Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-644/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu Dijani Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice FE, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa] i prijavljenog boravišta [adresa], zastupana po punomoćnici Sonja Hajek, odvjetnici u Trogiru, protiv predloženika ZE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sada prijavljenog prebivališta [adresa], Austrija, radi lišenja predloženika prava na roditeljsku skrb u odnosu na mal. dijete ME, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa] i prijavljenog boravišta [adresa], zastupan u postupku po posebnoj skrbnici DE, mag. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, podružnica Split, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 23.svibnja 2025.g u nazočnosti predlagateljice sa punomoćnicom te u nazočnosti posebne skrbnice maloljetnog djeteta, na ročištu od 07.srpnja 2025.g održanom radi donošenja, objave i uručenja rješenja

r i j e š i o  j e :

I. Predloženik ZE OIB: [osobni identifikacijski broj] lišava se prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete ME (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođenog **.**.2015..

II. Maloljetno dijete ME (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođen **.**.2015. povjerava se na samostalnu roditeljsku skrb predlagateljici FE OIB: [osobni identifikacijski broj] pa se mijenja odluka o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelja FE i ĐE u odnosu na zajedničko mal.dijete ME sadržana u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, koji Plan je odobren točkom I izreke rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj R1 Ob -466/2019 od 13.veljače 2019,a mijenja se na način da se ovim rješenjem odlučuje da će majka FE ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na mal.dijete ME te i da će mal.dijete samostalno zastupati i u bitnim osobnim pravima djeteta u pogledu promjene prebivališta odnosno boravišta mal. djeteta, bez posebne pisane suglasnosti oca ZE.

III. Za zastupanje mal.djeteta ME u vezi sa bitnim osobnim pravima djeteta iz čl.100.st.1. Obiteljskog zakona i to promjena djetetova osobnog imena, izbor ili promjena vjerske pripadnosti, potrebna je pisana suglasnost drugog roditelja, oca ZE.

IV. Utvrđuje se da je predlagateljica povukla prijedlog za donošenjem rješenja o zabrani osobnih odnosa oca sa mal.djetetom.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je ovom sudu 14.srpnja 2023.g podnijela prijedlog naspram predloženika kao protustranke, radi lišenja roditeljske skrbi. U prijedlogu navela da su predlagateljica i protustranka ZE bili u kratkotrajnoj vezi u kojoj je rođeno jedno dijete i to mldb. ME, dalje, da su 2017. g sklopili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji da je naknadno rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru posl br. R1 Ob-466/17 pravomoćno dana 18.08.2023.g, odobren. Dalje navela da je Centar za socijalnu skrb tijekom 2020 go proveo upravni postupak radi priznanja prava na privremeno uzdržavanje mldb djetetu CE, a u kojem postupku nije uspio obaviti razgovor sa predloženikom. Predlagateljica ističe u predmetnom prijedlogu sudu da otac djeteta-protustranka uopće ne sudjeluje u životu i odgoju mldb djeteta, isti da je napustio dijete te da s istim nema kontakta od 2019. godine. Stoga je predlagateljica pristupila obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka u vezi s djetetom pri Centru za socijalnu skrb Trogir, a o čemu je sačinjeno izvješće iz kojeg je vidljivo da protustanka nije pokazao spremnost za sporazumno rješavanje spornih pitanja. Nastavno navedenom je predložila sudu temeljem čl. 170 Obiteljskog zakona donijeti rješenje kojim se protustranka ZE lišava prava na roditeljsku skrb u odnosu na maloljetno dijete ME (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođenog **.**.2015., te mal.dijete povjeriti na isključivu roditeljsku skrb predlagateljici FE , te zabraniti osobne odnose mal.djeteta s ocem na neodređeno vrijeme.

2. Rješenjem od 19.listopada 2023.g je mal.djetetu imenovan poseban skrbnik u osobi DE mag.iur iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, radi njegova zastupanja i zaštite njegovih prava i interesa u ovom postupku.

3. Kako je za protustranku u prijedlogu predlgateljice bila označena adresa u inozemstvu, to je ovaj sud rješenjem od 19.listopada 2023.g pozvao predloženika kao protustranku da u roku od 15 dana od dana dostave tog rješenja postavi punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj a u protivnom da će mu sud na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj iz reda odvjetnika ili javnih bilježnika i preko toga zastupnika ga obavijestiti o tom postavljenju. Kako predloženik kao protustranka u navedenom roku po primitku prijedloga nije postavio punomoćnika za primanje pismena, to mu je sud rješenjem od 24.rujna 2024.g postavio zastupnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj u osobi odvjetnice Ivane Lukšić Šimić iz Splita preko koje sud obavještava predloženika kao protustranku o tom postavljenju.

4. Po zaprimanju prijedloga predlagateljice, predloženik kao protustranka se sudu nije podneskom očitovao na prijedlog predlagateljice. Uredno pozvan, nije pristupio na ročište zakazano za dan 28.veljače 2025. Odsutnost s tog ročišta sudu direktno nije opravdao već je dostavio mail zastupnici za primanje pismena u RH a ona sudu, u kojem je naveo da ne može biti ovdje 28., da je na bolovanju i da svaki dan ide na terapiju. Kako predloženik kao protustranka sudu na te okolnosti nije dostavio nikakvu liječničku potvrdu, to mu je sud na zapisnik s ročišta od 28.2.2025. raspravnim rješenjem, kojim je zakazao ročište za dan 23.svibnja 2025g i na tom ročištu je određeno saslušanje stranaka, ujedno predloženiku naznačio da se sudu može podneskom očitovati u odnosu na prijedlog predlagateljice da ga se liši roditeljske skrbi, te na priloženu i dostavljenu mu dokumentaciju kao i na nalaz i mišljenje stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Trogir od 5.studenog 2024.g. Nadalje, sud je predloženika istim raspravnim rješenjem upoznao i s time da ukoliko u vrijeme zakazanog ročišta iz bilo kojih razloga pa tako i zdravstvenih odnosno bolesti ne bi bio u mogućnosti pristupiti tom ročištu, da je onda dužan prije ročišta pravovremeno o tome obavijestiti sud uz odgovarajući materijalni dokaz opravdane spriječenosti pristupa na ročište, odnosno u slučaju bolesti liječničku potvrdu o tome. Upozoren je da u protivnom sud neće odgađati ročište.

