao u kontaktu s djetetom. Dana 13.5.2025. ovaj Područni ured je zaprimio elektronski dopis majke NK koja obavještava da je u nedjelju 11.5.2025. otac ostvario susret s djetetom u trajanju od 2 sata. Dana 15.5.2025. ovaj ured je zaprimio izvješće Dječjeg vrtića Cvrčak u pogledu mlt. AK u kojem je navedeno da mlt. pohađa redovni program te je prema listama evidencije prisutnosti uglavnom je redovita u dolascima. U pedagoškoj godini 2023/2024 majka je dovodila i odvodila djevojčicu. Otac djeteta ih je dovozio do vrtića, a kući su odlazile same javnim prijevozom. Ove pedagoške godine 2024/2025 majka također dovodi i odvodi dijete, a od siječnja 2025. dijete počinje dovoditi i otac uslijed novog zaposlenja majke. Tri puta je, tijekom dolazaka djevojčice i oca u vrtić, s njima došla i baka, očeva majka, s obzirom da se dijete teže odvajalo od oca. Nakon obiteljskog incidenta u mjesecu travnju i zabrane prilaska oca majci djevojčice, djevojčica je jedno kraće vrijeme dolazila žalosna u vrtić. Također zamijećeno da dijete spontano verbalizira dešavanja u obitelji (razmirice, nesuglasice, neslaganja roditelja). Nakon konzultiranja s HZSR vezano uz zabranu prilaska oca majci, psiholog kontaktira majku informirajući je o pravima oca te važnosti zajedničkog dogovora oko ostvarivanja osobnih odnosa oca s djetetom. Prema navodu edukacijskih rehabilitatora 28.4.2025. u jutarnjim satima otac dolazi u vrtić zahtijevajući vidjeti dijete, a obzirom da je prema iskazu oca prošlo 14 dana od kada je zadnji put vidio dijete. Ocu se dalo objašnjenje da ima pravo odvesti dijete iz vrtića, ali ne može ostvarivati viđanja s djetetom u prostorima ustanove zbog remećenja odgojno-obrazovnog rada. Viđanja i druženja roditelja i djece odvijaju se izvan prostora vrtića. Dana 19.5.2025. ovaj Područni ured je zaprimio elektronski dopis oca u kojem navodi kako je uspio vidjeti dijete te su proveli vrijeme zajedno u trajanju od 3 sata. Opisuje kako se na djetetu vidjelo da joj on nedostaje i da se želi vratiti kući. Navodi kako majka kontinuirano snima njegove razgovore s djetetom te djetetu govori da mora njemu reći ''tata ja ne želim više pričati s tobom..''. Smatra da majka djetetu učestalo ''puni glavu'' s lažima i obmanama. Dana 20.5.2025. u Uredu je proveden razgovor s bakom CK, a u pogledu nasilja koje je počinila prema snahi NK. Baka CK opisuje kako je njoj cijela ova obiteljska situacija stresna i kako je sa svime pogođena. Opisuje kako je predmetnog dana EK saznao da je njega NK pokrala, odnosno ukrala mu novac iz sefa. EK je nju pozvao jer se nije dobro osjećao na što je ona došla na kat kuće. Ona je NK upitala kako je isto mogla učiniti na što je NK burno reagirala te se EK u tom trenutku uključio u razgovor. AK se igrala u neposrednoj blizini u boravku. Opisuje kako je došlo do verbalnog sukoba te je NK počela vikati i vrištati te otišla na balkon s djetetom te se približila ogradi, na što su se ona i EK uplašili da ne bi nešto napravila. Negira da je bila na bilo koji način nasilna prema NK. Nadalje u razgovoru baka CK navodi kako NK učestalo, odnosno svakodnevno konzumira alkohol te ju opisuje agresivnom osobom. Za sina EK navodi kako isti konzumira alkohol, ali prigodno. Iz razgovora se saznaje kako i EK i NK konzumiraju alkohol, uglavnom konzumiraju rakiju i pivu. U pogledu brige za mlt. AK navodi kako majka primjereno skrbi i brine o svakodnevnim potrebama djeteta. EK opisuje kako brižnog oca koji je uglavnom radio i prihodio za obitelj zbog čega je tek u večernjim satima dolazio doma i provodio vrijeme s djetetom. Dana 22.5.2025. ovaj Ured je zaprimio elektronski dopis majke NK putem kojeg obavještava kako se s ocem pokušala dogovarati oko ostvarivanja osobnih odnosa s AK, no dogovore su otežano postizali te se susreti nisu odvijali, kako navodi iz razloga što otac nije pristao na njezine uvjete, već je inzistirao da viđa dijete u svojoj kući. U pogledu telefonskih poziva navodi kako je s ocem pokušala dogovoriti da telefonski komunicira s AK oko 18,00 sati, no isti učestalo kontaktira i kasnije te iznosi dobno neprimjerene informacije pred djetetom. Majka u mailu prilaže snimku razgovora iz koje je razvidno da je odnos roditelja narušen, kao i njihova međusobna komunikacija, otežano ili nikako postižu dogovore u pogledu djeteta. Dana 27.5.2025. ovaj Ured je