REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-303/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja ZĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Slavko Nedić, odvjetnik u Osijeku, D. Neumana 2, protiv tuženika Agencije za zaštitu osobnih podatka Republike Hrvatske, Selska cesta 136, Zagreb, OIB: 28454963989, kojeg zastupaju opunomoćenici JĆ i RĆ, službene osobe, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LIDL HRVATSKA d.o.o. Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53, OIB: 66089976432, radi povrede prava na zaštitu osobnih podataka, 8. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: UP/I-041-02/22-08/99, URBROJ: 567-04-02/03- 23-32 od 1. prosinca 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-041-02/22-08/99, URBROJ: 567-04-02/03-23-32 od 1. prosinca 2023., odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za utvrđivanje povrede prava na zaštitu osobnih podataka, a navedeno rješenje doneseno je u izvršenju presude ovoga suda poslovni broj Us I - 1349/2022- 19 od 6. travnja 2023.

1.2. Navedenom presudom ovoga suda u toč. I. izreke poništeno je rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: UP/I-041-02/22-08/99, URBROJ: 567- 12/09-22-01 od 25. listopada 2022. te je predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak.

1.3. Kako je navedena presuda ovoga suda uredno dostavljena predmetnim strankama u postupku (odnosno sporu), te je stoga sadržaj iste strankama poznat, sud neće ponovno iscrpno iznositi integralni sadržaj izlaganja stranaka niti ponavljati sadržaj citiranih (cjelovitih) odredbi Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.), Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ("Narodne novine" broj 42/18.; dalje: Zakon), Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) i Zakona o privatnoj zaštiti ("Narodne novine" broj 16/20. i 114/22.)

2.1. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost osporavanog rješenja navodeći da je u provedenom postupku činjenično stanje pogrešno utvrđeno te je pogrešno i primijenjeno materijalno pravo. Smatra da tuženik nije postupio prema uputama i pravnim shvaćanjima ovoga suda iznesenim u citiranoj presudi. Tužitelj iznosi historijat odlučivanja tuženika u povodu njegovog zahtjeva za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka. Smatra da je zaštitarska služba Securitas Hrvatska d.o.o. na temelju neformalnog zahtjeva policijskog službenika 29. ožujka 2022. omogućila istome uvid u snimku videonadzora, kao i snimanje vlastitim tehničkim uređajem (mobitelom) kadrove snimke zabilježene na nadzornim kamerama LIDL HRVATSKA d.o.o. (dalje: Lidl i/ili zainteresirana osoba i/ili voditelj obrade), TC Vukovar u trenutku kada se protiv tužitelja nije vodio nikakav službeni postupak. Osporava sadržaj u ponovnom postupku pribavljenih očitovanja Službe za unutarnju kontrolu MUP-a RH, iz kojega, u bitnome prema shvaćanju tužitelja, proizlazi da o prikupljenim obavijestima nije sastavljena službena bilješka niti operativno izvješće, te prilikom izuzimanja snimke nije izdana potvrda sukladno odredbama Prekršajnog zakona. Osporava i sadržaj dodatnog očitovanje Securitas Hrvatska d.o.o. da je policijski službenik pristupio u poslovnicu s obzirom na postojanje osnove sumnje u počinjeni prekršaj, te da je policajac kao službena osoba zatražio uvid u snimke videonadzora poslovnice, pri čemu je zaposlenik zaštitarske tvrke usmenim putem zamolio policajca da ne snima ekran mobitelom, što isti nije poslušao. Također osporava i sadržaj naknadno pribavljenog očitovanja zainteresirane osobe u smislu da je policijski službenik, koji se identificirao službujućem zaštitaru službenom iskaznicom i značkom, usmeno zatražio, u svrhu provođenja izvida zbog utvrđenja počinitelja prekršaja, uvid u snimke video- nadzora, pri čemu snimke nisu bile eksportirane/izvezene iz sustava već je policijski službenik, suprotno upozorenju zaštitara, pozivajući se na svoju zakonsku ovlast, snimio ekran sa prikazom snimke osobe, tužitelja, bez zaštitne maske, kako se kreće po unutrašnjem prostoru Lidl-a u [adresa] te da je voditelj obrade zaprimio i pismenu potvrdu nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na takvo postupanje.

2.2. Protivi se zaključku tuženika da voditelj obrade osobnih podataka nije povrijedio odredbe o zaštiti osobnih podataka jer isti nije postavio snimku na aplikaciju "e-opažaj“ već je način postavljanja nepoznat i da je sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti, Prekršajnom zakonu i Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima Lidl bio dužan, putem zaštitira društva Securitas Hrvatska d.o.o. kao izvršitelja obrade, omogućiti policijskom službeniku izuzimanje snimke putem snimanja preko mobilnog uređaja, što smatra suprotnim pravnim shvaćanjima Upravnog suda u Osijeku, iznesenim u pravomoćnoj presudi poslovni broj Us I-1349/2022-9 od 06. travnja 2023., jer je Lidl odgovoran zato što je na neutemeljen, neformalni i usmeni zahtjev policijskog službenika omogućio istome snimanje sadržaja sustava videonadzora, čime je postupio protivno odredbama o zaštiti osobnih podataka tužitelja. Očitovanja Lidl-a i nadležne PU vukovarsko – srijemske smatra nedosljednim i kontradiktornim, dok je u citiranoj presudi navedeno: "dakle, jedina snimka koja postoji i s kojom je anonimno raspolagao nepoznati građanin i dostavio je na aplikaciju "e-opažaj“ je ona učinjena po policijskom službeniku što proizlazi iz svih prethodno izvedenih dokaza, kao i uvida u sustav logova.“ Predlaže da sud, osim čitanjem priložene dokumentacije i sadržaja izvedenih dokaza u spisu ovoga suda poslovni broj Us I - 1349/2022, te uvida u spis poslovni broj Pp-341/2022 Općinskog suda u Vukovaru, izvede i dokaz saslušanjem tužitelja.

