REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINISKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

Broj:Pp-209/2023-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji Vinki Kulić uz sudjelovanje Martine Šušnjara, kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OLASAGASTI d.o.o., GĆS i GĆ, zbog prekršajnog djela iz članka 154. stavka 7., 9. i 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), postupajući po prigovoru na prekršajni nalog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pod brojem klasa 340-06/22-02/372 od 30. prosinca 2022., u odsutnosti tužitelja, okrivljenika i branitelja ŽĆ te u prisutnosti zamjenika branitelja Lovre Andrijaševića u odnosu na okrivljenike OLASAGASTI d.o.o. i ŽĆS, **.**.2025., temeljem članka 180., 181. i 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15., 70/17., 118/18., 114/22. ), 11. srpnja 2025., objavio je i

presudio je

prvookrivljenik OLASAGASTI d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 41065609099, zastupana po direktoru GĆS, osuđivana, kao pravna osoba,

drugookrivljeni GĆS, sin G i Ž, dj. GĆS, rođen **.**.1977., iz [adresa], državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], direktor, neoženjen, jedno dijete, pismen, VSS, srednjeg imovnog stanja, primanja 2800,00 eura, odgovorna osoba i predstavnik pravne osobe, prekršajno osuđivan, kao odgovorna osoba

trećeokrivljeni GĆ, rođen **.**.1978., iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno neosuđivan, kao vozač,

krivi su

I. što je 27. siječnja 2022. na graničnom prijelazu Kamensko i carinskim nadzorom utvrđeno da je vozač GĆ upravljao skupom vozila u vlasništvu pravne osobe reg. oznake [registarska oznaka] / [registarska oznaka], obavljao međunarodni prijevoz tereta (slani inćuni) na relaciji Živinice (BIH) – [adresa] (Hrvatska) te je carinski službenik vaganjem utvrdio bruto masu od 44100 kilograma, te je utvrđen pretovar od 4100 kilograma, te je vozilo premašilo dozvoljenu masu, a vozilo u prometu ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase, u ovom slučaju 40000 kilograma ili dopuštenog osovinskog opterećenja upisano u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom,

čime su postupili protivno odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), a što da je kažnjivo po članku 154. stavaka 7., 9. 11. istog Zakona, te im se temeljem istih propisa te članka 33. i 37. stavak 3. točke 1. Prekršajnog zakona („ Narodne novine“ br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),

izriče

prvookrivljenoj pravnoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 EURA (tristo eura)

drugookrivljenoj odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 EURA (sto pedeset eura)

trećeokrivljenom NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 EURA (sto pedeset eura).

Temeljem članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti izrečenu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne.

III. Temeljem članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 35,00 eura (trideset pet eura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, svaki.

Obrazloženje

1. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdalo je prekršajni nalog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja opisanog izreci presude, te su okrivljenici uložili prigovor, te je po uloženom prigovoru spis dostavljen ovom Sudu dana 4. siječnja 2023., te je prekršajni nalog stavljen izvan snage te je proveden redovni prekršajni postupak.