5. Predloženik kao protustranka, iako je bio uredno pozvan na ročište od 23.svibnja 2025.g, na isto nije pristupio, nije se ni očitovao na prijedlog predlagateljice, nego je samo i to ne direktno sudu, nego mailom od 19.5.2025g zastupnici za primanje pismena, naveo da je on hospitaliziran već 10 dana i da nije u mogućnosti prisustvovati suđenju. U takvim okolnostima, kada predloženik nije dostavio dokaz da je hospitaliziran i da iz toga ili bilo kojeg drugog razloga nije u mogućnosti pristupiti ročištu određenom radi njegova saslušanja i saslušanja predlagateljice, to je sud zaključio da nije opravdao izostanak te je sud održao ročište dana 23.5.2025.g u odsutnosti predloženika, odustao od njegova saslušanja iz svih naprijed navedenih razloga, saslušao predlagateljicu i zaključio raspravu, prosudivši u vezi sadržaja mailova predloženika, kod činjenice da navodi iz istih ničim nisu dokazani, dokumentirani, da onda predloženik samo na taj način odugovlači ovaj postupak . Odlučio se na pasivno držanje u ovom postupku a i to je sud cijenio pri donošenju odluke, i da nastavno svojoj pasivnosti nije iskazao interes za odluke u vezi djeteta koje sud ima donijeti u ovom postupku, niti se usprotivio prijedlogu predlagateljice odnosno njenim zahtjevima niti se usprotivio nalazu i mišljenju stručnog tima HZSR-a.

6. Sud je u dokazne svrhe proveo dokaze pregledom rješenja Općinskog suda u Splitu, SS Trogir R1 Ob-466/17 od 13.2.2018., pregledom rodnog lista za mal. dijete ME, pregledom izvješća CZSS Trogir od 11.11.2022. o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka u vezi sa djetetom, pribavom i pregledom nalaza i mišljenja stručnog tima HZSR PU Trogir od 5.11.2024., saslušanjem predlagateljice, pribavljanjem mišljenja mal. djeteta putem posebne skrbnice.

7. Po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) odlučeno je kao u izreci ovog rješenja iz slijedećih razloga.

8. Osnovan je prijedlog predlagateljice za lišenjem roditeljske skrbi predloženika u odnosu na njihovo zajedničko maloljetno dijete, te za određivanjem samostalne roditeljske skrbi majke u odnosu na mal.dijete.

9. Nesporno je da je maloljetno dijete ME, koji je rođen **.**.2015.g zajedničko dijete ovdje predlagateljice i predloženika.

10. Nesporno je i da su predmetni roditelji, 2017.g bili sklopili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je odobren rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj R1 Ob 466/2017 od 13.veljače 2018.g. Sud je utvrdio uvidom u to rješenje da su predmetni roditelji dogovorili odnos predlagatelja kao roditelja u pogledu zajedničkog maloljetnog djeteta tako da će maloljetni sin stranaka po razvodu braka stanovati kod majke, te su određeni i regulirani osobni odnosi maloljetnog djeteta i predlagatelja odnosno oca kao roditelja s kojim maloljetno dijete neće stanovati, kao i dogovoren odnos u pogledu obveze za uzdržavanje maloljetnoga djeteta od oca, ovdje predlagatelja kao roditelja s kojim maloljetno dijete neće stanovati u mjesečnom iznosu od 2.500,00 kuna, sa dospijećem svakog mjesečnog iznosa doprinosa uzdržavanja petnaestog dana u mjesecu, te je dogovoren odnos između roditelja u pogledu svih preostalih prava i obveza iz sadržaja roditeljske skrbi.

11. Sud je u ovom postupku trebao raspraviti i na osnovu provedenih dokaza utvrditi jesu li osnovani prijedlozi predlagateljice.

12. Prema odredbi čl. 170. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje Obz) sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, a prema odredbi čl. 171. Obz-a osim u tom slučaju, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb ako je napustio dijete, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji, ako na temelju izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio Hrvatski zavod za socijalni rad ili sud, ako na temelju izvješća i procjene Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj, nadalje, na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od kaznenih djela počinjenih na štetu djeteta pobliže navedenih u točki 5. istog članka i ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi , pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta.

13. Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb gubi sva prava iz roditeljske skrbi (čl. 175. st. 1. OBZ) te prema st. 2. istog članka roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ima dužnost plaćati uzdržavanje za dijete.

14. Sukladno iznesenom proizlazi da je predmet ovog postupka odlučivanje o lišenju prava na roditeljsku skrb kao jednoj od mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta propisanih odredbama Obiteljskog zakona. Istim odredbama navedene su sve vrste tih mjera u nadležnosti suda.

