REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-191/2021-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu pojedincu Vesni Šprljan Prelević u pravnoj stvari predlagatelja JJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Bori Rajiću, odvjetniku u Splitu, protiv predloženika Općine Podstrana, Trg Franje Tuđmana 3, OIB:40910925478, zastupane po punomoćniku Mati Gliboti, odvjetniku u Splitu, radi određivanja naknade za zemljište, dana 11. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e :

I.Određuje se naknada za zemljište označeno sa čest. zem. [katastarska čestica] površine 24 m2, upisano u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje je predlagatelj JJ izjavom na zapisnik od 19. lipnja 2020. godine u Upravnom odjelu za imovinsko-pravne poslove, Splitsko-dalmatinske županije, u predmetu Klasa: 944-05/19-01/00072, Ur. Broj: 2181-13/569-20-07, predao u vlasništvo Općini Podstrana, u iznosu od 7.928,83 Eur-a uz plaćanja zakonskih zateznih kamata koje na taj iznos teku od 19. lipnja 2024. do isplate, sukladno odredbama iz čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

II. Nalaže se Općini Podstrana da u roku od 15 dana isplati predlagatelju troškove ovog postupka u iznosu od 802,98 Eur-a sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja rješenja do isplate.

Obrazloženje

1.U prijedlogu zaprimljenom 13. svibnja 2021. navodi se kako je JJ kao vlasnik dijela nekretnine – zemljišta označenog sa čest. zem. [katastarska čestica] površine od 24 m2 k. o. [katastarska općina], dana 19.6.2020. kod Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, na zapisnik od 19. lipnja 2020. u predmetu Klasa:944-05/19-01/00072, Ur.broj: 2181/1-13/569-20-07, dao izjavu o prijenosu prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini 24 m2 k. o. [katastarska općina] u vlasništvo Općine Podstrana, a sve sukladno članku 171. Zakona o prostornom uređenju (N.N. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) nakon čega je ovo zemljište u zemljišnoj knjizi upisano na ime Općine Podstrana, za cijelo. Nakon davanja izjave o prijenosu predmetnog zemljišta u vlasništvo Općine Podstrana, predlagatelj je kod istog tijela zatražio određivanje ročišta radi pokušaja sporazumnog određivanja naknade za zemljište preneseno u vlasništvo Općine Podstrana. Međutim, u tom postupku nije došlo do sporazuma između predlagatelja i predloženika, radi čega je Upravni odjel za imovinsko-pravne poslove Županije Splitsko-dalmatinske, dana 20. travnja 2021. godine, donio rješenje kojim se obustavlja postupak sporazumnog utvrđivanja naknade za zemljište označeno sa čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 24 m2 K. O. [katastarska općina]. Odredbom članka 172. Zakona o prostornom uređenju propisano je da: (1) Za preneseno zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti. (2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta. (3) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora. Vrijednost predmetnog zemljišta treba procijeniti u ovom postupku vještačenjem po vještaku građevinske struke, a sve sukladno zoni i lokaciji na kojoj se nalazi predmetno zemljište. Radi navedenog predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim: "Određuje se naknada za zemljište označeno sa čest. zem. [katastarska čestica] površine 24 m2, upisano u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje je predlagatelj JJ izjavom na zapisnik od 19. lipnja 2020. godine u Upravnom odjelu za imovinsko- pravne poslove, Splitsko-dalmatinske županije, u predmetu Klasa: 944-05/19- 01/00072, Ur. Broj: 2181-13/569-20-07, predao u vlasništvo Općine Podstrana, u iznosu od

kuna pa se nalaže Općini Podstrana da taj iznos isplati predlagatelju dana 19. lipnja 2024. godine, a u slučaju zakašnjenja predloženika s isplatom na taj iznos teku zakonske zatezne kamate od 19. lipnja 2024. godine, do isplate. 2/ Nalaže se Općini Podstrana da u roku od 15 dana isplati predlagatelju troškove ovog postupka, sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja rješenja do isplate.

