Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: K-698/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu u po sucu Mili Kragić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marine Lukić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu po optužnici Općinskog državnog odvjetništva Split, broj: KO-DO-594/2025 od 16. lipnja 2025., protiv okrivljenog ML, zbog kaznenih djela iz članka 139. st. 2. i 3. i dr. KZ/11., nakon javno održane rasprave u nazočnosti Sanje Radovanović - savjetnice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu, okrivljenog i njegovog branitelja odvjetnika NL i oštećene OL **.**.2025. donio je, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. M i UL, djevojački N, rođen **.**.1979. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], s boravištem u [adresa] na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, upravitelj stroja, nezaposlen, razveden, otac dvoje maloljetne djece, pismen sa završenim Pomorskim fakultetom u Splitu, srednjeg imovnog stanja, suvlasnik kuće u [adresa] i više zemljišta u k. o. [katastarska općina], bez čina, neodlikovan, kazneno neosuđivan, drugi postupak se ne vodi,

k r i v  j e

I. što je u razdoblju od 19. travnja 2025. do 25. svibnja 2025. u Splitu, na adresi [adresa], protivno načelu solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji propisanom odredbom članka 4. stavka 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.) u vezi s člankom 10. točkom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), u nakani da kod bivše supruge EL izazove osjećaj straha za njezinu sigurnost i da je ponizi, gotovo svakodnevno joj upućivao poruke u kojima ju je vrijeđao i prijetio joj pa joj je tako, među ostalim, pisao: "majku ti jebem, pitaj oca koji mi te doda, vidit ćete šta vas čeka, budi bez brige, kaži đubre, zovi MUP da ne zakasne, puši kurac stoko, ja imam dvoje djece moje kraljice, ne tvoje jer ti nisi ni bila sposobna za rodit, to zapamti, ako mi ne dovedeš djecu, nećeš dočekat dan, kad te vidim, loše mi je, neka te vrag odnese, dođe li mi itko na vrata, ovo zapiši, visit ćeš na stupu od struje kao lampa, pripremi interventni vod večeras i specijalne postrojbe MUP-a skupa s ocem, koja si ti jadnica, neka ti se tata naoruža, jebem ti mater u usta, ovo pokaži MUP-u i ocu, uništila si mi 20 godina života, al zapamti oca ću ti riješit na spavanju, jebem ti mrtvu mater u grobu, vidit ćete šta vas čeka, ovo lito ne budu li mi dica s bakom O, mojom majkom u Brodarici, dok sam ja na brodu, otpilat ću ti ocu noge motornom pilom, to ti se kunem očevim grobom", a 8. svibnja 2025. u 14,39 sati, u nakani da kod EL izazove osjećaj osobne ugroženosti, poslao joj glasovnu poruku sadržaja: "šta je pičko smrdljiva, zoveš moje prijatelje, zvala si M, dužna si mu 15,00 eura, ja ti ozbiljno govorim, pun mi te kurac, ubit ću te, crknut ćeš sama, pička ti materina kremirana, bez duše, jebem ti mater u usta", a opisano ponašanje je kod EL izazvalo osjećaj ugroženosti i povrijedilo njezino dostojanstvo,

II. dakle, grubo i učestalo teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo je u ponižavajući položaj te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je u stjecaju počinio dva kaznena djela i to kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24., dalje: KZ/11.) i kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11., sve u vezi s člankom 51. KZ/11.

III. Stoga se okrivljenomu ML najprije utvrđuju pojedinačne kazne za svako djelo:

- za kazneno djelo prijetnje, na temelju odredbe čl. 139. st. 3. i čl. 48. st. 2. KZ/11. kazna zatvora 5 (pet) mjeseci,

- za kazneno djelo nasilja u obitelji, na temelju odredbe čl. 179.a i čl. 48. st. 2. KZ/11. kazna zatvora 10 (deset) mjeseci.

IV. Na temelju članka 51. st. 1. i 2. KZ/11. okrivljeni GL se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora 1 (jedna) godina.

V. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11. okrivljenom ML se izriče

uvjetna osuda

te se kazna zatvora 1 (jedna) godina neće izvršiti, ukoliko okrivljenik u vremenu provjeravanja 3 (tri) godine, ne počini novo kazneno djelo.