15. Da bi stekao cjelokupan uvid u predmetne obiteljske okolnosti, sud je od Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trogir (kao nadležnom po prijavljenom prebivalištu mal.djeteta) zatražio dostavu socijalnu anamnezu te da po provedenoj obradi i razgovoru sa mal. djetetom radi utvrđenja njegovog mišljenja i volje dostave sudu nalaz i mišljenje stručnog tima o zahtjevima predlagateljice.

16. Izviješće HZSR-a Područni ured Trogir od 5.studenog 2024.g o djetetu i roditeljima te procjena, kod suda je zaprimljena 06.studenog 2024g. i sud je imao u vidu da tijekom postupka nije osporena od stranaka a i sud ju je analizirajući i ocjenjujući kao i svaki drugi dokaz procijenio stručnom, nepristranom, argumentiranom te ju je stoga sud prihvatio u cijelosti. Tako proizlazi da su predmetni roditelji mal.djeteta pred tom službom HZSR-a prošli postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskog postupka kojom prilikom su sklopili Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji je naknadno, rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, pod posl. brojem R1 Ob-466/17, pravomoćnim dana 18.08.2018.g. odobren. Prema dogovorenom Planu, mal.dječak je trebao boraviti s ocem jedan dan vikenda, kao i svako drugi blagdan te se otac obvezao plaćati za uzdržavanje djeteta mjesečni iznos od 2.500,00 kn. Prema majčinom iskazu zavodu, otac djeteta je neposredno po odobrenju Plana redovito doprinosio za uzdržavanje mldb.sina, da bi potom doprinosio ponekad i u smanjenom iznosu, a da je u svibnju 2019.g. u potpunosti prestao doprinositi, odselio i prestao viđati sina te je navela z zavodu i da joj je nepoznata njegova adresa boravka, odnosno prebivališta. Prema zatraženoj provjeri koja je izvršena od strane službenika Policijske postaje Trogir, otac djeteta više ne boravi na do tada prijavljenoj adresi, radi čega je s iste odjavljen te nije prijavio prebivalište/boravište na drugoj adresi u [adresa]. Majka djeteta je stručnom timu iskazala nejasna i nepotvrđena saznanja da se isti nalazi u BiH, a potom u Austriji, no bez konkretne adrese, kojom ne raspolaže niti sud, pa mu je rješenjem suda postavljen zastupnik za primanje pismena u Republici Hrvatskoj.

17. Dalje su podaci da majka djeteta, u ranije provedenim razgovorima, kao i prilikom razgovora provedenim za potrebe ovog postupka,tvrdi da otac djeteta zapravo nikada s djetetom nije ostvarivao odnose na način kako su ranije Planom dogovorili, kako ga je posjećivao nakratko u njenoj kući te ga je "nasamo" vidio samo tri puta u životu te nije primjereno skrbio o njemu. U svibnju 2019.g praktički "nestao" bez da se javio njoj i djetetu, a nakon toga nije zvao niti pitao za sina. Prema s stručnog tima zavoda, majka djeteta iskazuje svijest o potrebi sudjelovanja oba roditelja u životu djeteta te ne spori mogućnost uključivanja djetetovog oca u njegovo odrastanje ukoliko bi isti za time pokazao ozbiljan interes. Utvrđeno je da su u postupku HZSRa , a radi davanja mišljenja sudu prikupljeni socijalnoanamnestički podaci za majku i dijete,te je u odnosu na majku učinjena psihologijska obrada prilikom koje su korišteni EPQ i PAS upitnici te Wartegg test, a također je proveden razgovor s djetetom po psihologinji službe HZSR PU Trogir. Prikupljeni su podaci da je predlagateljica rođena **.**.1987.g., u [adresa], od oca IE i majke EE rod. F, s prebivalištem u [adresa], po struci frizerka, trenutno zaposlena kao prodavač u [adresa]. Odrasla je u cjelovitoj obitelji kao najmlađe od četvero djece. Ista navodi podržavajuće odnose s članovima obitelji porijekla, često se sa njima čuje te se viđaju uglavnom tijekom blagdana i praznika. Otac joj je preminuo 2007.g., od posljedica više kroničnih bolesti. Tijekom njenog odrastanja on je često bio odsutan jer je radio u Njemačkoj. Navodi kako nije bilo većih sukoba niti „nereda" u obitelji, nije bilo problema u ponašanju te negira sklonost alkoholu ili drogama. Svi su međusobno bili povezani, skladnih odnosa. Najstariji brat joj je također preminuo od posljedica bolesti. Navodi dobre odnose sa sestrom koja stanuje u [adresa], njihova se djeca dobro stažu te vjeruje kako će moći lakše pomagati jedna drugoj kada budu bliže stanovale. Tijekom odrastanja nije imala teškoća u učenju i ponašanju, kao ni većih zdravstvenih smetnji. Sada ima poteškoća sa štitnom žlijezdom, dijagnosticiran joj je sindrom Hashimoto. Kao stresniji životni događaj navodi preseljenje obitelji u Split kada je bila u dobi od 11 godina, kao i smrt bake i djeda za koje je bila vezana. Sa predloženikom je bila u vezi otprilike 10 mjeseci, nisu nikada stanovali zajedno, a prekid je otprilike koincidirao s njenom trudnoćom. Navela je da je znao biti neugodan i vrijeđati ju, ali nije bio fizički agresivan prema njoj te nije nikada intervenirala policija radi nasilja u obitelji. S njime, međutim, nije uspijevala ostvariti normalnu komunikaciju, naročito u pogledu mldb.sina za kojeg joj se činilo da otac premalo mari. Podaci su da predlagateljica ima dijete iz ranijeg braka, mlt. AE, koji je u dobi od 17 godina, a zadnje četiri godine u dogovoru roditelja stanuje s ocem u Slavoniji. S majkom redovito kontaktira te boravi s njom tijekom školskih praznika, a iako je velika razlika u godinama njenih dvojice sinova, prema riječima majke, uglavnom se dobro slažu, a što potvrđuje i mldb. ME u razgovoru s psihologinjom.

