REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] G 5

Poslovni broj: Us I-2294/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri, Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI, protiv tuženika Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, OIB: 37836302645, radi otklanjanja utvrđenih nedostataka i nepravilnosti, 10. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika KLASA: UP/II-612-08/23-02/0136, URBROJ: 532-02-03-02/1-24-3 od 5. prosinca 2024. i rješenja Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju, Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine, KLASA: UP/I-612-16/23-01/0018, URBROJ: 532-05-02-20/10-23-9 od 5. rujna 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnoga spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-612-08/23-02/0136, URBROJ: 532-02-03-02/1-24-3 od 5. prosinca 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju, Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine, KLASA: UP/I-612-16/23-01/0018, URBROJ: 532-05- 02-20/10-23-9 od 5. rujna 2023., a kojim je tužitelju i SC naloženo otklanjanje nedostataka i nepravilnosti učinjenih prilikom neodobreno izvedenih radova zatvaranja otvorene verande bijelim roletama s vanjskim kućištem na katu sjevernog dijela morskog pročelja te uklanjanja vanjske stolarije u prizemlju sjevernog dijela morskog pročelja s povećanjem prozorskog otvora u otvor za vrata s višedijelnom staklenom stijenom na građevini u Opatiji, Ive [adresa], na k.č. *323 k. o. [katastarska općina] koja se nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline Grada Opatije (točka 1.), određeno je da su te osobe dužne zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za korekciju neodobrenih zahvata od Konzervatorskog odjela u Rijeci (točka 2.) te po zaprimanju istih zatražiti prethodno odobrenje za izvođenje korektivnih mjera te priložiti dokumentaciju sukladno Pravilniku o dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na kulturnom dobru, Narodne novine br. 134/15. (točka 3.) i u danjem roku izvesti radove (točka 4.) uz popratna upozorenja (točke 5. - 8.).