Tijekom postupka predlagatelj navodi kako nije točno da je predlagatelj predmetnu nekretninu predao u vlasništvo temeljem građevinske dozvole na koju se poziva predloženik. Naime, točno je da je građevinska dozvola Klasa: UP/I-361-03/17- 01/000103, Ur.broj: 2181/1-11-00-00/00/07-17-0008, od 12. 09. 2017., ukinuta rješenjem od 30. 10. 2018. i to na zahtjev predlagatelja ŠJ, ali predlagatelj je radi ishođenja nove građevinske dozvole predao predmetno zemljište u vlasništvo Općine Podstrana. Nakon ukidanja navedene građevinske dozvole, za izgradnju na čest. zem. [katastarska čestica] koja je formirana od dijela nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], tvrtci DEDAL d.o.o., izdana je nova građevinska dozvola UP/I- 361-03/19-01/000094, Ur.broj: 2181/1-11-00-00/21-19-0011, od 14. 11. 2019., a preduvjet za izdavanje navedene građevinske dozvole bila je izrada i potvrda geodetskog elaborata kojim će se formirati građevinske čestice i odvojiti dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za potrebe proširenja postojećeg pristupnog puta i to preko novoformiranog dijela označenog sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u površini od 24 m2, sukladno Urbanističkom planu uređenja br. 4. “Strožanac 1”. Navedeni geodetski elaborat dostavljen je uz prijedlog za pokretanje predmetnog postupka, a isto tako dostavljen je uz zahtjev za prijenos zemljišta u vlasništvo Općine Podstrana u postupku koji je vođen kod Splitsko-dalmatinske županije, Službe za imovinsko-pravne poslove: Klasa: UP-I-944-05/19-01/00072, tako da nije jasno radi čega predloženik iznosi potpuno krive podatke i upućuje sud na isprave koje nemaju nikakve veze s predmetnim postupkom. U svezi predloženikovih navoda o preuranjenosti predmetnog postupka, predlagatelj navodi da je člankom 175. st. 2. Zakona o prostornom uređenju (N.N. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) propisano da ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku. Predmetni postupak je pokrenut nakon neuspjelog pokušaja sporazumnog određivanja naknade, a sam postupak ne treba miješati s dospijećem naknade. Naime, to što pravo na naknadu dospijeva nakon 4 godine od prijenosa zemljišta u vlasništvo predloženika, ne znači da predlagatelj nije ovlašten pokrenuti postupak određivanja naknade prije isteka tog roka. U krajnjem slučaju predlagatelj je u prijedlogu za određivanje naknade naveo da je predloženik utvrđenu naknadu dužan isplatiti predlagatelju dana 19. lipnja 2024. godine, te da na iznos naknade tek od tog dana teku zakonske zatezne kamate.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik navodi da se istome protivi u cijelosti kao neosnovanom, ističe da se ovdje radi o nerazvrstanoj cesti, sve propisano čl. 101. Zakona o cestama gdje je propisano da je ista javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi te se protivi i provođenju vještačenja u ovom postupku.

Da bi se pristupilo utvrđivanju naknade za predano zemljište potrebno je najprije raspraviti postojanje pretpostavki za predaju zemljišta koje pitanje je u sudskoj, a ne upravnoj nadležnosti. Takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi posl. br. Rev-1026/15-3 od 19.10.2016.god. kojom je ukinuo prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje kojima je utvrđena naknada za predano zemljište te je postupak vraćen na ponovno odlučivanje zbog bitnih povreda parničnog postupka jer tijekom postupka nisu raspravljene, ocijenjene i obrazložene izložene pretpostavke za predaju. Pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave su da je osoba koja predaje zemljište vlasnik (suvlasnik) predmetnog zemljišta, da je zemljište neizgrađeno, da je na zemljištu koje se predaje detaljnim planom uređenja - DPU ili urbanističkim planom uređenju - UPU planirano građenje građevina komunalne infrastrukture (npr. prometnica, plinovoda i sl.) javne namjene, na kojima vlasnik nekretnine više ne može biti vlasnikom. Pritom posebno treba razlikovati detaljni plan uređenja odnosno urbanistički plan uređenja od prostornog plana uređenja velikog grada, grada ili općine uređenog odredbom koji nije osnova za predaju. Za navesti je i to da je potrebno utvrditi kada je došlo do ustaljene opće uporabe predmetne nekretnine u svojstvu ceste jer bi od tog trenutka, cijeneći odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I/6326/2011 od 07.02.2017.god. prestala mogućnost suvlasnicima tražiti predaju u posjed djela svoje nekretnine. Prema ustaljenoj sudskoj praksi upravo od tog trenutka kada se ne može s uspjehom tražiti predaja u posjed nastupa zastarni rok traženja naknade u smislu odredbe čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Tijekom postupka predloženik navodi kako se predmetna nekretnina prostire duž nerazvrstane ceste Paštričeva ulica, u širini od 2 metra – a što je vidljivo i iz priloženog elaborata. Predlagatelj je nekretninu predao u vlasništvo Općini u skladu s ishođenom građevinskom dozvolom, a na temelju čl. 171. st. 1 Zakona o prostornom uređenju kojim je propisano: Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom koji određuje oblik i veličinu građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici. Međutim, građevinska dozvola na temelju koje je Predlagatelj predao predmetnu nekretninu u vlasništvo Općini u međuvremenu je ukinuta. Dakle, ne postoji osnova za izradu parcelacije po kojoj je predmetno zemljište predano u vlasništvo Općini pa samim tim nisu ispunjene pretpostavke koje zakon propisuje za predaju zemljišta u vlasništvo Općini.