zaprimio elektronski dopis oca EK koji navodi kako je dijete vidio samo jednom od prekida bračne zajednice te da majka postavlja ultimatume kako i na koji način može vidjeti dijete. Navodi kako majka predlaže susrete kojima bi on zapravo kršio mjere zabrane, na što on ne pristaje jer iste ne želi kršiti. U pogledu telefonskih poziva navodi kako mu se majka na iste ne javlja, a kako bi ostvario telefonski kontakt s djetetom. U pogledu telefonskih poziva s djetetom, navodi kako bi majka iste znala prekidati na način da bi djetetu uzela mobitel iz ruke na što bi AK plakala. Smatra kako se majka neprimjereno ponaša iz razloga što dovodi dijete na sobom na posao zbog čega dijete budi oko 5 ujutro. U pogledu Aurorine predstave koju je imala u vrtiću, navodi kako na isto nije išao zbog izrečenih mu mjera zabrane prema majci. Psihologinja Zavoda smatra da narušen partnerski odnos roditelja, ne može biti razlog obustavljanja viđanja oca s mlt. AK te da otac nema motivaciju niti namjeru nauditi djetetu. Budući da je majka obavljala većinsku skrb te je mlt. AK niže kronološke dobi, a da otac nije toliko aktivno sudjelovao oko roditeljstva, smatra da je dobro u ovoj privremenoj mjeri istome dati priliku za razvoj kvalitetnijeg odnosa s mlt. AK te priliku pokazati svoju skrb u kontekstu redovitog viđanja djeteta i organizacije života i drugih aktivnosti, ali da dijete nadalje živi s majkom. K tome, smatra da oboje roditelja trebaju na sebi osobno psihoterapeutski raditi i nadograditi svoje roditeljske kompetencije kako bi se znali primjerenije postaviti u odnosu prema mlt. djetetu i međusobno i suzdržavati se od neprimjerene komunikacije, osobito zbog konteksta konfliktnog razvoda koji se smatra jednim od stresnijih životnih događaja za roditelje, a pogotovo za mlt. dijete. Zaključno, Zavod navodi kako je bračna zajednica roditelja prekinuta u travnju 2025. uslijed počinjenja nasilja u obitelji od strane EK i njegove majke CK prema NK u prisutnosti maloljetnog djeteta nakon čega je majka s djetetom napustila bračnu zajednicu te nastavila živjeti kod svojih roditelja. Otac je otada jednom ostvario osobni odnos s djetetom te povremeno ostvaruje telefonski kontakt s djetetom. Tijekom rada s obitelji dolazi se do saznanja da roditelji otežano ostvaruju suradnju u pogledu dogovora oko ostvarivanja osobnih odnosa oca s djetetom. Roditeljski odnos među bivšim bračnim supružnicima je narušen, opterećen međusobnim optužbama i prijavama. Iz provedenih razgovora s roditeljima dolazi se do saznanja kako su isti imali narušen odnos duži period i tijekom trajanja bračne zajednice zbog čega su ulazili u verbalne sukobe, često i u prisutnosti maloljetnog djeteta. Iz suradnje s vrtićem i pedijatrom djeteta, vidljivo je da je majka ta koja u većoj mjeri izvršava roditeljsku skrb. Mišljenja su da je, u odnosu na uređivanje roditeljske skrbi, djetetu potrebno osigurati zadovoljavanje temeljnih razvojnih potreba za sigurnošću i stabilnošću uz redoviti kontakt s oba roditelja. Pri tome roditelji moraju djetetu kontinuirano davati jasnu sliku obiteljske dinamike i roditeljskog odnosa te ne dopuštati da njihovi eventualno neriješeni partnerski odnosi ili roditeljski sukobi zbunjuju dijete, utječu na kvalitetu odnosa roditelj-dijete ili na učestalost i kvalitetu ostvarivanja osobnih odnosa. Mišljenja su da je dijete razvojno ugroženo obzirom da na strani roditelja postoji više značajnih okolnosti koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj. Roditelji pokazuju nerazumijevanje emocionalnih potreba djeteta, postoji sumnja da oba roditelja konzumiraju alkohol učestalije od prigodnog što potencijalno može biti ugrožavajuće za sigurnost djeteta. Zavod nije suglasan s prijedlogom majke da otac s djetetom ostvaruje osobne odnose pod nadzorom stručne osobe. Slijedom svega prethodno navedenog, Zavod je mišljenja da je u interesu djeteta da nadalje stanuje s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane na način određen u točki II. izreke ovog rješenja. Zavod je roditelje uputio da su dužni međusobno i osobno razmjenjivati informacije (pisano ili telefonski) koje su bitne za dijete te su dužni poticati ostvarivanje osobnih odnosa. Svaki opširniji dogovor roditelja oko ostvarivanja osobnih odnosa oca i djeteta je u njegovom interesu te stručni tim navedeno podržava.