VI. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenom ML u slučaju opoziva uvjetne osude, u kaznu zatvora će se uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 25. svibnja 2025. do 11. srpnja 2025.

VII. Na temelju članka 69. KZ/11. okrivljenom ML se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude od 3 godine i izvršavat će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava.

VIII. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljeni GL se upozorava da se uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora, ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom.

IX. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09., 80/11., 91/11.,– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje u tekstu: ZKP/08.) dužan je okrivljeni GL platiti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 987,50 (devetsto osamdeset sedam eura i pedeset centi) eura, što se odnosi na trošak psihijatrijskog vještačenja okrivljenika od 787,50 eura (sedamsto osamdeset sedam eura i pedeset centi) i paušalnu svotu 200,00 (dvjesto) eura, u roku 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, podiglo je pred ovim sudom uvodno označenu optužnicu, protiv okrivljenog ML, zbog u stjecaju počinjenih kaznenih djela iz čl. 179. a i dr. KZ/11..

2. Okrivljeni GL se smatrao krivim za kaznena djela za koja se optužuje, pa imajući u vidu takav njegov stav o optužbi, ispitan je na početku dokaznog postupka. U nastavku dokaznog postupka na raspravi 11. srpnja 2025. ispitana je oštećena/žrtva OL, kao svjedok. Pročitani su i pregledani službena zabilješka sastavljena u povodu preslušavanja glasovne poruke prijetećeg sadržaja upućene žrtvi HL **.**.2025. (list 5 spisa), izlist s prikazom tekstualnih poruka prijetećeg i uvredljivog sadržaja koje je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju uputio žrtvi HL (listovi 6-19 spisa), nalaz hitnog prijema Klinike za kirurgiju KBC Split o pregledu ML od 25. svibnja 2025. (list 32 spisa), zapisnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu ispitanika-okrivljenog ML od 25. svibnja 2025. (list 33 spisa), prijenosni medij (USB stick) na kojem su pohranjene inkriminirane poruke koje je okrivljenik uputio žrtvi HL (omot 43 spisa). Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08. uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. ML Sikirice o psihijatrijskom vještačenju okrivljenika od 12. lipnja 2025. (listovi 74-78 spisa) uz dopunu od 11. srpnja 2025. Na kraju dokaznog postupka pročitani su i pregledani: izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenog od 11. srpnja 2025. (list 279-280 spisa) i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenog od

11. srpnja 2025. (list 281 spisa).

3. U iskazu pred sudom okrivljeni GL priznao je počinjenje kaznenih djela. Počinio ih je kako se tereti i u periodu i na način kako se tereti. Iskreno mu je žao zbog ovakvog ponašanja prema svojoj bivšoj supruzi i kaje se. Žao mu je što im je brak propao i što im se raspala obitelj, a sada shvaća da je njegovo ponašanje u velikoj mjeri to izazvalo. Srami se zbog ovih izjava i ponašanja prema bivšoj supruzi. Iako su se razveli prije više od 6 godina, on i supruga su nastavili voditi obiteljski život na različitim adresama. Supruga se unatoč razvodu o njemu brinula, kao i on o njoj. S obzirom na posao pomorca, svu brigu o obitelji je vodila supruga, a to se nastavilo i nakon njihovog razvoda, uz veliku pomoć njenih roditelja na čemu im je zahvalan. Kada su se razveli, zbog njihovog problematičnog odnosa u nastavku je teško komunicirao i održavao kontakt sa svojom djecom. Dijelom je tome kriv i njegov posao pomorca jer je opće poznato da se dugo vremena izbiva iz kuće. Zbog svega ovoga djeca su se otuđila od njega i tužan je zbog toga. U financijskom smislu brine od djeci i o bivšoj supruzi i doprinosi u većem iznosu nego li je to određeno odlukom suda. Uz to kupuje sve što je potrebno djeci i supruzi. Za uzdržavanje djece plaća od 1.000,00 do 1.200,00 eura mjesečno. S boravkom u istražnom zatvoru on je dodirnuo životno dno i shvatio je da ako se nastavi ovako ponašati, ne samo prema supruzi nego prema bilo kome, da će upropastiti svoj život. Shvatio je i da je izvorište njegovog problematičnog ponašanja ovisnost o alkoholu. Odlučio je više ne piti i potražit će stručnu psihološku i psihijatrijsku pomoć. Nakon što su se on i supruga razveli njegov život je izgubio smisao. Svaki iskrcaj s broda mu je bio poražavajući, jer se vraćao u praznu kuću i morao nastaviti živjeti sam, što nije mogao prihvatiti, pa je pio. Doista je odlučan i obećava da više neće piti i da će voditi uredan život. Navodi kako može bez alkohola, tome u prilog govori okolnost što dok radi na brodu ne smije piti i ne pije alkohol. Njegova supruga je u svojem iskazu navela da je otkaz u bivšoj firmi dobio zbog alkohola, no to nije točno. Otkaz je dobio zbog poslovnih razloga uslijed restrukturiranja firme. Činjenica je da je odmah nakon toga dobio ponudu za novi posao i trebao se ukrcati na drugi brod u novoj kompaniji, što bi učinio da mu ovdje nije određen istražni zatvor.