2.3. Ističe da je u obrazloženju iz Obveznog prekršajnog naloga izdanog protiv tužitelja naznačeno da je isti izdan "postupajući po dojavi iz aplikacije "e-opažaj“ MUP- a RH, kao i uvidom u snimke videonadzora...“. Međutim ni u prekršajnom postupku (poslovni br. Pp-341/2022 koji se vodi pred Općinskim sudom u Vukovaru), a niti u disciplinskom postupku nije evidentirano, a niti su u spise tih predmeta od strane PU Vukovarsko-srijemske dostavljene bilo kakve druge snimke, već su jedine snimke u spisu predmeta br. Pp-341/2022 one iste snimke koje su dostavljene od strane "građanina“ na citiranu aplikaciju. Stoga smatra da je odgovornost za povredu prava na zaštitu podataka tužitelja na Lidl-u, pri čemu smatra da nije od utjecaja činjenica da Lidl kao voditelj obrade osobnih podataka nije postavio snimku na citiranu aplikaciju već je način postavljanja nepoznat. Ističe da je Prekršajnim zakonom u čl. 158. st. 4. propisano da će se o svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavaka 1-3. tog članka, a od interesa su za prekršajni postupak, sastaviti službena bilješka, ako tim Zakonom ili drugim propisom nije određeno da se sastavlja zapisnik. Nadalje, čl. 159. Prekršajnog zakona je propisano da se i u slučaju hitnog izvođenja dokaza u slučaju postojanja osnove sumnje da je počinjen prekršaj tijela državne uprave mogu zatražiti da sud prije pokretanja prekršajnog postupka naredi provođenje određenih dokaznih radnji, dok su st. 2. istog članka nadležna tijela državne uprave ovlaštena sama odrediti izvođenje dokaznih radnji ukoliko postoji opasnost od odgode, ali se u tom slučaju mora o svim radnjama sastaviti zapisnik, za sve oduzete predmete izdati potvrda i onda te potvrde priložiti uz optužni prijedlog, što ovdje nije bio slučaj jer je obvezni prekršajni nalog izdan jedino na temelju snimke koju je svojim mobitelom snimio policijski službenik na temelju neformalnog zahtjeva. Smatra da je službena zabilješka policijskog službenika MĆ od 29. ožujka 2022. naknadni pokušaj otklanjanja odgovornosti. Ističe da je 02. rujna 2022. Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku podnio zahtjev za mirno rješenje spora, u povodu namjere tužitelja da podnese tužbu za zaštitu dostojanstva radnika protiv poslodavca Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, zbog postojanja neprijateljskog i omalovažavajućeg pristupa i ponašanja od strane tužitelju nadređenih osoba iz PU Vukovarsko-srijemske (sada postupak pred Općinskim sudom u Osijeku br. Pr-4/2023). Podredno predlaže da sud pribavi i predmetni spis. Smatra da, ukoliko je postupanje policijskog službenika i Lidla bilo zakonito i sa svrhom, tada je snimka učinjena po istome uz obvezno pripadajući zapisnik ili službenu zabilješku morala biti povod za izdavanje obveznog prekršajnog naloga i dio prekršajnog spisa, a ne završiti kao anonimna dojava na aplikaciji MUP-a RH. Slijedom navedenoga predlaže da sud poništi osporavano rješenje, te da sud naredi tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnome, navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te da je isto potpuno i valjano obrazloženo. Nadalje, ponavlja sadržaj obrazloženja osporavanog rješenja i ističe: u odnosu na navode tužitelja kako je Lidl protivno propisima o zaštiti osobnih podataka omogućio policijskom službeniku snimanje zaslona snimke videonadzora a koja je kasnije dostavljena na aplikaciju "e-opažaj“, dakle prema shvaćanju tužitelja po neformalnom i osobnom zahtjevu policijskog službenika MĆ, na koji način je zainteresirana osoba omogućila običnom građaninu snimanje zaslona te da je nakon toga predmetni policijski službenik osobno ili putem posredstva druge osobe takvu snimku postavio na citiranu aplikaciju s ciljem da našteti tužitelju, isti navod u cijelosti osporava jer je 29. ožujka 2022. policijski službenik VĆ u svojstvu policijskog službenika i izvršavanja poslova i zadaća iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima zatražio izuzimanje odnosno presnimavanje snimke zaslona na mobilni uređaj, u svrhu provođenja prekršajnog postupka uslijed sumnje u kršenje odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti zbog (nespornog) ne nošenja zaštitne maske u prodavaonici Lidla. Tako iz sadržaja navedene službene zabilješke sastavljene 29. ožujka 2022. proizlazi da je riječ o policijskoj intervenciji te kako je prikupljena dokumentacija dostavljena na daljnje postupanje rukovoditelju Policijske postaje Vukovar. Isto tako, iz dodatnog očitovanja društva Securitas Hrvatska d.o.o. od 20. studenog 2023. proizlazi kako je predmetni policijski službenik izdao naredbu da mu se omogući uvid u snimke videonadzora, a sve uslijed postojanja osnove sumnje u počinjenje prekršaja. Stoga smatra da se propust sastojao ne u nezakonitoj obradi osobnih podataka već u bitnom u ne sastavljanju potvrde o oduzimanju predmeta (snimke) te ne sastavljanju službene zabilješke o policijskom postupanju, pri čemu kontrola naknadnog postupanja policijskih službenika nije u domeni zainteresirane osobe kao ni tuženika. Navodi da je uvjet nastanka pravne osnove za obradu osobnih podataka u istovrsnoj situaciji u smislu odredbe članka 6. stavka 1. te s tim u svezi članka 6. stavka 3. Opće uredbe o zaštiti podataka zakonski propisana ovlast policijskim službenicima da bez sudskog naloga čak i izdavanjem usmene naredbe zatraže pristup snimkama videonadzora te takav propis predstavlja pravnu obvezu posebnog propisa kojim je Lidl bio dužan dati snimku policijskom službeniku. Daljnji navod iz posebnih propisa u pogledu sastavljanja pojedinih isprava (npr. zapisnik/potvrda) služi u svrhu provjere vjerodostojnosti tako prikupljenih dokaza te kako bi im se dao značaj isprave sa dokaznom snagom u prekršajnom postupku, a ne kako bi (ne)sastavljanje takvih isprava utjecalo na anuliranje pravne osnove za obradu osobnih podataka. Kod kršenja takvih propisa radi se o mogućoj disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika, a za što nije nadležan tuženik. Postupanja u provedbi kriminalističkog istraživanja ne moraju imati sudski nalog niti pisanu formu, budući da je