3. Na očevidu je utvrđeno kako se predmetna nekretnina nalazi preko puta kuće br. 31, Ulica Paštrićeva. U naravi se radi o makadamskom zemljištu uz rub asfaltnog puta i proteže se u smjeru istok-zapad te predstavlja površinu koja služi kao parkiralište/ugibalište. Predmetna nekretnina je sa sjeverne strane omeđena rubom asfalta dok ostale međe ne egzistiraju na terenu. Južna međa proteže se cca 2 m od ruba asfalta te prolazi preko prije navedenog makadamskog zemljišta. Sukladno službenoj evidenciji predmetna nekretnina nije evidentirana kao javno prometna površina.

4. Sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić u nalazu i mišljenju navodi kako je identificirao č. zem. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina]. Uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar Split, i ZK Odjela, utvrđeno je da je predmetna čestica usklađena oblikom i površinom. Dana 09. rujna 2022. godine izvršen je terenski očevid te je utvrđeno: - č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik označen točkama A, B, C, D, A, šrafiran crvenom bojom, površine 24 m², u naravi predstavlja makadamski plato položen u smjeru istok-zapad, uz [adresa] u [adresa], a koji služi kao parkiralište/ugibalište. Predmetna nekretnina je sa sjeverne strane omeđena rubom asfalta dok ostale međe ne egzistiraju na terenu.

- Predmetna nekretnina nastala je u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi provedbom prijavnog lista – parcelacijom, matične č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (Geodetski projekt izrađen od strane tvrtke Info karta d.o.o., oznaka projekta 665-2/19, potvrđen od strane DGU-a, Klasa: 932- 06/19-02/582, Urbroj: 541-26-03/2-19-3, 26. lipnja 2019. god).

- Uvidom u dostavljeni Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Ulica Ivana Paštrića Poljičanina, K. O. [katastarska općina], izrađenim od strane tvrtke Geo karta d.o.o., potvrđenim od strane DGU-a, Klasa: 932-06/16-02/940, Urbroj: 541-26- 02/1-17-6, 09. ožujka 2017. god., razvidna je matična č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a slijedom gore navedenog ni čestice proizašle parcelacijom iz nje, nisu evidentirane kao nerazvrstana cesta (Prilog 1 - Kopija katastarskog plana nakon evidentiranja, Prilog 2 - Novo stanje prijavnog lista za Zemljišnik.)

5. U građevinskom vještvu sudskog vještaka Srećka Zurića od 26. veljače 2023. dana je procjena neizgrađenog zemljišta u [adresa], predio Siti, površine zemljišta 25,00 m2 u vrijednosti od 7.928,83 Eur-a.