2. Tužitelj pravodobno podnesenom tužbom osporava zakonitost odluke tuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Obrazlaže da su neodobreni radovi izvedeni u potpunosti samostalno od strane ZC, odnosno bez suglasnosti tužitelja, te kako je o istome podnosio učestale prijave usmjerene upravo na prijavljivanje predmetnih nepravilnosti. Također, da je suvlasnicu ZC upozoravao i prije probijanja otvora na fasadi kako je potrebno odobrenje konzervatora obzirom da se radi o nekretnini unutar zone kulturno- povijesne cjeline, kao i suglasnost ovdje tužitelja za izvođenje radova koji predstavljaju poslove izvanredne uprave, no imenovana da je unatoč prednje navedenom nastavila sa izvođenjem nezakonitih radova. Smatra da je prijavljivanjem nezakonito izvedenih radova te nastojanjem da isto spriječi nesporno postupao sukladno čl. 20. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ujedno, osporava nalaz i mišljenje koji predstavlja temeljni dokaz za donošenje odluke jer da isti nije izveden od strane ovlaštenog vještaka, niti je tužitelju omogućeno izjašnjavanje o navodima sadržanim u istom. Predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i predmet na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Obrazlaže da je u tijeku drugostupanjskog upravnog postupka izrađeno stručno mišljenje u kojem se navodi da se predmetna povijesna građevina u Opatiji, Vila St. Maria, na adresi [adresa], na k.č. *323 k. o. [katastarska općina], nalazi unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Opatije, koja prema rješenju Ministarstva kulture, KLASA: UP-1-612-08/06-06/0161 URBROJ: 532-04-01-1/4-06-2, od 23. ožujka 2006. ima svojstvo kulturnog dobra. Prema navedenom rješenju zaštitni i drugi radovi na području kulturnog dobra - kulturno-povijesne cjeline grada Opatije mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Dana 12. lipnja 2023. viša inspektorica zaštite kulturnih dobara Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine na predmetnoj k.č. *323 k. o. [katastarska općina] da je po službenoj dužnosti izvršila inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da su na nekretnini izvedeni predmetni radovi, za koje radove da nije zatraženo prethodno odobrenje sukladno člancima 60. - 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Napominje da je Konzervatorski odjel u Rijeci 19. ožujka 2014. izdao Konzervatorske uvjete i smjernice za obnovu pročelja predmetne građevine, KLASA: 612-08/14-23/0984, URBROJ: 532-04-02-1 1/16-14-2 u kojima, između ostaloga, stoji da je veranda morskog pročelja zatvorena vanjskom stolarijom od plastičnih bijelih roleta koje je potrebno ukloniti. Pojašnjava da je tužitelj prema stanju u zemljišnim knjigama vlasnik stana na l. katu i u potkrovlju predmetne građevine, a SC vlasnica stana u prizemlju. Naglašava da su svi zahvati opisani u pobijanom rješenju izvedeni na pročelju građevine, zajedničkom dijelu svih suvlasnika pa se u odnosu na isto poziva na čl. 36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Budući da je u konkretnom slučaju riječ o dvama suvlasnicima, koji su svaki za sebe, neovisno jedan o drugome, u različitim vremenskim razdobljima izveli neodobrene zahvate na zajedničkom dijelu zgrade, sjevernom dijelu pročelja okrenutog prema moru, rješenjem je svakome od suvlasnika naređeno da zatraži posebne uvjete za korekciju. Napominje kako je povodom zahtjeva SC, a u skladu s rješenjem, Konzervatorski odjel u Rijeci izdao je posebne uvjete zaštite za zamjenu neprimjerene stolarije verande u prizemlju Vile St. Maria. Tužitelj da je kao vlasnik stana na prvom katu vile trebao zatražiti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra za korekciju neodobrenog zahvata zatvaranja otvorene verande bijelim roletama s vanjskim kućištem (radovi na katu), no da je isti isticao kako nije odgovoran za nepravilno izvedene radove, što je itekako dokazao pružajući izravan otpor istima u vidu prijava Konzervatorskom odjelu i građevinskoj inspekciji. Poziva se na čl. 20. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U odnosu na navedeni stručni nalaz i mišljenje ističe da se ne radi o nalazu iz čl. 65. ZUP-a već internom aktu pa na temelju navedenog osoba koja je izradila stručno mišljenje nije bila dužna obavještavati stranku o istom te u tom smislu ukazuje na brojnu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Među strankama ovog spora nije sporno da je tužitelj suvlasnik nekretnine kč.br. grč. 323, k. o. [katastarska općina] (novoformirana kč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ista k.o.) koja se nalazi unutar kulturno-povijesne cjeline grada Opatije te kao takva upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu zaštićenih dobara pod brojem Z-2690. Nije sporno ni da su na predmetnoj nekretnini izvedeni neodobreni radovi na način da je bez prethodnog odobrenja zatvorena otvorena veranda bijelim roletama s vanjskim kućištem na katu sjevernog dijela morskog pročelja te uklonjena vanjska stolarija u prizemlju sjevernog dijela morskog pročelja s povećanjem prozorskog otvora u otvor za vrata s višedijelnom staklenom stijenom.

5. Međutim, sporno je pravno pitanje je li tužitelj obveznik u ovoj upravnoj stvari obzirom na navode da on nije izvodio neodobreno izvedene radove.

6. Budući su odlučne činjenice među strankama nesporne, da tužitelj osporava samo primjenu prava, a stranke u tužbi i odgovoru na tužbu nisu izričito zatražile održavanje rasprave, sud je bez održavanja rasprave, primjenom odredbe čl. 98. t. 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje: ZUS), donio odluku u ovom sporu.