7. Podneskom od 25. lipnja 2025. (str. 78-80) predlagatelj je naveo kako je u posljednja 2,5 mjeseci dijete vidio svega 3 puta i to isključivo radi postupanja protustranke te se s obzirom na navedeno ne protivi se mišljenju Zavoda, a sve u interesu što brže uspostave kontinuiteta viđanja djece.

8. Podneskom od 25. lipnja 2025. (str. 81) protustranka je navela kako je suglasna s održavanje osobnih odnosa, ali nije suglasna sa spavanjem kod predlagatelja. Pojašnjava kako se mlt. AK još uvijek uspavljuje i to uvijek čini majka. Nije poželjno da se predlagatelj sada počne učiti roditeljskim vještinama i trenirati ih, a mlt. AK će ispaštati što predlagatelj do sada nije naučio osnovne vještine nužne za zadovoljenje njezinih potreba.

9. Posebna skrbnica je podneskom od 27. lipnja 2025. (str. 82) obavijestila sud kako i nadalje ostake kod svojih navoda od 4. lipnja 2025.

10. Iz iskaza predlagatelja proizlazi kako je bračna zajednica prekinuta 14. travnja 2025. kada je NK s djetetom odselila i on je u iduća dva mjeseca svega u dva navrata uspio vidjeti dijete. NK je od njega tražila da potpisuje izjavu koju je ona napisala svojom rukom da mu predaje dijete i to uz neku svjedokinju susjedu što je on potpisao samo jednom kada je dijete prvi puta vidio. Više to nije htio potpisivati jer je imao mjeru zabrane približvanja NK i to nije htio prekršiti. Prije prekida bračne zajednice brinuo je o djetetu na svakodnevnoj bazi kao i svaki otac. Ujutro ju je vodio u vrtić, vozio bi nju i A na preglede kada bi trebalo te je, koliko je NK dopustila, bio upoznat sa svim stvarima vezano za dijete. Na upit je li sudjelovao u uspavljivanju djeteta naveo je da je bio prisutan u trenutku kada je dijete bilo uspavljivano, ali AK nije tako dugo vidio da kada ju je prvi puta vidio, ona je bila preuzbuđena da bi spavala. Na upit je li ikada uspio samostalno uspavati dijete naveo je da je probao u nekoliko navrata kada NK nije mogla te je u tome uspio. On je samostalno provodio vrijeme s djetetom. Ponekad bi u jutarnjim satima napravio doručak, a i u popodnevnim satima kada bi došao s posla, oni bi se igrali. On bi s djetetom otišao na godišnji odmor u Slavoniju ili na more ukoliko odluka suda bude sukladno mišljenju Zavoda. AK je jako uzbuđena kad ga vidi i kaže da joj jako fali, u zadnjih 5-6 dana ju viđa intenzivnije, skoro svaki dan u parku i vidi se da je uzbuđena i da joj fali. On je sudjelovao i u pripremi hrane za dijete, a spreman je sudjelovati i odvikavanju AK od pelene. Na godišnji odmor ne planira voditi svoju majku. On je spreman za Aurorino uzdržavanje plaćati mjesečni iznos od 200,00 eura, a i u zadnjih nekoliko mjeseci je uplaćivao po 100,00 eura, zna da to nije neki iznos, ali nije niti bilo nikakvog sudskog rješenja o tome. On je nakon prestanka bračne zajednice pokušao dogovoriti viđanje djeteta preko treće osobe i to preko zajedničkih prijatelja ili preko njegove nećakinje ili preko Tihaninog očuha, međutim NK na to nije pristala. On je pokušao vidjeti dijete i na način da je došao u vrtić i tražio da vidi