2. Na zaključenu glavnu raspravu drugookrivljenik koji je ujedno direktor i predstavnik pravne osobe nije pristupio iako je uredno pozvan putem oglasne ploče, te je pročitana obrana pravne i odgovorne osobe u kojoj drugookrivljenik navodi da će obranu dati uz prisutnost zamjenika branitelja Lovre Andrijaševića, te navodi da je razumio što im se stavlja na teret te da nisu krivi. Da je istina da je odgovorna osoba, a ujedno i predstavnik pravne osobe te obranu daje u svoje ime te u ime pravne osobe. Istina je da je skup vozila reg. oznake navedenih u prekršajnom nalogu poslovao u sastavu pravne osobe, vozač GĆ tada je upravljao navedenim skupom vozila u vlasništvu pravne osobe, međutim on više nije zaposlen u pravnoj osobi te mu uopće nije poznato gdje prebiva odnosno boravi. Vozač ga je upoznao da je tada izvršeno vaganje te da je prekoračena masa za 4100 kg, a najveća dopuštena masa je 40 000 kg, međutim tog istog dana da je obavljeno vaganje kada se vozilo kretalo iz Slovenije prema Hrvatskoj na graničnom prijelazu Rupe, te tada nije bilo nikakvog prekoračenja najveće dopuštene mase, da o tome nema dokumentaciju jer u onom slučaju kada je sve uredu, ne izdaje se nikakva dokumentacija, a ove prigode vaganje je obavljeno na graničnom prijelazu Kamensko od strane carinskih djelatnika. Na upit zamjenika branitelja Lovre Andrijaševića, za koga ste vršili prijevoz predmetne pošiljke i da li je to društvo inače naručivalo ribu i ako da svako koliko se to događalo i o kojoj se kilaži zapravo radilo, drugookrivljenik iskazuje da je riba prevožena za društvo BH FISH d.o.o., oni su uvijek naručivali iste količine, mjesečno su naručivali dva ili tri puta prijevoz ribe, a što se tiče kilaže prevozilo se u skladu sa dozvoljenom masom. Na daljnji upit zamjenika branitelja, kako i na koji način i da li postoji nekakva kontrolna metoda utovara ribe u dostavno vozilo odnosno kamion, drugookrivljenik iskazuje da se prilikom utovara obavlja kontrola i vrši vaganje ribe, tako i u ovom slučaju, a ova riba se prevozila iz Španjolske, te pri utovaru vozilo nije premašilo dozvoljenu masu.

3. Na zaključenu glavnu raspravu branitelj prvookrivljenika i drugookrivljenika ŽĆ nije pristupio, ali je pristupio zamjenik branitelja Lovre Andrijašević, a koji je na prethodnoj raspravi 22. studenog 2024. iskazao da u odnosu na trećeokrivljenika GĆ nema nikakvog kontakta s njim od trenutka podnošenja prigovora protiv prekršajnog naloga iz kojeg razloga nije više u mogućnosti bez daljnjih uputa adekvatno zastupati navedenu osobu, radi čega punomoć otkazuje te predlaže sudu da se sva pismena koja glase na gospodina GĆ dostavljaju izravno na adresu na kojoj je prema OIB [osobni identifikacijski broj]u i prijavljen, te na zaključenoj glavnoj raspravi, u završnoj riječi ističe da iako svi izvedeni dokazi upućuju na to da se u konkretnom slučaju zaista radilo o pretovaru, okrivljenicima ad 1. i ad 2. i dalje ostaje nepoznata okolnost kako je do toga došlo. Naime, okrivljenik ad. 1 je u to vrijeme poslovao sa trgovačkih društvom iz BIH te se uvijek radilo o kilaži robe u iznosu od cca 20 000 kg, a što proizlazi i iz ranije dostavljenih tovarnih listova. Obzirom na navedeno nije životno niti logično da bi baš u predmetnom tovarnom listu i izdanom računu okrivljenik naveo višestruko manju kilažu obzirom da bi time smanjio svoju prodajnu cijenu, a samim time smanjio i novčanu zaradu. Upravo radi navedenog okrivljenici sumnjaju da je navedena razlika eventualno nastala djelovanjem treće osobe ili trećih osoba na koji okrivljenici ad 1. i ad 2. ni na koji način nisu mogli utjecati. Radi navedenog, a kao i obzirom na prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika ad 1. i ad 2. predlaže se sudu da u obzir uzme navedene okolnosti te da za okrivljenike izrekne najmanju moguću novčanu kaznu.

4. U dokaznom postupku ispitan je svjedok inspektor ĐĆ, te je izvršen uvid u ovjernicu br. 1017-12/21 kao dokaz o ispravnosti vage u vrijeme nastanka prometnog prekršaja te se ista pruža na uvid zamjeniku branitelja, prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, dopis Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Graničnog carinskog ureda Kamensko od 27. siječnja 2022. upućen Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, uz koji je priložena registracija vozila te izvagana masa, međunarodni tovarni list, prometna dozvola, vozačka dozvola, tovarni listovi koji su priloženi uz prigovor te punomoći.