policiji dozvoljeno da u okviru provođenja kriminalističkog istraživanja izdaje i usmene naredbe, na način detaljno opisan u osporavanom rješenju tuženika te u posebnim propisima. Nadalje, tuženik osporava i stav tužitelja da bi zainteresirana osoba bila ovlaštena samostalno preispitivati ovlasti policijskih službenika (na službenoj dužnosti) u smislu primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, Zakona te ostalih propisa iz područja zaštite osobnih podataka. Dakle, kasnije dostavljanje snimke na "e-opažaj" od nepoznate osobe i na nepoznati način može po ispunjenju pretpostavki propisanih odgovarajućim propisom predstavljati zlouporabu položaja i ovlasti policijskog službenika, što također nije u nadležnosti tuženika već tijela kaznenog progona ili disciplinskog postupka unutar policije, te ne utječe na zakonitost inicijalnog prikupljanja osobnih podataka tužitelja u konkretnoj upravnoj stvari. Također, pitanje zašto policijski službenik nakon izuzimanja video materijala nije sastavio službenu bilješku od važnosti je u prekršajnom postupku koji se vodio protiv tužitelja zbog povrede Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, primjenom odredbe članka 90. Prekršajnog zakona i pravila o nezakonitim dokazima. Samoinicijativno ograničavanje pristupa određenim dokazima policijskim službenicima koji se kao takvi predstave na propisani način (predstavljanjem i pokazivanjem značke) predstavljao bi presedan u postupanju te bi posredno dovelo i do znatnog ograničavanja zakonskih ovlasti policijskih službenika, a što bi imalo utjecaja i na razjašnjavanje prekršaja i kaznenih djela te na otkrivanje njihovih počinitelja te bi istovremeno izravno dovelo do odgovornosti Lidl-a za nešto što Lidl uopće nije povrijedio. Predlaže da sud (podredno) izvede i dokaz saslušanjem policijskog službenika MĆ na okolnost policijskog postupanja 29. ožujka 2022. prilikom izuzimanja snimke videonadzornog sustava na način da je istu snimio mobilnim uređajem, kao i tadašnjeg načelnika Policijske postaje Vukovar na istu okolnost. Zaključno smatra da prilikom rješavanja ove upravne stvari nije ni na koji način prekoračio svoje ovlasti niti je razmatrao i ocjenjivao nešto što se ne odnosi isključivo na područje zaštite osobnih podataka fizičkih osoba, već je nepristrano i objektivno utvrđivao činjenice koje su odlučne za postupanje po zahtjevu i utvrđivanju povrede prava na zaštitu osobnih podataka. Slijedom iznesenog tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti priklanja navodima odgovora na tužbu tuženika. Ističe da je putem mail-a obaviještena od strane pomoćnika načelnika Policijske postaje Vukovar (dalje u tekstu: PP Vukovar) , ĆĆ, da je 29. ožujka 2022. policijski službenik VĆ, zatražio i izvršio pregled videonadzora trgovine Lidl u [adresa] s napomenom da je ovaj pregled izvršio sukladno čl. 158. Prekršajnog zakona zbog postojanja osnova sumnje da je počinjen prekršaj te radi prikupljanja dokaza o tome prekršaju. Ističe da nije tražila, niti ima ovlasti zahtijevati odnosno tražiti davanje bilo kakvih obavijesti o provođenju tajnih izvida o počinjenom prekršaju što istražuje policija, imajući u vidu povjerljivost provođenja takvih izvida koji moraju biti poznati samo policiji. Zaposlenik zaštitarske kuće koji je tom prilikom imao mogućnost omogućiti nadležnom policijskom službeniku uvid u videonadzor u tijeku obavljanja izvida nije stoga niti mogao odbiti policijskog službenika PP Vukovar s njegovim zahtjevom, jer je isti provodio izvide vezane uz počinjenje prekršaja tužitelja sukladno citiranoj odredbi članka 158. PZ-a. Smatra općepoznatom okolnost da su izvidi policije tajni, odnosno policija javno ne smije iznositi trećim osobama sadržaj izvida te je dužnost svakoga, pa tako i zaposlenika zainteresirane osobe odnosno zaposlenika zaštitarske kuće u ovom slučaju, omogućiti policijskom službeniku da isti poduzme odgovarajuće mjere i radnje radi otkrivanja osoba i stvari vezanih za određeni prekršaj, poduzme mjere radi utvrđivanja istovjetnosti osoba, obavlja pregled objekata i prostorija pravnih osoba i ostvari uvid u njihovu dokumentaciju i podatke. Dakle, uslijed činjenice da se ovlašteni policijski službenik (na dužnosti) pozvao na predmetnu odredbu čl. 158. PZ, zaštitarski službenik nije se mogao protiviti takvom postupanju policije jer bi u protivnom isti mogao biti kažnjen za sprečavanje provođenja ovlaštenih izvida policije. U pogledu dopuštenja policije da provodi izvide preko videonadzora zainteresirane osobe citira sadržaj članka 28. Zakona, koji će sud iznijeti naknadno u obrazloženju, te zaključno navodi da pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora ima odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade i/ili osoba koju on ovlasti, odnosno da pristup ovim podacima imaju nadležna državna tijela u okviru obavljanja poslova iz svojeg zakonom utvrđenog djelokruga. Ističe da su nebitna za odlučivanje u ovoj upravnoj stvari ranije iznesena pravna shvaćanja voditelja obrade u smislu ovlasti za pristup materijalu snimljenog videonadzora. Smatra da kada bi se policiji zabranio pristup podacima važnima za provođenje izvida radi počinjenih kažnjivih djela, tada bi se policiju kao tijelo nadležno za progon počinitelja kažnjivih djela onemogućavalo u provođenju izvida kaznenih ili prekršajnih djela. Ističe da je tužitelj (nesporno) počinio prekršaj za koji ga se tereti zbog čega mu je i izdan obvezni prekršajni nalog, koju činjenicu sada tužitelj pokušava koristiti kao dokaz da su mu narušena prava. U tom smislu poziva se na pravno načelo da se nitko ne smije pozivati na vlastito nepoštenje kako bi ostvario neku svoju korist. Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5.1. Sud je održao raspravu 10. lipnja 2025., u nazočnosti tužitelja osobno, opunomoćenika tužitelja i službenih osoba tuženika, a u odsutnosti uredno pozvane zainteresirane osobe, primjenom odredbe članka 91. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24; dalje: ZUS), kako bi se strankama omogućilo izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora, te primjenom članka 7. ZUS-a.