6. Predloženik se u odnosu na nalaz sudskog vještaka Srećka Zurića očituje na način da i dalje osporava osnovu predlagateljeva zahtjeva držeći kako je sporno jesu li uopće bile ispunjene pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a koje utvrđenje je sukladno sudskoj praksi u nadležnosti suda. Predloženik smatra da nalaz i mišljenje vještaka nije izrađeno u skladu s propisima pa samim tim ni procijenjena vrijednost ne odgovara jer je previsoko određena. Vještak je vrijednost nekretnine utvrđivao koristeći poredbenu metodu koja i jest uobičajena za neizgrađena zemljišta. Međutim, usporedne nekretnine nisu sličnih tržišnih karakteristika kao i procjenjivana nekretnina. Naime, kao usporedne nekretnine uzete su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje imaju neusporedivo bolja kvalitativna obilježja koja utječu na utrživost i vrijednost zemljišta. Usporedne nekretnine nalaze se svega nekoliko metara od mora te su položene pored Osnovne škole, Župne crkve, supermarketa, drogerije i ostalih sadržaja u naselju Strožanac. Dakle, usporedne nekretnine nalaze se na najatraktivnijem dijelu Strožanca koji praktički predstavlja središte naselja kada se uzme položaj i sadržaji, pa je stoga jasno da te nekretnine imaju i višu vrijednost od predmetne. Ujedno je za napomenuti da su usporedne nekretnine značajno većih površina od predmetne i da su iste položene jedna uz drugu zbog čega su i bile pogodne za izgradnju luksuzne stambene zgrade. Predmetna nekretnina mjeri samo 24 m2 te je položena uz prometnicu i nema mogućnosti pripajanja susjednim nekretninama radi eventualne povoljnije utrživosti. Osim toga, vještak je trebao procjenjivati tržišnu vrijednost nekretnina u vrijeme predaje zemljišta. Ovo osobito imajući u vidu činjenicu da su 2020.god. i pogotovo 2021.god. cijene nekretnina naglo skočile dosežući u 2022. god. nerealne iznose. Slijedom svega navedenog, predlaže se sudu ponajprije utvrditi jesu li bile ispunjene sve pretpostavke za predaju zemljišta propisane Zakonom o prostornom uređenju, te ukoliko se utvrdi da su pretpostavke ispunjene-zatražiti od vještaka dopunu nalaza i mišljenja u skladu s prigovorima predloženika.

7. Sudski vještak Srećko Zurić u odnosu na prigovore predloženika navodi kako je suprotno od onoga što predloženik tvrdi da su površine poredbenih nekretnina značajno veće od predmetne nekretnine. Upravo suprotno, to je bio razlog da se nađu površine što bliže predmetnoj nekretnini a to su upravo ove tri parcele koje su iste ili slične površine ali na boljim lokacijama. Zakon kaže da se trebaju uspoređivati sličnih karakteristika, a one su upravo takve (male površine) predmetne nekretnine. Pod tvrdnjom da su veće cijene nekretnina, ne stoji. Tvrdnja da se usporedne nekretnine nalaze u neposrednoj blizini mora je nekorektna i tendeciozna. One se nalaze u blizini škole, a ista nije u blizini mora. Kao podloga tvrdnji predao je grafički prilog da se vidi točna udaljenost od predmetnih i procjenjivanih nekretnina od mora. Na slici se vidi da je predmetna procjenjivana nekretnina udaljena od mora približno 370 m. Udaljenost od poredbenih parcela cca 170 m. Poredbena udaljenost od mora je 230 m, a ne blizu mora kako tvrdi predloženik. Što se tiče vrijednosti površina predmetne usporedne parcele su dimenzija 66 m2, 75 m2 i 80 m2. Procjenjivane nekretnine su realizirane prva u 2021.g., druga u 2021. i treća u 2022.g. Pored ovih parcela postoje i druge ne tako blizu parcele, ali predmetne nekretnine su utržene prije 2018.g. što znači da je protok vremena veći od 4 godine, a zakon o procjeni vrijednosti nekretnina i pravilniku predmetne nekretnine koje se procjenjuju ne bi smile biti starije od 4 godine i prema tome iste se ne uzimaju u obzir. Što se tiče trećeg odgovora, predaja zemljišta je izvršena 19.6.2020. Njena vrijednost se može vidjeti iz elaborata (vještva) i to iz indeksa cijena stambenih objekata koji daje zavod za statistiku gdje je postotak između protoka vremena procjene i predaje nekretnine iznosi 34,57 %, a cijena bi tada iznosila 207,51 Eura/m2. To se sve može vidjeti u samom vještvu u međuvremenskom izjednačavanju parcela. Ukoliko je nekretnina bliže moru, školi, crkvi ili drugim značajnim građevinama, da je vrijednost nekretnina veća, a to se vidi iz interkvalitetnog podatka koji je dan u vještvu gdje su predmetne parcele 10 % uzete vrijednost većoj od procjenjene parcele. Naravno da na tržišnu vrijednost utječe cijena nekretnine, ako su u blizini infrastrukturni objekti.

8. Člankom 170. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) propisano je da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojem je urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene koje ne može biti vlasnik, može to zemljište prenijeti u vlasništvo Jedinici lokalne samouprave, dok je stavkom 2. istog članka propisano da na način iz stavka 1. tog članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojem se može graditi, jer se ne može formirati građevina čestica u skladu s detaljnim planom uređenja.

8.1. Člankom 171. istog zakona, propisano je da je vlasnik građevinskog zemljišta unutar građevinskog područja dužan prije dobivanja lokacije dozvole prinijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom uređenja određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici.