dijete, međutim u vrtiću mu to nisu dozvolili pa je tražio da to napišu pisano i ovjere, međutim to nisu htjeli napraviti iako su dobili obavijest od Zavoda da mu nije zabranjen pristup djetetu već samo NK. On nije do prije koji dan znao gdje dijete živi odnosno znao je da je NK otišla s djetetom kod svojih roditelja, ali je kasnije iznajmila stan te mu je prije 2-3 dana rekla gdje je odselila s djetetom. AK je vodio u vrtić zadnjih 3 ili 4 mjeseca prije prekida bračne zajednice, ne zna je li to bio siječanj ili veljača 2025., a prije toga je to činila majka. Dok su živjeli zajedno, AK je spavala sama u svojoj sobi, ali bi ju NK uspavljivala i ležala s njom dok ne zaspi u istom krevetu, a ponekad je s njom znala i prespavati cijelu noć u istom krevetu. On nije prespravljivao preko noći s djetetom u istom krevetu, ali preko dana je znao spavati s djetetom u istom krevetu. Dijete se uspavljuje pričicama za laku noć i ima nekoliko duda jer pije puno čaja, a ima jednu posebnu igračku koju je poklonila Tihanina majka. AK se najčešće igra s S i I, a ima i prijatelja C u vrtiću, a jesu li joj oni najbolji prijatelji to doista ne može reći. Na upit tko je pedijatar djeteta naveo je da pretpostavlja da se misli na doktoricu ZK iz ambulante u Volovčici. Ne zna kolika je bila dobit tvrtke, ali zna da je platio porez, ali ne zna u kojem iznosu. Dana 16. lipnja 2025. je istekla mjere zabrane prema NK pa je dijete vidio dva vikenda po jedan dan i tada je cijelo vrijeme bio prisutan. Na upit je li i njegova majka bila prisutna naveo je da ona živi u istoj kući te je isto bila prisutna, ali i on je cijelo vrijeme bio prisutan, osim jednom kada je otišao u pekaru i vratio se nakon 5 minuta. Nakon prekida NK je pokušala dogovoriti njegovo viđanje s djetetom, ali uvijek na način da prekrši mjeru zabrane prilaska njoj. Ona je svaki puta htjela biti prisutna. Na upit je li NK predlagala prisutnost treće osobe, naveo je da je, ali na način da i ona i ta treća osoba budu prisutne tim susretima, ali na taj način bi on kršio mjeru zabrane. On je predlagao prisutnost treće osobe, ali samo na način da mu ta treća osoba dovede dijete od NK. On je i ranije dijete vodio u vrtić, ali je intenzivno dijete vodio u vrtić zadnja 3 mjeseca. Dok je imao izrečenu mjeru, pokušavao je raznim porukama dogovoriti viđanje dijete, ali se NK na to oglušivala. Također su mu u Zavodu rekli da ima pravo na jedan telefonski poziv dnevno da čuje dijete i onda je NK znala nazvati u neko doba kada je radio i nije mogao razgovarati s djetetom te bi potom zvao kasnije, ali NK mu više ne bi dala da čuje dijete jer bi rekla da ima pravo na jedan poziv što je iskoristio. AK s njegovom majkom ima odličan odnos jer je njegova majka sudjelovala u njezinom odgoju od samog početka i dijete se naviklo na nju, jedan period ju je vrlo intenzivno čuvala te ju je i odvikla od dnevne pelene. Na upit je li mu poznato što AK najviše uzrujava i na što bi mogla reagirati, naveo je da mu je to vrlo teško reći jer je ona vrlo živahno dijete i nije uvijek istog raspoloženja.