5.2. Na navedenoj raspravi nazočne stranke ostale su kod prethodno iznesenih navoda, te je opunomoćenik tužitelja izjavio da odustaje od dokaznog prijedloga da sud izvrši uvid u spis Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pp-341/2022, te je priložio odgovor na odštetni zahtjev od 7. travnja 2022. koji je zainteresirana osoba dostavila opunomoćeniku tužitelja 12. travnja 2022., a u povodu odštetnog zahtjeva tužitelja od 7. travnja 2022.

5.3. Službena osoba tuženika priložila je u spis i za protivnu stranu smjernice EDPB – EUROPEAN DANA PROTECTION BOARD upravo za postupanje u svezi za snimkama videonadzora.

5.4. Nadalje, na navedenoj raspravi sud je saslušao tužitelja na okolnosti pod kojima je 28. ožujka 2022. ušao u poslovnicu Lidla na adresi [adresa], kada je u 19,10 h, tijekom korištenja pauze (dakle tijekom rada) bez korištenja zaštitne maske, hodao navedenom poslovnicom i bio snimljen od strane videonadzora zainteresirane osobe odnosno od strane zaštitarske tvrtke Securitas Hrvatska d.o.o. Smatra da ga je na samoj blagajni zatekao tadašnji v.d. načelnika PP Vukovar, te smatra da ga je upravo isti i prijavio odnosno inicirao cijeli postupak u vezi prekršaja.

5.5. Primjenom odredbe članka 93. stavak 2. ZUS-a sud je odbio kao nepotrebne za rješavanje dokazne prijedloge saslušanja djelatnika PU Vukovarsko- srijemske, također i primjenom odredbe članka 8. ZUS-a, obzirom da je činjenično stanje moguće potpuno i pravilno utvrditi na temelju već izvedenih dokaza, radi izbjegavanja nepotrebnih radnji i stvaranja dodatnih (nepotrebnih) troškova.

6. Sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju priloženu spisu upravnog spora i spisu upravnog postupka koji je dostavljen uz odgovor na tužbu, uvid u dokaze izvedene u sporu ovoga suda poslovni broj Us I-1349/2022 (i svu priloženu dokumentaciju), te je izveo dokaz saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.1. Kao što je već navedeno, osporavano rješenje doneseno je u izvršenju presude ovoga suda poslovni broj Us I - 1349/2022-19 od 6. travnja 2023., koja se temeljila na stavu da je snimka videonadzora pribavljena protuzakonito i kao takva i stavljena na službenu aplikaciju MUP-a, uslijed čega je došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka tužitelja. Protiv toč. I. izreke navedene presude stranke nisu mogle izjaviti žalbu, prema odredbi (tada važećeg) članka 66. a stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.).

8.2. Najprije valja istaknuti da okolnost da je u istom predmetu u obrazloženju ranije pravomoćne prvostupanjske presude upravnog suda, kojom je poništeno ranije rješenje tuženika i predmet prvi put vraćen tuženiku na ponovni postupak, izraženo drukčije pravno shvaćanje od shvaćanja izraženog u obrazloženju pobijane presude ne predstavlja povredu zakona (Vrhovni sud Republike Hrvatske, presuda poslovni broj U-zpz 51/2017-5 od 19. rujna 2018.), što smisleno odgovara sadržaju načela nezavisnosti u radu sudaca.

9. Iz spisa proizlazi tuženika da je tužitelj 16. svibnja 2022. podnio tuženiku zahtjev za utvrđivanjem povrede prava na zaštitu osobnih podataka u skladu s člankom 34. stavkom 1. Zakona. U istome je naveo da je 28. ožujka 2022. u 19.10 sati snimljen nadzornim kamerama u prostoru trgovačkog centra Lidl u [adresa], bez maske na licu u vremenu od 1 minute, a koji sadržaj video snimke je dostavljen na aplikaciju MUP-a RH "e­opažaj" 29. ožujka 2022. u 12.33 sata. Uz snimku je bio pripadajući tekst: "Policijski službenik PP Vukovar 28.03.2022.u 19.10 za vrijeme dok je u službi ne koristi masku u TC Lidl-Vukovar''.