8.2. Prema čl. 172. st. 1) navedenog zakona za preneseno zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti. 2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavaka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta. 3) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.

8.3. Prema čl. 173. st. 1) zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. 2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. 3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.

8.4. Prema čl. 175. st. 1) nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište. 2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.

9. Predmet ovog postupka je određivanje novčane naknade radi predaje zemljišta u vlasništvo Općini Podstrana, označenog kao: - čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 24 m2 upisana u ZU 7251, a kao vlasnik za cijelo je upisana Općina Podstrana. Nesporno je kako stranke nisu postigle sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište pa predlagatelj naknadu po zahtjevu vlasnika traži u ovom postupku prema odredbi čl. 175. navedenog zakona.

9.1. Nije sporno da je predlagatelj na Zapisniku o predaji zemljišta od 19. lipnja 2020. dao Izjavu o prijenosu zemljišta. Izjava se odnosila na navedenu nekretninu.

9.2. Među strankama je bila sporna procjena tržišne vrijednosti predmetne nekretnine prema nalazu sudskog vještaka Srećka Zurića za koju je predloženik prigovorio kao previsoko procijenjenu.

9.3. Predloženik je tijekom postupka isticao prigovor jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za isplatu naknade za izvršenu predaju nekretnine za koju predloženik tijekom postupka tvrdi da se radi o nerazvrstanoj cesti, prema čl. 101. Zakona o cestama.

9.4. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića proizlazi kako je prigovor predloženika neosnovan jer prema Geodetskom elaboratu izvedenog stanja nerazvrstane ceste Ulica Ivana Paštrića Poljičanina, K. O. [katastarska općina], izrađenim od strane tvrtke Geo karta d.o.o., potvrđenim od strane DGU-a, Klasa: 932-06/16- 02/940, Urbroj: 541-26-02/1-17-6, 09. ožujka 2017. god., razvidno je matična č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a slijedom gore navedenog ni čestice proizašle parcelacijom iz nje, nisu evidentirane kao nerazvrstana cesta. Predmetna nekretnina nastala je u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi provedbom prijavnog lista – parcelacijom, matične č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

9.5. Budući je za predmetnu nekretninu utvrđeno kako su ispunjene zakonske pretpostavke za isplatu naknade za izvršenu predaju nekretnine to je i u ovom dijelu prijedlog valjalo usvojiti.

10. Napominje se kako je predloženik temeljem Zapisnika o predaji zemljišta od 19. lipnja 2020. u zemljišnoj knjizi upisan za cijelo kao vlasnik predmetne nekretnine. Dakle, predaja predmetne nekretnine je u cijelosti konzumirana.

11. Budući su ispunjeni razlozi da vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta u vrijeme prijenosa, a naknadu je dužna isplaćivati jedinica lokalne samouprave, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta odnosno sklapanja ugovora, imajući u vidu da je predlagatelj bio u vrijeme zaključivanja zapisnika o predaji zemljišta vlasnik predmetne nekretnine na koji dio je kasnije i upisan kao vlasnik predloženik to je valjalo i odrediti novčanu naknadu koja će se isplatiti predlagatelju. Radi se o iznosu od 7.928,83 Eur-a prema procjeni sudskog vještaka Srećka Zurića koji je otklonio sve prigovore predloženika u pogledu procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine i sud je prihvatio ovo vještvo kao stručno i argumentirano. Odluka o zateznim kamatama kako glasi u izreci - četiri godine od dana prijenosa zemljišta.

12. Odredbom paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934.g. (Sl. list FNRJ 175/34) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primijene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941.g. (NN 73/91) propisano je da ukoliko ovim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden, odnosno da trošak zastupanja snosi zastupana osoba. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Prema stavku 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. navedenog zakona sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, međutim, u konkretnom se slučaju, prema ocjeni ovoga suda, pokretanje izvanparničnog postupka ne može okvalificirati kao neosnovan prijedlog ili gruba krivnja koju ima na umu navedena odredba. Kako je postupak proveden u interesu predlagatelja istom nije obistinjen popisani trošak zastupanja na ročištima i očevidu te sastav prijedloga. Obistinjen je jedino trošak vještačenja u iznosu od 796,34 Eur-a i sudske pristojbe za prijedlog od 6,64 Eur-a. Troškovi nisu nastali skrivljenim ponašanjem predloženika jer je ovaj postupak pokrenut budući stranke nisu postigle sporazum o visini naknade u upravnom postupku.

Split, 11. srpnja 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja i pun. predloženika

- u spis