11. Iz iskaza protustranke proizlazi kako je AK prijevremeno rođeno dijete koja ima bronhitis i atopijski dermatitis za što još nema svu dokumentaciju. Od rođenja djeteta ona je u cijelosti vodila svu brigu o djetetu. Sve je obveze podredila njoj dok bi EK bio na poslu cijeli dan te bi dolazio kući na večer, ali prvo bi išao ručati kod svoje majke i tek bi dolazio kod nje i djeteta kad bi ona dijete uspavljivala ili bi dijete već spavalo. Djetetu bi zapravo došao dati samo pusu za laku noć. Kad se dijete rodilo, on jednostavno nije znao što bi s malim djetetom, bojao se da ne padne, da se ne ozlijedi, a i kad je dijete naraslo, ona bi ju redovno vodila u park, a on je jedva u dva navrata također išao u park. Ona bi također vodila brigu o svim zdravstvenim potrebama djeteta. On bi ih vozio kod doktora kad bi bio slobodan, inače bi uvijek išla taksijem, a dijete je bilo prijavljeno u sustav te ju je ona vodila na [adresa] i EK bi ju također vodio kad bi mogao, ali većinu vremena ju je vodila taksijem. Što se tiče cijepljenja djeteta, vodila ju je kod dr. ZK, a EK nije nikad htio ići u ambulantu jer da ne može gledati kada dijete plače pa je sve obavljala ona. Dijete je krenulo u vrtić nešto prije nego što je navršila 2 godine i ona ju je svakodnevno vodila u vrtić i iz vrtića. EK je u 2024., nekih 10 ili 14 dana u komadu, vodio dijete u vrtić, a potom je intenzivnije krenuo voditi dijete u vrtić od 3. veljače 2025. pa do prekida njihove bračne zajednice. Ona bi otišla rano ujutro na posao, a on bi budio dijete i vodio u vrtić, međutim to ništa nije radio samostalno jer bi njegova majka dolazila i spremala djetetu doručak. AK je vezana za baku po ocu isto kao što je vezana i za njezinu majku, a ona s Tomislavovom majkom nije imala problem sve do 5. kolovoza 2024. kada je prvi puta zvala policiju zbog nasilja prema njoj. Tomislalova majka se dosta miješala u njiohov život, a i EK je često bio kod nje. EK je vrlo slabo samostalno sudjelovao u skrbi o djetetu i sve je ona obavljala. Nakon njezinog odlaska iz bračne zajednice, EK nije pitao za dijete negdje do 24. ili 25. travnja, a 11. svibnja 2025. ju je prvi puta vidio. Također su joj na razgovoru 4. lipnja 2025. u Zavodu rekli da uvedu jedan razgovor dnevno djeteta s ocem i ona je EK rekla da to bude u 18,00 sati, međutim on je djetetu postavljao pitanja kao da razgovora s njom, a često nije zvao u 18,00 već u 18,30 ili 19,00 sati kada se ona više ne bi javljala jer je dijete spremala za spavanje, a i poslije razgovora djeteta s njim, djetetu je trebalo dugo vremena da zaspi. Također joj je postavljala pitanja je li je baka udarila, zašto su otišli te da je to kuća od tate i bake. Dijete ok reagira na oca, veseli mu se. Sada je u drugoj polovini lipnja išla kod njega svaki vikend te mu se veseli, tražila je od njega da ju vodi u lunapark. Ona se protivi da dijete prespavljuje kod oca jer ju uspavljuje svaku noć, a također ju u pola noći diže jer ju pokušava odviknuti od noćne pelene s obzirom da se dnevne pelene riješila u ljeto 2024. Ona ju čuje kada se vrpolji i onda ju odvede na wc i vrati nazad na spavanje. Otac nikad nije bio agresivan prema djetetu niti se ona boji da bi joj nešto nažao mogao učiniti. EK nikada AK nije promijenio pelene. Hranio ju je dva puta kada mu je ona napravila bočicu. Na upit je li ju znao umiriti kada je plakala, to je najčešće znala napraviti njegova majka, a ona je s djetetom bila gotovo stalno do njezine 3. godine. EK nikada nije pokazivao volju ili namjeru da uspava dijete ili da ga nahrani. EK je ionako uvijek išao kod mame na ručak, rijetko je ručao s njima. Aurorini prijatelji iz vrtića se djevojčica Z i R, a ne zna postoji li uopće F. AK je 29. lipnja 2025. bila cijeli dan kod EK, ali ona uopće ne postavlja pitanje da bi ona ostala kod tate već uvijek pita da kada će ona doći po nju. U Tomislavovoj firmi kod njega neprijavljeno radi jedan dečko. Prema njezinim saznanjima dok su živjeli zajedno, EK je dobro poslovao. Potrepštine za kuću, dok su živjeli zajedno, je kupovala ona za gornji dio kuće dok je kupovao za donji dio kuće gdje mama stanuje. Dok je dijete bilo manje, EK je znao kupovati dohranu, ali kasnije je uglavnom sve troškove za dijete snosila ona. AK se uspavljuje sa zekom i flašicom. Broj od predlagatelja nije blokirala odmah po izlasku iz bračne zajednice. Njegov broj je blokirala možda 2 tjedna nakon toga. Na upit zašto nije odmah nakon odlaska iz bračne zajednice poticala odnose oca i djeteta, navela je da je on imao zabranu pristupa, ona je svjedočila na sudu, a smatra da je on trebao nazvati i pitati za dijete, a on je to učinio tek kada su mu to u Zavodu rekli. AK ponekad prespava kod njezine majke, ali kada je ona tamo. Dijete svuda ide s njom. Nije dijete ostavila da spava kod njezine majke s obzirom da je dijete naviknuto da uvijek spava gdje je ona. Njezina mjesečna primanja su 1.100,00 eura. Dok su živjeli zajedno, vikende kada bi otac bio slobodan bi provodili isto kao i svaki drugi dan na način da bi ona s AK bila gore, EK bi bio s majkom dolje. Možda svega u gotovo 4 godine su njih troje kao obitelj otišli na 5 izleta. Ne misli da je Tomislavova majka opasna za dijete, ona je bila samo opasna za njihov brak. Baka je pomagala u skrbi o djetetu, ali ne učestalo. Ona bi zadnja 3 mjeseca nakon posla podigla AK iz vrtića, išle bi u park i tek bi dolazila kući oko 19,00 sati jer je pronašla kameru koju je on instalirao u dnevnom boravku.