3. 1. Okrivljeni se okrenuo prema oštećenoj te joj se ispričao navodeći: "Ja ti se iskreno ispričavam zbog svojeg ponašanja i svega ružnog što sam ti učinio, meni je doista žao zbog toga i kajem se. Obećavam ti da sa mnom više nećeš imati nikakvih problema i molim te da mi oprostiš." Ovu ispriku oštećena je prihvatila.

3. 2. Upitan u odnosu na osobne prilike okrivljeni je naveo da je pomorac, završio je diplomski studij Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i bio je prvi časnik, a kasnije upravitelj broda. Suvlasnik je obiteljske kuće u [adresa], koja u naravi predstavlja jedan stan, odnosno kat kuće te je suvlasnik više zemalja u k. o. [katastarska općina]. Kako je u obrani kazao, trebao se zaposliti u novoj brodarskoj kompaniji a s obzirom na njegovu stručnu spremu i radno iskustvo njegova plaća je dogovorena u iznosu 16.000,00 eura, s time da je to plaća koja se dobiva isključivo za mjesece kada se radi na brodu. Ugovori su tri mjeseca na brodu, a tri kući.

3. 3. Potom je pročitan i pregledan zapisnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split o ispitivanju osumnjičenog ML sukladno odredbi članka 208.a ZKP/08 od 26. svibnja 2025. te se reproducira audio-video snimka (listovi 34-36 spisa), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenog ML od 26. svibnja 2025. te se reproducira audio-video snimka (listovi 53-55 spisa).

4. Tijekom ovog postupka nije bilo prijepornih činjenica, kako zbog toga što okrivljeni GL u potpunosti priznaje učin, tako i zbog toga što i drugi dokazi upućuju na pravilnost i potpunost priznanja okrivljenog. Njegova obrana je u suglasju sa izvedenim dokazima, zbog čega je za sud vjerodostojna i prihvaća se.

5. Nakon svih izvedenih dokaza i okončane rasprave, sud je, brižljivom prosudbom pristupio ocijeni svakog dokaza pojedinačno, a potom i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni svojim postupanjem inkriminiranom periodu ostvario sva bitna obilježja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret u predmetnom kaznenom postupku, zbog čega je proglašen krivim. Dakle, proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11. i kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - nasiljem u obitelji - opisano i kažnjivo po čl. 179. a KZ/11., sve u svezi čl. 51. KZ/11. Sud je precizirao činjenični opis navođenjem potpunih brojeva službenog glasila "Narodnih novina" u kojima je objavljen Obiteljski zakon i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelju u odnosu na navode iz optužnice. Time nije promijenjena niti jedna odlučna činjenica. Izmjene ne utječu na sastavnice kaznenog djela, bez utjecaja su na subjektivnu i objektivnu istovjetnost činjeničnog opisa optuženja i presuđenja i ne predstavljaju nepovoljno preinačenje za okrivljenog.