10. U povodu zahtjeva tuženik je proveo postupak te je od zainteresirane osobe kao voditelja obrade zatražio informacije u vezi okolnosti pristupa snimkama videonadzora od strane policijskog službenika 29. ožujka 2022. i s obzirom na tvrdnje o osobnom i neformalnom zahtjevu policijskog službenika zatražio informacije i od PU vukovarsko-srijemske, kao i zaštitarske službe Securitas Hrvatska d.o.o., te je po provedenom postupku utvrdio kako nije bilo povrede prava.

11. Također, iz e-maila pomoćnika načelnika PP Vukovar, ĆĆ od 29. travnja 2022. proizlazi da isti potvrđuje da je 29. ožujka 2022. policijski službenik PP Vukovar zatražio i izvršio pregled videonadzora u trgovini Lidl u [adresa] u skladu s člankom 158. Prekršajnog zakona zbog osnovane sumnje o počinjenom prekršaju.

12. Kontradiktorno navedenom, iz pribavljenog očitovanja zaštitarske službe Securitas Hrvatska d.o.o. od 28. lipnja 2022. u odnosu na događaj od 29. ožujka 2022. proizlazi da je zaštitar izričito prigovorio postupanju policijskog službenika (snimanju ekrana), ali da je neovisno o tome policijski službenik nastavio postupanje zanemarujući primjedbe.

13. Zainteresirana osoba u prekršajnom postupku je najprije 6. travnja 2022. (potpuno nepravilno) odbila nadležnoj PU dostaviti cjelovitu snimku videonadzora događaja u poslovnici [adresa] od 29. ožujka 2022. po zahtjevu broj: 511-15-07/1-22 od 29. ožujka 2022. (pozivom na Opću uredbu o zaštiti podataka s obrazloženjem da bi takvim postupanjem povrijedio pravo tužitelja kao i većeg broja nepoznatih osoba na zaštitu osobnih podataka), ali je u ponovnom postupku u ovoj upravnoj stvari zauzela stav o pravilnosti postupanja nadležnog zaštitara tijekom spornog događaja, primjenom odredbi Zakona, Opće uredbe o zaštiti podataka, kao i Prekršajnog zakona, odnosno Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine" br. 79/07., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18., 47/20., 134/20., 143/21.; dalje: ZZPZB) i Zakona o privatnoj zaštiti ("Narodne novine" br. 16/20., 114/22.).

14. Nadalje, u ponovnom postupku tuženik je pribavio specificirana očitovanja u odnosu na okolnosti pristupa snimkama videonadzornog sustava u trgovačkom centru voditelja obrade [adresa] od strane policijskih službenika PP Vukovar, 29. ožujka 2022., te su dostavljena očitovanja:

- zainteresirane osobe (voditelja obrade) od 14. studenog 2023. iz kojeg je razvidno da isti za izvršenje poslova tjelesne zaštite imovine i tehničko-tjelesne zaštite objekata koriste usluge zaštitarskih društava, te da je za opisane poslove tehničko- tjelesne zaštite predmetnog trgovačkog centra u vrijeme spornog događaja 28. i 29. ožujka 2022. bio angažiran zaštitar izvršitelja obrade dakle društva Securitas Hrvatska d.o.o. (izvršitelj obrade). U odnosu na sporni događaj u očitovanju voditelja obrade navodi se da je 29. ožujka 2022. policijski službenik koji se identificirao službujućem zaštitaru, službenom iskaznicom I značkom, usmeno zatražio, u svrhu provođenja izvida poradi utvrđenja počinitelja prekršaja (kretanje ispitanika po trgovini bez zaštitne maske na licu), uvid u snimke videonadzornog sustava postavljenog u/na predmetnom trgovačkom centru za dan 28. ožujka 2022. u spornom vremenu oko 19,10 sati. Navedene snimke nisu bile eksportirane/izvezene iz sustava već je policijski službenik suprotno upozorenju zaštitara, pozivajući se na svoju zakonsku ovlast, snimio ekran sa prikazom snimke osobe bez zaštitne maske kako se kreće po unutrašnjosti trgovačkog centra u sporno vrijeme te da je voditelj obrade zaprimio i pismenu potvrdu nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na potvrdu službenog postupanja policijskog službenika u konkretnom slučaju.

- Službe za unutarnju kontrolu MUP-a od 25. srpnja 2023. koja je obavijestila tuženika da je 21. srpnja 2023. (KLASA: NK-114-04/22-02/ 145, URBROJ: 511-01- 12-23-14) obavljen izvanredni nadzor rada policijskih službenika Policijske uprave vukovarsko -srijemske u kojemu je, u bitnome, utvrđeno kako su policijski službenici Policijske uprave vukovarsko - srijemske postupali i bili dužni poduzeti mjere i radnje s ciljem utvrđivanja da li je počinjen prekršaj i tko je počinitelj prekršaja iz članka 47. stavka 2. točke 9. ZZPZB i prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje prekršajnog postupka te su postupali na temelju operativnih saznanja od strane načelnika PP Vukovar kojemu se obratila nepoznata ženska osoba sa informacijama kako je policijski službenik počinio prekršaj u trgovini Lidl. Navodi se i kako je utvrđen propust načelnika policijske postaje koji o prikupljenim obavijestima nije načinio operativno izvješće ili službenu zabilješku na temelju članka 48. stavka 8. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika ("Narodne novine" br. 20/22., 37/23., 114/23.), niti je o naloženim mjerama i radnjama izvijestio službujućeg šefa smjene te kako policijski službenici prilikom izuzimanja snimki nisu izdali potvrdu sukladno članku 159. Prekršajnog zakona. Također je utvrđeno kako su na nepoznati način video zapisi izuzeti od strane policijskog službenika dostavljeni Operativno - komunikacijskom centru policije putem aplikacije „e-opažaji" te se s tim u svezi provode izvidi zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka te zlouporabe položaja i ovlasti.