18. Dalje je sud imao u vidu da iz mišljenja stručnog tima zavoda proizlazi da u odnosu na predlagateljicu analiza korištenog psihologijskog instrumentarija ukazuje na osobu urednog psihosocijalnog funkcioniranja, dobre socijalne prilagodbe. Kod nje nisu nađeni znakovi emocionalnih problema niti problema s ponašanjem, nema sklonosti asocijalnom niti rizičnom ponašanju, nema odstupanja niti u jednom ispitivanom području psihološkog zdravIja niti funkcioniranja (problemi ponašanja, zdravija, psihotična obilježja, socijalno povlačenje, hostilna kontrola, suicidalne misli, otuđenje, problemi s alkoholom, kontrola ljutnje). Emocionalno je stabilna, mirne i blage naravi, bez sklonosti burnom emocionalnom reagiranju. Postiže prosječan rezultat u mjerenju ostalih osobina ličnosti (psihoticizam, introverzija-ekstraverzija). U manjoj je mjeri prisutna sklonost biranja socijalno poželjnijih odgovora. Projektivno se također saznaje o ispitanici urednog funkcioniranja na gotovo svim područjima psihičkog funkcioniranja (struktura ličnosti, afektivno izražavanje, kontrola anksioznosti, integracija racionalnog i emocionalnog dijeta ličnosti, senzibilnost i razumijevanje potreba drugih te sposobnost suočavanja s problemima), dok je u području socijalnih odnosa adekvatna, ali zatvorenija. Sve navedeno je sud imao u vidu pri donošenju odluke o samostalnoj roditeljskoj skrbi majke, ovdje predlagateljice.

19. Utvrđeno je da u podizanju djeteta majka navodi podršku članova svoje primarne obitelji, majke i sestre, kao i prijateljica i susjeda te nema teškoća u organizaciji oko skrbi o djetetu. Kako bi joj bila bliža njena socijalna mreža podrške, njena sestra i majka, predlagateljica je donijeta odluku o preseljenju u [adresa], gdje je potom pronašla i zaposlenje. U zasebnom je postupku pred službom HZSR-a PU Trogir, na traženje predlagateljice, istoj izdana i suglasnost da pred nadležnom policijskom postajom poduzme radnje radi promjene boravišta djeteta, mldb. ME i djetetu prijavi boravište na adresu stanovanja u [adresa], gdje i ona osobno planira prijaviti boravište, uz suglasnost vlasnika kuće koju je već pribavila. Prema mišljenju stručnog tima zavoda, u tom postupku je utvrđeno da preseljenje djeteta, mldb. ME, bitno ne utječe na ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s ocem koji se niti ne održavaju već dulje vrijeme niti je između djeteta i oca uspostavljen odnos a osim toga, prijava boravišta djeteta na adresi stvarnog stanovanja majke i djeteta procijenjena je nužnom radi zaštite djetetovih prava i interesa.

20. Dalje je utvrđeno da majka mal.sina stranaka opisuje kao mirno, ali veselo i uvijek nasmijano dijete, jako je vezan za nju kao majku i prema njoj je zaštitničkog ponašanja, nešto je nezreliji za dob, a u vrtiću je bio jako dobro prilagođen i vezan za odgajateljicu. Uglavnom je urednog zdravija i razvoja sukladno kronološkoj dobi, upis u prvi razred je bio odgođen jednu godinu radi nezrelosti te je prije polaska u školu bio uključen u tretman logopeda i defektologa, u periodu od nekoliko mjeseci. Polaskom u školu nije pokazao nikakve poteškoće, dobro se prilagodio, uz podršku učiteljice, pristojan je i veseo, iako prema riječima majke, baš ne voli učiti te ga je potrebno poticati i s njime raditi. Postiže vrlo dobar do odličan uspjeh, uz manje poteškoće u savladala- iz matematike. Crtež mu je nešto nezreliji za dob. Dalje su podaci da pedagoginja iz osnovne škole u [adresa] gdje je mldb. ME završio 1. razred potvrđuje podršku učiteljice u prilagodbi djeteta te ističe jako dobru suradnju majke sa školom dok, s druge strane, navodi da se otac nikada nije informirao o funkcioniranju djeteta u školi. Dalje su podaci da u izvješću OŠ "Dugopolje" gdje je mal.ME krenuo 2. razred, navodi se da je dječak razvijenih higijenskih i kulturnih navika, prihvaćen i socijaliziran u razrednom okruženju, na nastavu dolazi na vrijeme, s potrebnim priborom, zadaće izvršava, pokazuje interes i volju za rad, učiteljica ostvaruje s njime individualan rad, uključen je u dopunsku nastavu iz dva predmeta. U izvješću je istaknuto kako je roditeljska suradnja ostvarena samo s majkom djeteta koja učestalo kontaktira s učiteljicom u svrhu praćenja prilagodbe i napretka djeteta.