12. Odredbom čl. 536. st. 1. Obiteljskog zakona (NN broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 - dalje ObZ) određeno je da ako u stvarima o osobnim pravima djeteta, koje se odnose na pitanje s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nije moguće postići sporazum, sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev djeteta ili roditelja odlučiti o tome privremenom mjerom.

13. Na temelju provedenih dokaza sud je odlučio da mlt. dijete stranaka stanuje s majkom, a što predlaže i Zavod u svom mišljenju kojeg je sud prihvatio jer je dano stručno i argumentirano, na temelju razgovora s obje stranke te uvidom u svu dokumentaciju. Nakon što je Zavod, prvotno usmeno na ročištu, a potom i pisanim putem, iznio svoje mišljenje, predlagatelj se suglasio da dijete stanuje s majkom, a što predlaže i sama majka. Radi se o djetetu od nepune 4 godine za koju je većinsku skrb obavljala majka što proizlazi iz mišljenja Zavoda, a također je sud isto utvrdio tijekom saslušanja stranaka. Posebna skrbnica je također suglasna da mlt. dijete stanuje s majkom.

14. Slijedom navedenog sud je odlučio da mlt. AK stanuje s majkom jer smatra kako je to u najboljem interesu mlt. djeteta, odnosno odlučio je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