6. Prema okrivljenom sud je primijenio KZ/11., koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela.

7. Kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11. kao samostalno kazneno djelo obuhvaća teže oblike nasilništva u obiteljskom okruženju kojima su ostvareni elementi prekršaja, a nisu ostvareni elementi ni jednog težeg kaznenog djela, ali radi se o intenzitetu odnosno ustrajnosti koja prelazi okvire prekršajne odgovornosti. Za postojanje ovog kaznenog djela potrebna je veća kriminalna količina te je potrebno kumulativno ispunjenje pretpostavki i to da je došlo do težeg kršenja propisa o zaštiti od nasilja u obitelji, te prouzročene teže posljedice kod žrtve (izazivanje straha, dovođenje u ponižavajući položaj). Za ovo kazneno djelo ključno je za prelazak iz prekršajne odgovornosti u zonu odgovornosti za kazneno djelo teško kršenje čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Težište treba biti na objektivnom poimanju težine kršenja, visokog stupnja nasilja, surovosti, posebno izražene bešćutnosti, posebno izraženog poniženja i patnje žrtve. Nasilje je radnja počinjenja, a nasilje je čin ili propust kojim se drugoj osobi nanosi fizičko ili psihičko zlo, fizičkom ili psihičkom silom, pojedinačno ili kolektivno. Nasilje ima više pojavnih oblika, a u svakom slučaju žrtvi se fizičkom silom nanosi jača ili slabija tjelesna i/ili duševna bol ili ozbiljno prijeti, vrijeđa. Tjelesno zlostavljanje obuhvaća namjerno nanošenje tjelesnih bolova, a psihičko zlostavljanje uključuje dulje i kontinuirano izravno ili neizravno ne iskazivanje ljubavi ili pažnje prema drugom članu obitelji što sve može dovesti do gubitka samopouzdanja. Osobito drsko ponašanje u sebi involvira očitu netrpeljivost i bezobzirnost počinitelja prema članu obitelji. Riječ je o ponašanju koje uvelike odstupa uobičajenog i traži se visoki stupanj drskosti. Za postojanje ovog kaznenog djela nužno je da jedan ili u kombinaciji više modaliteta ponašanja počinitelja, članu obitelji ili bliskoj osobi prouzročio osjećaj straha, nespokojstva, nesigurnosti ili ga je stavio u ponižavajući položaj. Dakle dovoljno je počinjenje samo jedne radnje kojom je izazvana neka od posljedica iz zakonskog opisa, a nije nužno sustavno ili višekratno ostvarenje radnje počinjenja. Ponižavajući položaj kao izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom je takvog intenziteta zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom i nespokojnom i stavljena je u položaj poniženja, gaženja ljudskoga dostojanstva. Počinitelj kaznenog djela može biti samo član obitelji. Kazneno djelo se čini s dolusom. Kazneno djelo iz čl. 139. st. 2. KZ/11. čini onaj tko drugome, između ostalog ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti. Kazneno djelo prijetnje je djelo apstraktnog ugrožavanja. Ono je ostvareno kada je radnja počinitelja u objektivnom smislu ozbiljna prijetnja, odnosno podobna da žrtva bude ustrašena ili uznemirena. Odlučna je namjera počinitelja koja mora biti usmjerena na ustrašivanje ili uznemiravanja, ali nije bitno je li ta namjera doista dovela do te posljedice. Zato subjektivni doživljaj žrtve nije odlučan, jer bi tada ostvarenje obilježja djela ovisilo o osobnom stanovištu ili interesu neke osobe. Zato su, za procjenu ozbiljnosti prijetnje važne i okolnosti u kojima je prijetnja izrečena. S obzirom da iz iskaza oštećene, ali i okrivljenog proizlazi da su njihovi odnosi narušeni, za sud nema dvojbe da su riječi prijetnje u okolnostima lošeg odnosa bile ozbiljne i objektivno podesne da kod žrtve, ali i svake druge osobe izazovu osjećaj straha, što je i bila posljedica, jer se oštećena ustrašila te je događaj prijavila policiji.

8. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je okrivljeni GL predmetna kaznena djela počinio s izravnom namjerom (članak 28. stavak 2. KZ/11.), Kod kaznenog djela iz čl. 179. a KZ/11. svjestan da svojim postupanjem krši propise Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i da njegovi postupci kod oštećene OL, kao njegove bivše supruge, izazivaju strah za njezinu sigurnost i dovode je u ponižavajući položaj, a što je i htio. Ponižavajući položaj je izravna posljedica iživljavanja nad žrtvom zbog kojeg se žrtva osjeća nesigurnom, nespokojnom te je stavljena u položaj poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva. Okrivljenik je svojim postupanjem opisanim u izreci, prema oštećenoj iskazao psihičko nasilje nanoseći joj psihičku bol, što je dovelo do poniženja i gaženja ljudskog dostojanstva kod oštećene, a što je okrivljenik i htio. Kod kaznenog djela prijetnje, okrivljenik ozbiljno prijeti usmrćenjem bivšoj supruzi koja mu je bliska osoba, što mu je i cilj i koja je te riječi prijetnje doživjela ozbiljno i stoga je okrivljeni inkriminirane prigode postupao s oblikom krivnje koji u kaznenom pravu nosi naziv izravna namjera. Okrivljeni je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno.

9. Što se tiče ubrojivosti okrivljenog ML, ona je tijekom postupka utvrđena psihijatrijskim vještačenjem po vještaku dr. Nikoli Sikirici. Iz tog vještva, između ostalog, proizlazi da je okrivljenik osoba kod koje je dijagnosticirana ovisnost o alkoholu tj. poremećaj ponašanja uzrokovan uporabom alkohola, što se u MKB-10 klacificira pod šifrom F10.2, kod kojeg se uočavaju obilježja graničnog poremećaja ličnosti. U vrijeme počinjenja djela njegovo ponašanje proizašlo je iz promjena njegove ličnosti uzrokovane ovisnosti o alkoholu. Specifičnosti tijeka same delikatne situacije o mogućnosti nepredvidljivog ponašanja okrivljenog zbog ovisnosti o alkoholu koje odstupa van granica društveno prihvatljivog, vještak je mišljenja da postoji opasnost da će zbog ovisnosti počiniti novo slično ili isto teže kazneno djelo. Njegove sposobnosti upravljanja svojim postupcima i vladanja svojom voljom tempore criminis su bile smanjene u bitnoj mjeri (prema dopuni vještačenja od 11. srpnja 2025.). Djelo je počinjeno pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu.

9. 1. Vještačenje vještaka dr. Nikole Sikirice je izrađeno sukladno pravilima struke te je ovim vještačenjima u potpunosti odgovoreno na sva pitanja glede ubrojivosti okrivljenog, duševnog stanja i ovisnosti, a stranke nisu imale primjedbi na taj dokaz, zbog čega ga i sud prihvaća.

10. Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti okrivljenog ML, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Kaznena djela je počinio s nižim stupnjem krivnje, uslijed bitno smanjene ubrojivosti. Okrivljenik je kod počinjenja kaznenih djela bio svjestan svih okolnosti djela, on je takvo ponašanje htio kao takvo i kao svoje. Motiv ili pobuda zbog kojih su djela počinjena prvenstveno treba promatrati kroz prizmu ovisnosti o alkoholu i okrivljenikova ponašanja proizišla u stanju alkoholiziranosti.

11. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na okrivljenog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

11. 1. Okrivljeni GL je počinio kaznena djela s nižim stupnjem krivnje uslijed bitno smanjene ubrojivosti, što je olakotna okolnost. Stav žrtve u ovom postupku sud je ocijenio olakotnim za okrivljenog, jer je žrtva zainteresirana da se kroz ovaj postupak okrivljenomu pruži liječnička pomoć za ovisnost o alkoholu, čime zapravo izražava svoju brigu i skrb za njega. Posebno važna okolnost za izbor mjere kazne je okrivljenikovo ponašanje nakon počinjenja djela, koje valja promatrati prvenstveno kroz priznanje okrivljenika i kajanje zbog izvršenja djela, ali i iskazanu želju za liječenjem ovisnosti o alkoholu. Priznanje djela je doprinos utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku, a uz žaljenje i kajanje te ispriku žrtvi ukazuje na okrivljenikovu kritičnost prema svojem protupravnom ponašanju. Oštećena je prihvatila okrivljenikovu ispriku. Kazneno je neosuđivan. Navedeno su olakotne okolnosti.