21. Dalje je utvrđeno da je maloljetni ME u razgovoru sa psihologinjom službe HZSR-a PU Trogir naveo da se veseli odlasku u [adresa] gdje ima rođake, majka mu je prethodno pokazala i školu u koju sada ide, sviđa mu se mjesto stanovanja, a vjeruje i kako će tamo lako naći prijatelje. Utvrđeno je da je za majku izuzetno jako emocionalno vezan. Upitan za oca, utvrđeno je da je naveo kako nema tatu jer je otišao, kako ga se baš i ne sjeća jer je on bio mali kad je tata dolazio i čuvao ga. Sada ga ne viđa, ne čuje se s njime. Majka mu je pokazala njegove slike, ali je zapravo zaboravio kako izgleda. Na upit navodi kako ga baš i ne bi želio upoznati jer mu je „bolja mama".

22. Utvrđeno je da je majka navela da je dječak u vrtiću jednom kazao da je njegov tata umro, a da s njom kao majkom ne traži razgovor o ocu, nema emocionalnu povezanost s njim i ne iskazuje da mu on nedostaje obzirom da ga zapravo niti ne poznaje i slabo ga se sjeća. Majka mu je pokazala njegove slike te mu objasnila da je tata otišao, vodeći računa o dječakovim osjećajima i činjenici kako njegov odlazak nema nikakve veze s djetetom samim.

23. Sud je utvrdio da je mišljenje stručnog tima HZSR-a PU Trogir da je utvrđeno da se temeljem provedene obrade procjenjuje da predmetna majka o mldb. djetetu CE, primjereno skrbi, prepoznaje njegove specifične potrebe i usmjerena je na njegove interese. Stoga je procijenjeno da je majka ovaj sudski postupak pokrenula polazeći iz pozicije potrebe zaštite prava i interesa djeteta. Navedeno je sud cijenio pri donošenju odluke kao u izreci rješenja.

24. S druge strane, sud je cijenio i zaključak stručnog tima Zavoda da mal.ME nema razvijen odnos s ocem kojeg nije vidio već pet godina te ga je zadnji puta vidio kada je bio u dobi od tri i pol godine, kao i da otac već dulje vrijeme ne sudjeluje u životu djeteta ni na koji način, čime grubo zanemaruje svoja roditeljska prava i dužnosti.

25. Sud je utvrdio da je mišljenje stručnog tima Zavoda da smatraju da su ispunjene zakonske pretpostavke za lišenje oca roditeljske skrbi te se prijedlogu majke ne protive. Sud je dalje utvrdio da i posebna skrbnica mal.djeteta nama primjedbi u odnosu na nalaz i mišljenje stručnog tima Zavoda. Utvrđeno je da je i posebna skrbnica maloljetnog djeteta obavila razgovor sa mal.dječakom dana 23.12.2024. u prostorijama Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, te da je dječaka sukladno dobi i zrelosti upoznala sa svim bitnim okolnostima ovog postupka. Utvrdila je iz razgovora da dječak zna kako mu se otac zove, no ne zna gdje stanuje.Dječak je ispričao Majka mu je pokazala sliku oca na Facebook-u, ali se ne sjeća kako izgleda. Ne sjeća se posljednjeg susreta s ocem s obzirom da je bio niske kronološke dobi kada je s njime ostvario susret. U međuvremenu ga otac ni na koji način nije kontaktirao, posjetio, niti je sudjelovao u njegovom životu. U odnosu na oca osjeća ljutnju iz razloga što ne zove majku. Smatra kako je otac trebao nazvati majku i pitati je kako je ona, kako su on i majka, je li sve u redu sa školom. Upravo zbog ljutnje prema ocu ne bi volio s istim ostvariti kontakt niti se nada da će se otac javiti. Majka mu je pokazala sliku oca na Facebook-u, ali se ne sjeća kako izgleda. Ne sjeća se posljednjeg susreta s ocem s obzirom da je bio niske kronološke dobi kada je s njime ostvario susret. U međuvremenu ga otac ni na koji način nije kontaktirao, posjetio, niti je sudjelovao u njegovom životu. U odnosu na oca osjeća ljutnju iz razloga što ne zove majku. Smatra kako je otac trebao nazvati majku i pitati je kako je ona, kako su on i majka, je li sve u redu sa školom. Upravo zbog ljutnje prema ocu ne bi volio s istim ostvariti kontakt niti se nada da će se otac javiti.

26. Sud je saslušao predlagateljicu i njen iskaz prihvatio kao istinit jer je iskazivala uvjerljivo, okolnosno, cjelovito a i nema protivnih dokaza njenom iskazu. Stoga ga je sud prihvatio u cijelosti. Tako je utvrđeno iz iskaza predlagateljice da sada živi na adresi [adresa], a prijavljenog prebivališta [adresa], frizer, no zaposlena izvan struke na mjestu prodavača. Utvrđeno je da ona i predloženik nisu nikako ni živjeli zajedno, već su samo bili u vezi iz koje su dobili zajedničko mal. dijete koje sada ima 9,5 godina, zdravo je dijete, sada pohađa 2. razred OŠ u [adresa] u koje sada i žive majka i dijete, u urednim stambenim uvjetima, u stanu u zgradi na toj adresi u podstanarskom stanu, sami njih dvoje. Utvrđeno je iz njena iskaza, kojem protivnih dokaza nema, da otac djeteta ne doprinosi novčano za uzdržavanje djeteta od 2019. godine te se ona stoga bila obratila HZSR-u PU Trogir radi privremenog uzdržavanja djeteta, te je taj Zavod u tom pravcu i donio rješenje i od Zavoda je 3 godine primala privremeno uzdržavanje za dijete koje je otac zadnji put vidio u svibnju 2019., a od tada predlagateljicu kao majku svog djeteta nije kontaktirao radi viđanja djeteta, niti ju je pitao bilo što vezano za dijete. On je samo porukama na mobitel kontaktirao predlagateljicu, ali sadržaj tih poruka nije imao nikakve veze sa njihovim djetetom a samog mal.sina nije zvao na mobitel. Iz navedenog je sudu jasno razvidno da predloženiku dijete uopće nije u fokusu.