15. U odnosu na odvijanje osobnih odnosa oca s djetetom, stranke nisu suglasne. Majka je prvotno predlagala da se osobni odnosi oca i djeteta odvijaju pod nadzorom stručne osobe koje će imenovati Zavod, međutim nakon dostavljanja pisanog mišljenja Zavoda ista je pristala da se osobni odnosi odvijaju bez nadzora stručne osobe, ali bez prespavljivanja djeteta kod oca. U prvom redu treba reći kako nije bilo razloga za određivanje osobnih odnosa pod nadzorom stručne osobe, a kako to i Zavod navodi u svom mišljenju, što prihvaća i ovaj Sud, a s obzirom da iz iskaza same majke proizlazi kako se dijete veseli ocu, želi ići kod njega, smatra kako otac nije opasan za dijete i ne boji se da bi otac mogao djetetu učiniti nešto nažao, a i očeva majka nije opasna za dijete (već samo za njihov brak), a ista je sudjelovala u brizi za mlt. AK. Stoga sud zaključuje kako nema prepreke da otac samostalno viđa dijete. Nadalje, sud također smatra kako nema razloga da dijete ne prespavljuje kod oca. Naime, otac iskazuje volju i motivaciju da brine o djetetu, dijete je do prekida bračne zajednice njezinih roditelja živjelo u kući gdje otac i nadalje živi te gdje živi i baka po ocu koja je do prekida bračne zajednice također sudjelovala u brizi o djetetu pa je razvidno da bi dijete, prespavljivanjem kod oca, bilo u poznatoj okolini i s poznatim osobama (otac i baka). Navodi protustranke da otac do sada nije sudjelovao u uspavljivanju djeteta, odvikavanju od „noćne“ pelene, hranjenju djeteta (umjesto njega je to u jutarnjim satima činila baka), nisu takve naravi da ocu ne bi trebalo omogućiti prespavljivanje djeteta kod njega. Sud prihvaća navod Zavoda da roditelji trebaju raditi na sebi i nadograđivati svoje roditeljske kompetencije kao i da ocu treba dati priliku za razvoj kvalitetnijeg odnosa s mlt. djetetom te priliku da pokaže svoju skrb u kontekstu redovitog viđanja djeteta i organizacije života i drugih aktivnosti. Sud ne prihvaća navode protustranke kako nije poželjno da se predlagatelj sada počne učiti roditeljskim vještinama, a s obzirom da, kao i Zavod, smatra kako se roditeljske kompetencije svakodnevno uče i razvijaju. Kako je Zavod u svom mišljenju naveo da je dijete razvojno ugroženo obzirom da na strani roditelja postoji više značajnih okolnosti koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj, da roditelji pokazuju nerazumijevanje emocionalnih potreba djeteta, da postoji sumnja da oba roditelja konzumiraju alkohol učestalije od prigodnog što potencijalno može biti ugrožavajuće za sigurnost djeteta, sud smatra kako bi Zavod trebao, u odnosu na roditelje, kroz neku od mjera obiteljsko pravne zaštite iz nadležnosti Zavoda, nadzirati skrb o djetetu te roditelje usmjeravati na bolju međusobnu komunikaciju i nadogradnju njihovih roditeljskih kompetancija. I predstavnici Zavoda su na ročištu 2. srpnja 2025. istaknuli kako Zavod, zbog utvrđenih razvojnih rizika po dijete od strane oba roditelja, razmatra izricanje mjera obiteljsko pravne zaštitie iz svoje nadležnnosti. U odnosu na prigovore protustranke da Zavod izjednačava majku i oca, iako i sami navode da je majka obavljala većinsku skrb oko djeteta i da je otac i prekršajno pravomoćno osuđen zbog nasilja u obitelji prema protustranci, treba reći kako je upravo zbog ovih razloga i određeno da dijete stanuje s majkom, a ne s ocem. Međutim, ovi razlozi nisu takvi da bi se ocu ograničilo pravo na osobne odnose s djetetom s obzirom da je utvrđeno kako otac nije ugrožavajući za sigurnost djeteta. Posebna skrbnica mlt. djeteta je također suglasna s takvim mišljenjem Zavoda.

16. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

17. Čl. 538. st. 1. i 2. ObZ-a propisano je da se privremena mjera radi uzdržavanja može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje obveze uzdržavanja te da bez donošenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge važne interese, ili opasnost da će bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarivanje uzdržavanja, odnosno da se smatra da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagatelja osiguranja ako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta pa je razvidno da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere radi uzdržavanja mlt. djeteta stranaka.

18. Iz iskaza obje stranaka je nesporno da od prekida bračne zajednice dijete stanuje s majkom, a da otac ne plaća redovito za njezino uzdržavanje. Tvrdi da u zadnjih par mjeseci plaća po 100 eura, mogao bi za djetetovo uzdržavanje plaćati 200 eura, a protustranka je navela kako predlagatelj za mlt. AK plaća vrtić i ritmiku u zadnjih nekoliko mjeseci.