5. Svjedok inspektor ĐĆ u svom iskazu navodi da je izdao prekršajni nalog temeljem dopisa Carinske uprave o provedbi čl. 109. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, dakle od carine je obaviješten da se radilo o prekoračenju dozvoljene mase vozila čije su reg. oznake navedene u prekršajnom nalogu kao i u ovom obrascu carine, vaganje je obavljeno od strane carinskog službenika na graničnom prijelazu Kamensko, a što se tiče vage, na istoj se obavlja vaganje svih vozila te je ispravna, a dokaz o njenoj ispravnosti trebalo bi zatražiti od strane Ministarstva financija, ali tvrdi da ne postoji nikakva mogućnost da carinska vaga nije ispravna i nije umjerena. Na upit suda svjedoku, a u vezi pitanja okrivljenika u kojem navodi da je na graničnom prijelazu Rupe obavljeno vaganje, ali da na tom mjestu nema carine, svjedok navodi da je tu vaganje obavljeno od strane granične policije te da se ne izdaje nikakav dokument prema Ministarstvu, a ukoliko bi došlo do prekoračenja da ne zna na koji način oni to odrađuju, a treba imati i u vidu da je granični prijelaz Rupe udaljen od graničnog prijelaza Kamensko te carine na Kamenskom oko 500 km, te uvijek postoji mogućnost da vozač nešto utovari odnosno istovari, a na graničnom prijelazu Kamensko od strane Carine vozilo je premašilo dozvoljenu masu za 4100 kg. Na upit zamjenika branitelja Lovre Andrijaševića, da ukoliko se radi o pretovaru da li Carina pregledava tovarni prostor, svjedok iskazuje da djelatnici carine pretpostavlja, sve pregledavaju, ali ne može se u potpunosti očitovati jer je to dio njihovog posla. Na daljnji upit zamjenika branitelja, je li u toj obavijesti od strane carine upoznati o kojoj se robi radi, svjedok iskazuje da je upoznat da se radi o pretovaru ribe. Na upit zamjenika branitelja, što se događa s vozilom u pretovaru, je li se isključuje iz prometa, svjedok iskazuje da se tolerira 10 do 20 % što se dogodilo i u ovom slučaju, te je nakon vaganja vozilo nastavilo svoj put, a kako se radi o vozilu RH, isto nastavlja dalje, a ukoliko se radi o vozilima iz trećih zemalja, oni ostaju na carini sve dok ne plate kaznu, a kako se radi o hrvatskom prijevozniku, poslije se izdaje prekršajni nalog. Na upit zamjenika branitelja, je li mu ikada ukinut prekršajni nalog u odnosu na vaganje izmjereno carinskom vagom, svjedok iskazuje da nije. Na upit zamjenika branitelja, da li je prije izdavanja prekršajnog naloga dobio potvrdu o vaganju od strane carine, svjedok iskazuje da je dobio potvrdu o vaganju od strane carine.

6. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka te analizirajući obranu drugookrivljenika koju je dao u svoje ime i u ime prvookrivljene pravne osobe, a u odnosu na trećeokrivljenika, presuda je donesena bez njegovog ispitivanja, jer su za to ispunjeni svi uvjeti, budući je isti prekršajnim nalogom koji sadrži podatke iz članka 109. a Prekršajnog zakona upozoren da se rasprava može održati i donijeti odluka u njegovoj odsutnosti, odluka je u odnosu na okrivljenika donesena bez njegovog ispitivanja, kao i sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, nedvojbeno je da su okrivljenici počinili prekršaj opisan u izreci presude.

7. Nije sporno da je trećeokrivljenik kao vozač upravljao navedenim skupom vozila koji posluje u sastavu pravne osobe te da je obavljao međunarodni prijevoz tereta.

8. Nije sporno da je najveća dopuštena masa vozila 40000 kilograma.

9. Sporno je, je li prekoračena najveća dopuštena masa vozila, a koja je kritične prigode iznosila 44100 kilograma te je li vaga kojom je izmjerena najveća dopuštena masa vozila ispravna.