- naknadno pribavljeno očitovanje društva Securitas Hrvatska d.o.o. koje je sadržajno istovjetno prethodno pribavljenom očitovanju, uz dopunu o nužnosti zaštitara da surađuju s policijom u smislu odredbi članka 158. Prekršajnog zakona i članka 74. stavak 2. Zakona o privatnoj zaštiti.

15. Tužitelj je 10. studenog 2023. u spis upravnog postupka dostavio presliku službene zabilješke sastavljene 29. ožujka 2022. od strane policijskog službenika MĆ iz PP Vukovar, u kojoj je navedeno kako je kao policijski službenik gore navedene policijske postaje bio na intervenciji u trgovačkom objektu Lidl u [adresa] jer je dobivena dojava kako NN osoba ne poštuje propisane epidemiološke mjere i šeta trgovinom bez maske; kako je uz prisustvo i odobrenje voditelja poslovnice izvršen pregled i preuzimanje videonadzora za dan 28. ožujka 2022. u vremenu od 18:30 do 19:30 sati; te kako je prikupljena dokumentacija dostavljena na znanje i postupanje u rad nadležnom rukovoditelju PP Vukovar.

16.1. Opća uredba o zaštiti podataka u izravnoj je primjeni u svim državama članicama EU od 25. svibnja 2018., te u članku 1. propisuje pravila zaštite pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka, u svrhu zaštite temeljnih prava i slobode pojedinaca u pogledu prava na zaštitu osobnih podataka.

16.2. Članak 2. Opće uredbe o zaštiti podataka propisuje kako se primjenjuje na obradu osobnih podataka koja se u cijelosti obavlja automatizirano te na neautomatiziranu obradu osobnih podataka koji čine dio sustava pohrane ili su namijenjeni biti dio sustava pohrane.

16.3. Opća uredba o zaštiti podataka u članku 4. stavak 1. točka 1. propisuje da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

16.4. Nadalje, odredbom članka 5. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka propisano je da osobni podaci moraju biti zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika (načelo zakonitosti, poštenosti i transparentnosti); prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama (načelo ograničavanja svrhe); primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koju se obrađuju (načelo smanjenje količine podataka); točni i prema potrebi ažurni (načelo točnosti); čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju (načelo ograničenja pohrane); obrađivani na način kojim se osigurava odgovarajuća sigurnost osobnih podataka, uključujući zaštitu od zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade te od slučajnog gubitka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera (načelo cjelovitosti i povjerljivosti).

16.5. Odredbom članka 6. stavak 1. Uredbe propisano je da je obrada osobnih podataka zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha; b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora; c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade; d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi pravnih obveza voditelja obrade; e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade; f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane. Stavkom 3. navedenog članka Uredbe propisano je da se pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka (c) i (e) utvrđuje u: (a) pravu Unije; ili (b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

16.6. Odredba članka 25. Zakona definira obradu osobnih podataka putem videonadzora; tako stavak 1. propisuje da se videonadzor u smislu odredbi ovoga Zakona odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane; stavak 2. propisuje da ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

16.7. Članak 28. st. 1. Zakona propisuje da pravo pristupa osobnim podacima prikupljenim putem videonadzora ima odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade i/ili osoba koju on ovlasti, a stavak 5. propisuje da pristup podacima iz stavka 1. ovoga članka imaju nadležna državna tijela u okviru obavljanja poslova iz svojeg zakonom utvrđenog djelokruga.

16.8. Odredbom članka 74. st. 1. Zakona o privatnoj zaštiti propisuje da tehnički elementi, konstrukcije, uređaji te sustavi tehničke zaštite moraju biti primijenjeni i korišteni isključivo u svrhu radi koje su ugrađeni. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da, iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tijela državne uprave u postupku poduzimanja istražnih i drugih radnji mogu bez naknade službeno izuzeti i koristiti snimke sa sustava videonadzora i u druge svrhe, sukladno posebnim propisima.

16.9. Odredbom članka 44. stavka 1. predmetnog Zakona o privatnoj zaštiti propisano je da su osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne prilikom obavljanja tih poslova postupiti po zapovijedi policijskog službenika i službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite.

16.10. Odredba članka 158. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje način provođenja izvida prekršaja i prikupljanje dokaza u provođenju nadzora, pa su tako, između ostaloga, policijski službenici ovlašteni: poduzeti mjere da se utvrdi je li počinjen prekršaj i tko je počinitelj; te da prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje prekršajnog postupka. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da policija radi ispunjenja zadaće iz stavka 1. može, između ostaloga: tražiti potrebne obavijesti od građana; poduzeti druge mjere za otkrivanje osoba i stvari; poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrđivanjem istovjetnosti osoba i predmeta; u nazočnosti odgovorne osobe obaviti pregled određenih objekata i prostorija državnih tijela, pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvid u određenu njihovu dokumentaciju i podatke; poduzeti i druge potrebne mjere i radnje.

16.11. Odredbom članka 158. stavak 5. Prekršajnog zakona propisano je, između ostaloga, da ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja ili to neposredno utvrdila odgovarajućim tehničkim uređajima i o tome sačinila službenu bilješku ili tehničku snimku, službena bilješka i tehnička snimka dokazi su u prekršajnom postupku.