11. 2. Prema izvatku iz prekršajne evidencije (list 279-280 spisa) okrivljeni GL je četiri puta prekršajno kažnjen zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navedeno predstavlja otegotnu okolnost, no ipak riječ je o prekršajima koji nisu povezani s nasilnim ponašanjem i predmetnim kaznenim djelima.

11. 3. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će okrivljenog ML, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, stupanj krivnje, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, svrhu kažnjavanja, osobu počinitelja te količinu kriminalne aktivnosti za koju je proglašen krivim, a vodeći računa da je okrivljeni pred sudom priznao djela i pokajao se, vodeći računa o odnosu prema žrtvi kojoj se ispričao i da žrtva nije zainteresirana za njegov kazneni progon i kažnjavanje zatvorskom kaznom, sud smatra da navedeno predstavlja osobito olakotne okolnosti za ublažavanje kazne iz čl. 48. st. 2. KZ/11.. Stoga je sud okrivljenog za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. KZ/11., primjenom čl. 48. st. 2. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju 5 mjeseci, a za kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11. uz primjenu čl. 48. st. 2. KZ/11. u trajanju 10 mjeseci, a nakon toga, na temelju odredbe čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 godine, nakon čega mu je na temelju čl. 56. KZ/11. izrečena uvjetna osuda te kazna zatvora neće biti izvršena, ako okrivljeni u vremenu provjeravanja 3 godine, od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Ova kazna će utjecati na okrivljenog, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.

12. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11. okrivljenom ML u slučaju opoziva uvjetne osude, u kaznu zatvora će se uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 25. svibnja 2025. do 11. srpnja 2025., s obzirom da je u ovom periodu okrivljeni bio u istražnom zatvoru.

13. Na temelju odredbe čl. 69. KZ/11. okrivljenom ML je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje protekom roka provjeravanja iz uvjetne osude od 3 godine i izvršavat će se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za liječenje ovisnosti, izvan zatvorskog sustava. Naime, u tijeku postupka, utvrđeno je da je okrivljenik kaznena djela za koje ga je sud proglasio krivim počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu i kod kojeg postoji opasnost da bi zbog te ovisnosti u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo. Ovakva utvrđenja proizlaze iz vještva stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Nikole Sikirice. O vjerodostojnosti ovog dokaza sud se prethodno očitovao i upravo zbog navoda ovog vještačenja sud je i odredio ovu sigurnosnu mjeru.

13. 1. Na temelju članka 58. st. 5. KZ/11. okrivljeni GL se upozorava da mu se uvjetna osuda može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora 1 godina ukoliko bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je izrečena sigurnosnom mjerom iz čl. 69. KZ/11.

14. S obzirom da je okrivljeni GL proglašen krivim, na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08., u obvezi je plaćanja troška kaznenog postupka koji je određen u ukupnom iznosu 987,50 eura. Iznos troška se odnosi na trošak psihijatrijskog vještačenja okrivljenika od 787,50 eura i paušalnu svotu 200,00 eura, a što je okrivljeni dužan platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude. Ocjena je suda da je iznos troška odmjeren sukladno obiteljskim i materijalnim prilikama okrivljenika, duljini, trajanju i složenosti postupka i da će ga okrivljenik moći podmiriti. Iako je okrivljenik sada nezaposlen očekuje ga zasnivanje radnog odnosa te ima imovine zbog čega sud smatra da plaćanjem troška postupka neće biti ugroženo njegovo uzdržavanje, kao ni osoba (malodobne djece) koju je dužan po zakonu uzdržavati.

U Splitu 11. srpnja 2025.

S U D A C:

Mila Kragić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude može se podnijeti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjerka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- Općinskom državnom odvjetništvu Split,

- okrivljeniku

- oštećenoj, po pravomoćnosti

- u spis.