10. Uvidom u ovjernicu br. 1017-12/21 Državnog zavoda za mjeriteljstvo utvrđeno je da je vaga koja je kritične prigode korištena ovjerena rednim brojem godišnjeg ovjernog žiga HR12/00504 te da je valjanost žiga do 31. kolovoza 2023.

11. Odredbom članka 154. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozilo u prometu na cesti mora udovoljavati uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase i osovinskog opterećenja utvrđenih posebnim propisom. Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogućnosti koje dopuštaju osobine ceste utvrđene prometnim znakom, a stavkom 7. istog članka propisana je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura, stavkom 9. istog članka za odgovornu osobu propisana je novčana kazna u iznosu od 260,00 do 920,00 eura, a stavkom 11. istog članka novčana kazna za vozača je propisana u iznosu od 260,00 do 660,00 eura.

12. Obrana drugookrivljenika u kojoj navodi da nije kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret kao i iskaz zamjenika branitelja Lovre Andrijaševića u kojem navodi odnosno da okrivljenici sumnjaju da je navedena razlika nastala djelovanjem treće osobe ili trećih osoba te da prvookrivljena pravna i drugookrivljena odgovorna osoba nisu ni na koji način na to mogli utjecati, te da iako se u konkretnom slučaju zaista radilo o pretovaru da im je ostalo nepoznato kako je do toga došlo, nije osnovana te je takva obrana upućena jedino na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, te je za zaključiti da je kritične prigode vozač GĆ upravljao navedenim skupom vozila koje posluje u sastavu pravne osobe te da je izvršenim vaganjem utvrđena masa od 44100 kilograma, a najveća dopuštena masa iznosila je 40000 kilograma, nedvojbeno je da je došlo do prekoračenja najveće dopuštene mase upisane u prometnu dozvolu za 4100 kilograma, te nije bilo razloga da se ovaj sud upušta na utvrđivanje kako je do toga došlo što navodi zamjenik branitelja okrivljenika, jer je bit ovog prekršaja prekoračenje najveće dopuštene mase, što je u ovom slučaju nedvojbeno utvrđeno, te kako je već navedeno, obrana okrivljenika nije osnovana, a u prilog takvom zaključku suda ide iskaz svjedoka inspektora ČĆ, kao i ostali provedeni dokazi, a posebice cijeneći da je vaga kojom je izvršeno vaganje kritične prigode bila ispravna.

13. Budući da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj iz izreke presude valjalo ih je proglasiti krivima i kazniti.

14. Pri odmjeravanju kazne prvookrivljeniku i drugookrivljeniku uzete su u obzir sve za to olakotne i otegotne okolnosti, kao što su stupanj krivnje, ranije ponašanje okrivljenika, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja, imovinske prilike, težina počinjenog prekršaja, što do sada nisu osuđivani za istovjetni prekršaj što proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prema kojoj su odlukom Državnog inspektorata br. 116-02/23-01/514, koja je pravomoćna 15. veljače 2023. osuđeni po Zakonu o mirovinskom osiguranju, odlukom Službe za RGP Luka Split br. 5/2023, koja je pravomoćna 28. veljače 2023. osuđeni zbog prekršaja po Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije te odlukom RGP Metković – Nova Sela br. 132/2022, koja je pravomoćna 28. prosinca 2022. osuđeni po Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije dok treće okrivljenik nije osuđivan, te je okrivljenicima temeljem odrede članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona izrečena ublažena novčana kazna, smatrajući da je ista razmjerna težini počinjenog prekršaja, te da će se tako izrečenom kaznom djelovati kako represivno tako i preventivno prema okrivljenicima odnosno da će se postići svrha kažnjavanja.

15. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona uzimajući u obzir trajanje i složenost postupka te imovne prilike okrivljenika.

16. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci ove presude.

U Sinju 11. srpnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Martina Šušnjara v. r.

Vinka Kulić v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

Dostaviti:

1. tužitelju

2. okrivljenicima

3. branitelju

4. ovdje