16.12. Odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, između ostaloga, propisane su policijske ovlasti i opća pravila primjene istih (glava III), kako je to iscrpno citirano u obrazloženju osporavanog rješenja. Iz sadržaja odredbe članka 23. navedenog zakona proizlazi dopušteni sadržaj primjene ovlasti - Prikupljanje, procjena, pohrana obrada i korištenje podataka te je tako u stavku 1. toč. 4. propisano da policija prikuplja podatke o osobi za koju postoje osnove sumnje da priprema ili je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaj. Nadalje, odredba članka 54. stavak 1. toč. 3. navedenog zakona propisuje da policijski službenik izdaje naredbu građanima radi sprječavanja počinjenja kaznenog djela i prekršaja, hvatanja počinitelja tog kaznenog djela i prekršaja, te pronalaženja i osiguranja tragova koji mogu poslužiti kao dokaz. Člankom 17. stavkom 1. i 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisano je kako je policijski službenik u građanskom odijelu, dužan, prije početka primjene policijske ovlasti, predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice. Policijski službenik u odori dužan je predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice na zahtjev osobe prema kojoj će primijeniti policijsku ovlast.

17. Sud je izveo i dokaz čitanjem iskaza saslušanog svjedoka, TĆ, policijskog službenika, šefa smjene PP Vukovar (priložen u spisu upravnog spora ovoga suda poslovni broj Us I - 1349/2022), koji je u suštini naveo da je vršio pregled dojava građana na aplikaciji „e-opažaj" i da je 29. ožujka 2022. oko podneva zaprimio anonimnu dojavu, odnosno tri e-maila sa tri snimke ekrana na kojem je prikazana snimka videonadzora uz tekst da je na snimci policijski službenik u TC Lidl koji u vrijeme službe krši epidemiološke mjere, o čemu je izvijestio svog nadređenog rukovoditelja, te je snimke proslijedio radi daljnjeg postupanja. Svjedoku nije bilo poznato jesu li između zaprimljene dojave na aplikaciji „e-opažaj" i izdavanja obveznog prekršajnog naloga vršeni ikakvi policijski izvidi.

18.1. Nesporno je da je u odnosu na prethodno opisano postupanje tužitelja u poslovnici Lidl-a 28. ožujka 2022. izdan obavezni prekršajni nalog, Broj: 211-07/22- 2/8591 od 29. ožujka 2022., od strane PU vukovarsko - srijemske, te je sud čitanjem pravomoćne presude Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: Pp-341/2022- 12 od 2. prosinca 2024. (eSpis), donesene u povodu izjavljenog prigovora tužitelja protiv citiranog obveznog prekršajnog naloga, utvrdio da je istom utvrđen krivim što je 28. ožujka 2022. u 19,10 sati, u [adresa], postupajući po dojavi iz aplikacije "e-opažaji MUP-a RH", kao i uvidom u snimku videonadzora utvrđeno da se unutar Lidla nije pridržavao obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, čime je postupio suprotno odredbama čl. 47. st. 2. t. 9. ZZPZB, kažnjivo po čl. 76c. st. 1. istog Zakona, te mu je izrečena kazna u iznosu od 66,36 eura. Tijekom prekršajnog postupka izveden je dokaz reprodukcijom dvd medija (snimke iz citirane aplikacije).

18.2. Nadalje, u navedenoj presudi Općinski sud u Vukovaru zaključio je: "vezano za tvrdnju okrivljenika da je dokaz pribavljen nezakonito, ovaj sud je od tužitelja zatražio da sudu dokažu na koji način su pribavili snimku videonadzora TC LIDL što je tužitelj učinio dopisima na stranici 44 i 35 spisa, navodeći da je dana 29.03.2022.g. policijski službenik PP Vukovar VĆ u službenim prostorijama TC LIDL uz prisutnost i odobrenje voditelja poslovnice Z J izvršio pregled i preuzimanje videonadzora navedene poslovnice od dana 28.03.2022.g. u vremenu od 18,30 do 19,30. Suprotno od tvrdnje okrivljenika ovaj sud smatra da izvadak iz videonadzora nije nezakonito pribavljen obzirom da policijski službenici prilikom vršenja izvidnih radnji imaju ovlasti izuzeti snimku ili dio snimke nadzorne kamere za potrebe utvrđivanja postojanja i okolnosti počinjenja prekršaja". Stoga je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: Pp-341/2022- 12 od 2. prosinca 2024. utvrđeno da citirani dokaz - izvadak iz videonadzora - nije nezakonito pribavljen.

19.1. Sud je pročitao i priloženo rješenje MUP-a, Službe disciplinskog sudovanja, Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Split od 8. ožujka 2024. kojim je utvrđeno da tužitelj nije stegovno odgovoran za počinjenje teže povrede službene dužnosti (nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije iz članka 96. toč. 7. Zakona o policiji), radi počinjenja predmetnog postupanja u poslovnici Lidl-a 28. ožujka 2022., odnosno ne poštivanja, kao službene osobe tijekom radnog vremena, odredbi ZZPZB.

19.2. Valja istaknuti da sadržaj ocjene zakonitosti disciplinskog postupka nije izravno povezan s ovom upravnom stvari, te fokus disciplinskog postupka vođenog protiv tužitelja nije bio u domeni utvrđenja postojanja povrede zaštite osobnih podataka tužitelja. Stoga niti ishod disciplinskog postupka nije od utjecaja na odlučivanje u ovoj upravnoj stvari.

20.1. Iz sadržaja priloženih smjernica 3/2019 EDPB-a (list 121 – 123 spisa) – toč. 4. Otkrivanje videozapisa trećim osobama spisa proizlazi da je predaja nastalog videozapisa u slučaju sumnje u počinjenje kaznenog djela/prekršaja policiji obuhvaćena primjenom članka 6. stavak 1. točka f. Opće uredbe o zaštiti podataka. EDPB predstavlja nezavisno europsko tijelo (EU) koje doprinosi ujednačenoj primjeni i tumačenju Opće uredbe za zaštitu podataka i promiče suradnju tijela provedbe navedene Uredbe, te u tu svrhu, između ostaloga, izrađuje i smjernice i preporuke kao i primjere dobre prakse.