27. Dalje je sud utvrdio iz iskaza predlagateljice, da se otac s djetetom prije navedenog svibnja 2019.viđao rijetko, nekad jednom, nekad dva puta mjesečno, a ne sudjeluje u životu djeteta od 2019., zapravo nije sudjelovao ni ranije, osim periodično a od rujna konstantno. Po majčinim saznanjima u Hrvatskoj je živio do 2019., a koliko se ona sjeća, nije joj nikad javio gdje se nalazio nakon toga. Smatra da je on napustio dijete. Na upit je li otac dok se još viđao sa djetetom ikako bio ugrožavajući za dijete, iz njena iskaza proizišlo je da jest opisujući prigodu kad je dijete imao 6-7 mjeseci i bio je još na dohrani, ona bila na poslu i napisala predloženiku kako mu i koliko mora davati dohranu no kada se vratila sa posla, vidjela je na balkonskim vratima da su otvorena balkonska vrata, a da predloženik spava na kutnoj garnituri, a dijete je bilo samo u sobi. Zvala ga je da joj otvori ulazna vrata, zvala vičući sa ulice, zvala ga na mobitel, ali se nije javio na mobitel. Zvonila i na parlafon, čula je dijete da plače u stanu, a sve to je navela da opiše da mu je trebalo 10 min da se probudi i ona smatra da je time bio ugrožavajući za dijete, jer joj nije normalno da on može spavati a da ne čuje da dijete istovremeno plače. Jedne prigode joj je pak rekao da neće čuvati dijete ako ne može sa sobom nositi pivu.

28. Sud je dalje utvrdio iz iskaza majke djeteta a na okolnost jeli je itko od članova obitelji oca djeteta kontaktirao od spomenutog svibnja 2019. ili ranije kontaktirao vezano za dijete, da nije nikad, ne samo od svibnja 2019., nego i ranije. Kako je otac djeteta prestao plaćati alimentaciju za dijete 2019.godine, predlagateljica je podnijela FINI zahtjev za izravnom naplatom temeljem rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba Trogir poslovni broje R1 Ob-466/17 kojim rješenjem je odobren plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te iz njena iskaza proizlazi da je tom izravnom naplatom naplaćeno odjednom oko 5.000,00 kn u rujnu 2019. Prema iskazu majke, ona nije naspram predloženika pokretala kazneni postupak radi neplaćanja uzdržavanja. Utvrđeno je da ona sama odgaja dijete i skrbi o djetetu, da se brine o njegovom zdravlju i potrebama, socijalnim kontaktima.

29. Na okolnost jeli majka ocu djeteta slala informacije o djetetu putem mobitela od 2019.g pa na ovamo, utvrđeno je iz iskaza majke da nije, s obrazloženjem iste da za to nije imala potrebu niti je otac pitao za dijete, a ona njegov kontakt broj mobitela nema ima nešto više od 2 godine. Potvrdila je da ga je bila blokirala na mobitel, s obrazloženjem da joj je prijetio porukama na mobitel, prijetio da će je tužiti zato što ja neću s njim da priča u vezi nje same. Dakle, nije spominjao dijete.

30. Sud je dalje utvrdio da je i mal.djetetu i majci djeteta i dalje prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], ali im je prijavljeno boravište na adresi u [adresa]. Iz majčina iskaza proizlazi da joj je do sada u vezi djeteta trebala pisana suglasnost oca onda kada su se ona i dijete htjeli preseliti iz [adresa] u [adresa] , pa kako je otac-predloženik bio odsutan i nepoznate adrese, to je predlagateljica dobila od HZSR PU Trogir pisanu suglasnost da pred nadležnom Policijskom postajom poduzme radnje radi promjene boravišta djeteta. Nije joj trebala pisana suglasnost oca za upis sina ni u vrtić ni u školu. Djetetu još nije napravila osobnu iskaznicu, namjeravam je uskoro ishoditi. Dijete još nema putovnicu, za dijete još nije bila potrebna putovnica.

31. Dakle, predlagateljica je u konačnici povukla prijedlog u točki III petita za zabranom osobnih odnosa oca sa mal. sinom a predložila da se majci –predlagateljici odobriti samostalno zastupanje djeteta i u vezi sa bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100 st. 1 toč. 2 ObZ-a koji se odnosi na promjenu prebivališta odnosno boravišta djeteta, jer majka namjerava prijaviti prebivalište djeteta i sebe na adresu u [adresa], time da joj još nije poznata adresa jer se novi stan još uređuje jer je predlagateljici njena majka kupila stan u [adresa]. Dakle, iz podstanarskog stana u [adresa] namjerava preseliti u kupljeni stan. Dalje je utvrđeno iz očitovanja predlagateljice da ona ne namjerava promijeniti djetetovo osobno ime niti promijeniti vjersku pripadnost.

32. Na koncu, sud je utvrdio i da je posebna skrbnica mal. djeteta suglasna sa prijedlogom predlagateljice da se oca liši prava na roditeljsku skrb te istoj osigura samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi. Predlaže majci odobriti i samostalno zastupanje djeteta i vezano za bitna osobna prava djeteta iz čl. 100 st. 1. toč. 2 ObZ- a.

33. Nakon ovako provedenog postupka i utvrđenja koja su proizišla iz provedenih dokaza i koja su naprijed navedena, sud ističe slijedeće.

34. Za navesti je da je lišenje roditeljske skrbi najteža obiteljskopravna mjera koja se može izreći prema roditelju radi zaštite djetetovih osobnih prava i dobrobiti, a smisao izricanja te mjere je potpuno onemogućavanje roditelja u njegovoj skrbi za dijete zbog štetnih postupaka. Odlukom o lišenju roditeljske skrbi roditelj može biti u potpunosti ograničen u roditeljske skrbi za dijete. Roditeljske skrbi se lišava roditelj koji zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava, pri čemu motivi i uzroci koji roditelja navode na takvo štetno ponašanje nisu bitni. Može ga se lišiti roditeljske skrbi i ako je napustio dijete. Stoga je za navesti da je ovaj sud ocjenjivao svrsishodnost izricanja navedene mjere ovisno o okolnostima ovog konkretnog slučaja te je postupajući na taj način cijenio da se ne može nekom drugom mjerom (manje tegobnom po roditelja) ostvariti ista svrha, a to je zaštita dobrobiti mal. djeteta.

35. Sudu je krucijalno utvrđenje, a isto ističe i posebna skrbnica mal.djeteta, ono da je otac napustio mal. dijete na način da ga svojom voljom više ne viđa, dijete je na taj način napustio u djetetovoj niskoj kronološkoj dobi, najvažnijim godinama te otac ni na koji način nije sudjelovao u životu djeteta, a iz dokumentacije ne proizlazi da bi se isti obraćao nadležnim stručnim službama te ukazivao na bilo koji način da mu majka ne dopušta vidjeti dijete ili ga pak onemogućava u ostvarivanju sadržaja roditeljske skrbi. Jasno proizlazi da mu je bila poznata adresa stanovanja majke i mal. djeteta, neovisno o okolnosti što je majka u jednom trenutku blokirala broj mobitela oca, što znači da je mogao bilo kada neposredno pristupiti na adresu majke i djeteta i ostvariti kontakt sa djetetom. No to nije činio svojom voljom još od 2019.g. Nikakve razloge za takvo postupanje sudu nije istakao niti dokazao. Nadalje, dulje vrijeme ne sudjeluje u životu djeteta ni na koji način pa to posljedično dovodi do zaključka da time grubo zanemaruje svoja roditeljska prava i dužnosti, imajući pri tome u vidu i utvrđenu činjenicu da ne doprinosi novčano za uzdržavanje djeteta od 2019.g.Nije naveo ni dokumentirao razloge za to. Odobrenim Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mu je bilo omogućeno ostvarivanje , zajedno s predlagateljicom kao majkom djeteta, ta zajednička roditeljska skrb. No u naravi tako nije bilo već predlagateljica praktički od 2019. samostalno skrbi o djetetu i svim potrebama djeteta bez da se otac informira o djetetu na bilo koji način ako ga već ne viđa svojom voljom.

36. Pojam roditeljske skrbi je definiran člankom 91. Obiteljskog zakona, te roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. Roditelj se ne može odreći prava na roditeljsku skrb. Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Temeljni sadržaj roditeljske skrbi je propisan člankom 92. Obz-a i to da u sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na:1. zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, 2. odgoj i obrazovanje, 3. ostvarivanje osobnih odnosa i 4. određivanje mjesta stanovanja. U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom. U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa. U pogledu zdravlja, razvoja, njege i zaštite djeteta je dalje regulirano člankom 93.Obz-a , o odgoju i obrazovanju djeteta člankom 94. Obz-a.

37. Odredbom čl.95.st1.Obiteljskog zakona jest propisano da roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, osim ako mu je to zabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom. Dakle, ne samo pravo, nego i dužnost. Sud ukazuje i na odredbu čl.119.st.l. Obiteljskog zakona kojom je propisano da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Stavkom 2. istog članka je propisano da roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem. Predmetni otac je sa majkom djeteta doista sklopio Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi pa su tako dogovorili i viđanja oca sa djetetom. Plan je odobren rješenjem suda, međutim vrijeme je pokazalo da je dogovor roditelja iz tog Plana o osobnim odnosima oca i mal.djeteta ostao slovo na papiru. Ocu je tim planom omogućeno viđanje djeteta, majka tu nije problematizirala nakon sklapanja Plana, no očito voljom samog oca, odnosno njegovom pasivnošću prestao je viđati dijete. Ne može opravdanje za to biti što je otac odselio s ovog područja, otišao u inozemstvo. Naime, i drugi roditelji odu u inozemstvo, na kraće ili duže vrijeme ili trajno pa ipak nađu načina da ostvaruju osobne odnose sa svojim djetetom. Predmetni otac to nije činio. Posljedica toga je da ga ni dijete s vremenom ne želi viđati. Navedeno nema veze s majkom djeteta.