19. Čl. 288. st. 1. ObZ-a je propisano da su roditelji dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete te da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Čl. 309. ObZ-a je određeno da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a čl. 310. st. 1. ObZ-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

20. Slijedom navedenog sud je odredio da otac, kao roditelj s kojim dijete ne stanuje, za uzdržavanje djeteta plaća iznos u zakonom propisanom minimumu prema dobi djeteta sukladno Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (NN 75/2025). Naime, protustranka je potraživala uzdržavanje u iznosu od 400 eura mjesečno navodeći kako je tražila uzdržavanje u navedenom iznosu jer je do tog iznosa došla računajući sve troškove s obzirom da ima trošak najma stana u iznosu od 450,00 eura mjesečno, režije 100,00 eura mjesečno, hrana za nju i AK od oko 400,00 eura mjesečno, za Aurorinu higijenu 80,00 eura mjesečno. Vrtić i ritmiku za Auroru plaća Tomislav i to u zadnjih nekoliko mjeseci. Zbog čestih zdravstvenih problema i njezinog razilaženja s dr. ZK, ima za AK privatnog pedijatra i zadnji puta kada je AK vodila u Klaićevu u ljekarni je potrošila 58,00 eura. U dva navrata EK je išao s njima kod tog privatnog doktora jer je istovremeno kod doktora morala ići i njegova mama. U lipnju 2024. EK je mimo nje sa svojom sestrom dogovorio pregled djeteta u Svetoj Heleni bez da je znao koje pretrage je dijete ranije obavilo. Redovno mjesečno u ljekarni za Auroru troši oko 50,00 eura, a kada zagusti to bude i do 100,00 eura. S druge strane, predlagatelj, vezano za svoje materijalne prilike, navodi kako je on mikro poduzetnik te ima vlastitu firmu Inmaher d.o.o. gdje je jedini zaposlenik te ima plaću od 960,00 eura mjesečno; tvrtka se bavi uređenjem unutrašnjih prostora; on živi u kući svoje majke i AK mu je jedino dijete. Sud smatra kako se dosuđeni iznos uzdržavanja ukazuje primjerenim do drugačije odluke suda u parničnom predmetu koji se vodi između ovih stranka, a u kojem će se detaljno utvrditi potrebe djeteta i mogućnosti oca. Obveza predlagatelja određena je od dana donošenja ovog rješenja s obzirom da je među strankama sporno je li i koliko otac plaćao za Aurorino uzdržavanje od prekida bračne zajednice stranaka, a što će se također utvrditi u parničnom postupku. Stopa zateznih kamata je određena sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

21. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.

22. Sud je temeljem odredbe čl. 351. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24) u svezi s čl. 346. ObZ-a odredio trajanje ove privremene mjere do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-556/2025 ili do drugačije odluke suda.

23. Točka V. izreke rješenja temelji se na odredbi čl. 535. ObZ-a.

24. Prijedlog protustranke da sud privremenom mjerom odredi da ona kao majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na njihovu zajedničku maloljetnu kćer nije osnovan. Naime, čl. 529. st. 1. ObZ-a je propisano da su tim Zakonom propisani posebni postupci osiguranja radi određivanja: privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i privremene mjere radi uzdržavanja. Dakle, privremenom mjerom se ne može odlučivati o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, a kako je to ispravno i ukazala posebna skrbnica u svom očitovanju, te će o tome biti odlučeno u parničnom postupku koji se već vodi između istih stranaka pred ovim sudom, a vezano za razvod i roditeljsku skrb.

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki VI. izreke ovog rješenja.

26. Sud je o troškovima postupka odlučio slobodno, sukladno odredbi čl. 366. ObZ-a, vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodu postupka te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, odnosno odlučeno je kao pod točkom VII. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 14. srpnja 2025.

Sutkinja:

Katarina Perjanec Prstec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. predlagatelju po punomoćnici uz rješenje o sudskoj pristojbi na prijedlog i rješenje

2. protustranci po punomoćnici

3. posebnoj skrbnici

4. HZSR, Područni ured Dubrava