7. Radi razjašnjenja činjenica važnih za donošenje odluke (čl. 49. st. 2. ZUS-a), sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Sud nije izvodio dokazni prijedlog saslušanjem tužitelja jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje odluke, a okolnost na koju je dokaz predložen tijekom spora nije ni sporna te izvođenje tog dokaza ne bi dovelo do drugačije odluke suda.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u skladu s odredbom čl. 114. st. 3. ZUS-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Obzirom da se nekretnina nesporno nalazi unutar područja koje ima svojstvo kulturnog dobra, na nju se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

10. Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11., 25/12., 136/12., 157/13., 152/14, 98/15, 102/15., 44/17., 90/18., 32/20., 62/20., 117/21., 114/22., 145/24.; dalje: Zakon) vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni su za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama toga Zakona.

11. Čl. 20. Zakona propisano je da je vlasnik kulturnoga dobra obvezan: - postupati s kulturnim dobrom s dužnom pažnjom, a osobito ga čuvati i redovito održavati; - provoditi mjere zaštite utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima, - o svim promjenama na kulturnom dobru, oštećenju ili uništenju, te o nestanku ili krađi kulturnoga dobra, odmah, a najkasnije sljedećeg dana obavijestiti nadležno tijelo, - dopustiti stručna i znanstvena istraživanja, tehnička i druga snimanja, kao i provedbu mjera tehničke zaštite, - omogućiti dostupnost kulturnoga dobra javnosti, - očuvati cjelovitost zaštićene zbirke pokretnih kulturnih dobara, - izvršavati sve druge obveze propisane ovim Zakonom i drugim propisima.

12. Uvjeti za poduzimanje zahvata na nepokretnom kulturnom dobru su propisani čl. 60. - 62. Zakona.

13. Odredbama čl. 86. Zakona određeno je da ako inspektor utvrdi da je povrijeđen taj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, pisano će utvrditi nedostatke i nepravilnosti i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje, a rješenje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke (st. 1.). Dalje je određeno da u obavljanju poslova inspektor ima pravo i obvezu: 1. narediti: - otklanjanje utvrđenih nedostataka ili nepravilnosti, - otklanjanje posljedica koje su nastale protuzakonitom radnjom, odnosno propuštanjem, - obustavu obavljanja neodobrenih radova, radnji ili djelatnosti na kulturnom dobru, - otklanjanje štete, - privremeno oduzimanje pokretnoga kulturnog dobra radi njegove zaštite, - poduzimanje drugih mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara sukladno zakonu i drugim propisima; 2. zabraniti: - provedbu protuzakonite radnje, - izvođenje radova, radnji ili djelatnosti na kulturnom dobru bez izdanih posebnih uvjeta zaštite ili bez odobrenja, odnosno u nesuglasju s njima, - arheološka iskopavanja i istraživanja koja provodi neovlaštena ili nestručna pravna ili fizička osoba, - neodobrene podvodne aktivnosti i istraživanja, - neodobreni promet kulturnim dobrima i promet bez primjene prava prvokupa, - izvoz, iznošenje te uvoz i unošenje kulturnih dobara suprotno odredbama zakona, - neovlašteno obavljanje restauratorskih ili konzervatorskih poslova, - izvođenje restauratorskih ili konzervatorskih radova na kulturnim dobrima suprotno zakonu i propisima donesenim na temelju zakona (st. 2.). Inspektor je ovlašten zabraniti i druge protuzakonite radnje prema odredbama zakona i propisa donesenih na temelju zakona (st. 3.). Ministarstvo nadležno za kulturu može putem inspektora iz članka 80. toga Zakona: - podnijeti optužni prijedlog sukladno Prekršajnom zakonu, - izdati prekršajni nalog sukladno Prekršajnom zakonu (st. 4.).

14. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj u Zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Opatija, upisan u cijelosti kao vlasnik stana na l. katu i u potkrovlju predmetne građevine, a SC kao vlasnica stana u prizemlju. Dalje, iz Konzervatorskih uvjeta i smjernica za obnovu pročelja predmetne građevine Konzervatorskog odjela u Rijeci, KLASA: 612-08/14-23/0984, URBROJ: 532-04-02-1 1/16-14-2, od 19. ožujka 2014. razvidno je da je veranda morskog pročelja zatvorena vanjskom stolarijom od plastičnih bijelih roleta koje je potrebno ukloniti i da vanjska stolarija treba biti drvena, ne dozvoljava stolarija od pvc/alu profila, nova stolarija treba materijalom, bojom, oblikom poštivati izvornu te u tom smislu da naknadno ugrađenu stolariju od bijelog pvc-a treba zamijeniti drvenom iz određene palete boja. Iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 12. lipnja 2023. proizlazi da su navedenim radovima na katu i prizemlju, za koje nije zatraženo prethodno odobrenje, izmijenjene oblikovne karakteristike pročelja građevine te izvorne proporcije otvora. Slijedom istoga prvostupanjskim rješenjem je suvlasnicima naloženo otklanjanje nedostataka sukladno čl. 60. - 62. i 86. st. 1. i 2. Zakona.

15. Imajući u vidu da je tužitelj suvlasnik zgrade i vlasnik stana na prvom katu, da pročelje predstavlja zajednički dio nekretnine, odnosno imovine svih suvlasnika, da su neodobreni radovi izvedeni na pročelju zgrade na prvom katu (na kojem se nalazi stan u vlasništvu tužitelja), da se predmetni zahvat nalazi unutar područja zaštićene urbanističke cjeline grada Opatije za koje radove je (nesporno) bilo potrebno ishodovati odobrenje nadležnog tijela, ispravno je tužitelj pozvan na otklanjanje nedostataka sukladno rečenim odredbama Zakona.

16. Neovisno o ranijim prijavama tužitelja druge suvlasnice (str. 13/2-50/2 spisa), obzirom na zadani normativni okvir koji propisuje uvjete za izvođenje predmetnih radova i obveznike za slučaj nepoštivanja propisanih uvjeta (vlasnike i dr. nositelje stvarnog i obveznog prava prema čl. 4. Zakona, ne investitore kako to smatra tužitelj), to je tuženik nije povrijedio zakon na štetu tužitelja.

17. U odnosu na tužbene navode da navode kako nalaz i mišljenje iz upravnog postupka ne može predstavljati osnovu za donošenje odluke niti da je isti izveden od strane ovlaštenog vještaka, ukazuje se da sukladno dosljednoj sudskoj praksi (na koju se tuženik i poziva u odgovoru na tužbu) stručno mišljenje od 31. listopada 2024. pribavljeno tijekom drugostupanjskog postupka sadržajno predstavlja interni akt djelatnika tuženog tijela kojim stručna osoba potvrđuje pravilnost očitovanja prvostupanjskog tijela vezano na relevantne činjenice temeljem kojih je odbijen zahtjev tužitelja te se ne radi se o nalazu vještaka kakvog ima u vidu čl. 65. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09., 110/21.; dalje: ZUP). Time što tužitelju u postupku stručno mišljenje nije dostavljeno na očitovanje, nije povrijeđen zakon na njegovu štetu, jer je sadržaj tog stručnog mišljenja naveden u obrazloženju osporenog rješenja tuženika.

18. Također se ovdje ukazuje i kako je citiranom odredbom čl. 86. st. 1. Zakona propisano da se rješenje može donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke. Osim toga, tužitelju je dostavljen zapisnik o inspekcijskom nadzoru na znanje, a k tome tužitelj je imao mogućnost i tijekom ovog upravnog spora izjašnjavati se o svim spornim pravnim i činjeničnim pitanjima pa tako i o stručnom mišljenju.

19. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocjenjeni su zakonitim, pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS- a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan kako je to navedeno u t. I. izreke ove presude 20. O trošku upravnog spora, sud je odlučio primjenom odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je sud odlučio kao u t. II. izreke ove presude.

U Rijeci 10. srpnja 2025.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 131. st. 1. i 2. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).