38. Posljedično svemu utvrđenom, navedenom i obrazloženom, a u bitnom zbog utvrđenja da je otac napustio dijete, da ne ispunjava svojom voljom ni jedan sadržaj roditeljske skrbi, ne viđa dijete, ne doprinosi za njegovo uzdržavanje, proizlazi da je ispunjena opća pretpostavka za određivanje mjere lišenja oca prava na roditeljsku skrb iz čl.170.Obiteljskog zakona i to grubo kršenje roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava,a i ona posebna pretpostavka iz čl.171.st.1.toč.1. Obz- a a to j e da je napustio dijete. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

39. Nastavno istim razlozima zbog kojih je predloženik kao otac lišen roditeljske skrbi u odnosu na mal.dijete, odlučeno je o samostalnoj roditeljskoj skrbi majke u odnosu na mal.dijete. Pitanje roditeljske odgovornosti odnosno skrbi može se urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kao što su to učinili predmetni roditelji pa je potom sudskim rješenjem bio odobren taj Plan. Međutim, sukladno odredbama Obiteljskog zakona , predlagateljica ima pravo zatražiti izmjenu odluke o roditeljskoj skrbi, pa je to i učinila prijedlogom sudu u ovom postupku

40. Člankom 105. Obz-a propisano je da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu, samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka. pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Sud je utvrdio da je majka bila spremna na suradnju i ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi, no pokazalo se da ona u naravi ne funkcionira, ne zbog majke nego zbog neangažmana oca djeteta. Roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta , što je predlagateljica dokazala, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta. Majka je u postupku to dokazala da je u skladu sa dobrobiti mal.djeteta stranaka, da joj se povjeri samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi.

41. U situaciji kao što je predmetna , u kojima djetetovi roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, a dijete živi s majkom, zbog nemogućnosti ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi zbog postupanja oca zbog kojih je i lišen prava roditeljsku skrb, došlo je do potrebe da se majci kao adekvatnom roditelju dodijeli samostalna roditeljska skrb.

42. Samostalno (samo jedan) roditelj ostvaruje roditeljsku skrb kada samo jedan roditelj ima roditeljsku skrb , primjerice jer je drugi umro, proglašen umrlim ili lišen prava na roditeljsku skrb a upravo o potonjem je riječ u ovom slučaju.

43. U ovom slučaju, mal.dijete još od sklapanja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi odobrenog sudskim rješenjem stanuje s majkom, otac ne viđa dijete svojom voljom, ne sudjeluje u životu djeteta ni na koji način, ne informira se o djetetu, ne doprinosi za njegovo uzdržavanje. Bila mu pružena mogućnost da doista i ostvaruje zajedničku roditeljsku skrb sa majkom djeteta. Međutim svojom voljom i iz svojih razloga to ne čini,a osim toga odselio u je u inozemstvo i u takvim okolnostima osnovano je da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb, te je to u interesu mal.djeteta i sukladno djetetovoj dobrobiti. Utvrđeno je dakle da se pokazalo da zajednička roditeljska skrb nije sukladno najboljem interesu i dobrobiti mal.djeteta zbog nesuradnje oca i nedostatka, njegovom voljom, aktivnog sudjelovanja u životu svog djeteta, nesuradnje i nekomunikacije sa majkom djeteta a što sve utječe na razvoj i odrastanje djeteta , aktivnosti, ishođenje isprava. Život svakog djeteta pa tako i mal.djeteta stranaka iziskuje posvemašnju brigu roditelja i to ne samo jednog roditelja, nego oba jer dijete ima dva roditelja. U ovom slučaju višegodišnja dinamika odnosa u obitelji je pokazala da tako nije zbog oca djeteta. Djeca imaju svoj život, te roditelji trebaju sudjelovati u djetetovom životu, aktivnostima, skrbiti o njegovu odgoju, zdravlju, interesima, socijalnim kontaktima itd. No predloženik kao otac u tome nije sudjelovao niti je pokazao ni dokazao da je zainteresiran i dostupan za suradnju tako da je utvrđeno da je kroz sve ove godine majka djeteta u biti samostalno i skrbila o djetetu, što joj je faktički pravno otežano zbog ranije odobrenog Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, pa je utoliko osnovano da se to faktično stanje uskladi sa pravnim, tako da majka može zakonito sama donositi krucijalne odluke potrebne za pravilnu skrb o djetetu. Stoga je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

44. Kad sud donosi odluku o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi, odredit će hoće li roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb sam zastupati dijete u bitnim osobnim pravima ili uz suglasnost drugog roditelja. Majka je zatražila da se odluči da će sama zastupati mal. dijete i u bitnim osobnim pravima mal. djece iz članka 100. st. 1 ObZ-a kojim je propisano da se zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnose na: 1. Promjenu djetetovog osobnog imena, 2. Promjenu prebivališta odnosno boravišta djeteta, 3. Izbor ili promjenu vjerske pripadnosti.

45. Majka je zatražila od navedenog zatražila samo da joj se odobri samostalno zastupanje mal.djeteta u vezi promjene prebivališta odnosno boravišta djeteta.

46. Stavkom 2. istog članka je propisano da je zastupanje u vezi sa djetetovim pravima iz stavka 1. tog članka valjano ako roditelj koji zastupa dijete ima pisanu suglasnost drugog roditelja koji ima pravo zastupati dijete. U ovom slučaju je odlučeno na način kao u točkama II i III izreke rješenja imajući u vidu sve navedene okolnosti slučaja i da je u utvrđenim okolnostima osnovano i u najboljem interesu mal.djeteta i sukladno njegovoj dobrobiti donošenje odluke da će majka samostalno zastupati mal.dijete u vezi s bitnim osobnim pravom koji se odnosi na promjenu prebivališta odnosno boravišta mal.djeteta. Stoga je odlučeno kao u točki II i III izreke rješenja .

47. Predlagateljica je tijekom svog iskaza povukla prijedlog da sud donese rješenje kojim bi se zabranili susreti i druženja oca sa sinom. Stoga je sud ovim rješenjem utvrdio da je taj prijedlog povučen.

U Splitu, 08. srpnja 2025.g.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je strankama dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu .Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

-punomoćniku predlagateljice

-predloženiku

-posebnom skrbniku mal.djeteta

-Hrvatskom zavodu za socijalni rad

-matičnom uredu po pravomoćnosti