20.2. U smislu obrade osobnih podataka koju obavljaju tijela za izvršavanje zakonodavstva valja naglasiti da ista ne podliježe primjeni Opće uredbe za zaštitu podataka (čl. 2. st. 2. toč. d), već Direktivi o zaštiti podataka u području izvršavanja zakonodavstva (EU) 2016/680.

21. Dakle, na temelju izvedenih dokaza sud zaključuje da je **.**.2022. VĆ u svojstvu policijskog službenika i izvršavanja poslova i zadaća iz Zakona o policijskim poslovima i ovlastima zatražio izuzimanje odnosno presnimanje snimke zaslona na mobilni uređaj, isključivo u svrhu provođenja prekršajnog postupka uslijed sumnje u kršenje odredbi ZZPZB zbog nenošenja zaštitne maske u prodavaonici Lidla, te i Uredba propisuje u članku 6. stavak 3. ovlast policijskim službenicima i na temelju usmene naredbe zatražiti pristup snimkama videonadzora. Tako niti izričaj Zakona ne podrazumijeva da je policija izričito dužna učiniti službeno izuzeće snimki iz sustava. Primjerice u slučaju neodgodive potrebe (što je kod videonadzora primjerice činjenica ograničenog, često kratkog, vremena čuvanja snimki) može se mobilnim uređajem presnimiti ekran videonadzornog sustava te takvu snimku koristiti dalje u kriminalističkom istraživanju.

22. Sud ocjenjuje pravilnim stav tuženika da je tumačenje posebnih propisa iz područja načina primjene policijskih ovlasti u nadležnosti, između ostalih, interne kontrole MUP-a, koja je i pokrenuta, te ishod koje, u konačnici neće biti od utjecaja na ocjenu zakonitosti osporavanog rješenja. Predmetom ovog upravnog spora ne može biti utvrđenje disciplinske i/ili kaznene odgovornosti policijskog službenika. U tom smislu sud ocjenjuje pravilnim i stav tuženika da bi praksa provjere stvarnih intencija policijskih službenika tijekom obavljanja službe od strane zaštitarskih djelatnika rezultirala nezakonitim ograničavanjem policijskih ovlasti u otkrivanju počinjenih kaznenih djela/prekršaja tj. do odgovornosti zaštitara, prema odredbama Zakona o privatnoj zaštiti.

23. Zaključno sud ocjenjuje da je obrada osobnih podataka tužitelja bila zakonita jer su ispunjeni uvjeti iz članka 6. stavak 1. toč. e i f. Uredbe, dakle obrada je bila nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, odnosno obrada je bila nužna za potrebe legitimnih interesa treće strane (MUP). Nadalje, primjenom odredbe članka 28. Zakona pravo pristupa osobnim podacima tužitelja prikupljenim putem videonadzora imala je odgovorna osoba voditelja obrade odnosno izvršitelja obrade te je pristup podacima iz stavka 1. ovoga članka omogućen nadležnom državnom tijelu (MUP) u okviru obavljanja poslova iz zakonom utvrđenog djelokruga. Sukladno odredbama članka 74. stavak 2. Zakona o privatnoj zaštiti djelatnik PP Vukovar je kao službena osoba u postupku poduzimanja radnji otkrivanja identiteta počinitelja prekršaja bez naknade službeno izuzeo snimke sa sustava videonadzora, dok iz odredbe 44. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti proizlazi da su osobe koje obavljaju poslove privatne zaštite dužne prilikom obavljanja tih poslova postupiti po zapovijedi policijskog službenika i službenika Ministarstva koji obavljaju nadzor poslova privatne zaštite. Stoga je izvršitelj obrade u predmetnoj situaciji jedino mogao postupiti po zapovijedi policijskog službenika. U smislu odredbe članka 158. Prekršajnog zakona, kao i članka 23. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima proizlazi da je postupanje policijskog službenika (u smislu pristupa osobnim podacima tužitelja) bilo u zadanim okvirima i uz propisane razloge za postupanjem, dok je isti ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno utvrdio gledanjem snimke videonadzora radnju počinjenja prekršaja o čemu je naknadno i sačinila službenu bilješku. Također, policijski službenik se (nesporno) legitimirao kao takav, kako to propisuje odredba članka 17. stavkom 1. i 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, što stranke nisu niti osporavale.

24. S obzirom na specifičnost ovoga upravnog spora i potrebu primjene Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06. - u daljnjem tekstu: Konvencija) sud je proveo i test razmjernosti, te zaključio da je obrada osobnih podataka tužitelja bila u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, kao i u skladu s odredbama Zakona, te u skladu s legitimnim ciljem koji se nastojao postići (kolektivna zaštita zdravlja pučanstva od zaraznih bolesti; rad policije u otkrivanju počinitelja prekršaja), dok su uvjeti otkrivanja sadržaja videozapisa trećim stranama bili obuhvaćeni člankom 6. Uredbe, pri čemu je i u citiranom prekršajnom postupku Općinski sud u Vukovaru zaključio da se nije radilo o nezakonitom dokazu (u smislu njegovog nastanka i objave na službenoj aplikaciji MUP-a). Također, pitanje propusta u radu policije u smislu poduzimanja daljnjih radnji, specificiranih u dopisu Službe za unutarnju kontrolu MUP-a od 25. srpnja 2023., nije predmet ove upravne stvari.

25. Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika u ovoj upravnoj stvari, ocjenjuje se zakonitim, te je valjalo odlučiti kao u toč. I. izreke presude, primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a.

26. Kako je tužitelj izgubio upravni spor u cijelosti, valjalo je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a, u pogledu troškova spora, odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

U Osijeku 8. srpnja 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćeniku

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi