Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2311/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Sonje Meštrović. kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja/protutuženika ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicu Mariji Erdec, odvjetnica u Malom Lošinju, protiv tuženika/protutužitelja FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damjanu Konestabo, odvjetnik u Rijeci, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-558/2019 od 9. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj dana

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika i ukida presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju poslovni broj P-558/2019 od 9. listopada 2023.,

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„„I. Nalaže se tuženiku da tužitelju preda slobodnu od osoba i stvari dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad) prostoriju na prvom katu dio etažne cjelineE-3 označene crvenom bojom i slovom C koja je na skici lica mjesta 2 (nivo prvog kata)sudskog vještaka Denisa Jurkovića označena slovima S1-S2-S3-S4-S5-S6-S11- S12-S1 i prostoriju u prizemlju dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad) dioetažne cjeline E-3 označene crvenom bojom i slovom C koja je na skici lica mjesta 1 (nivo prizemlja) sudskog vještaka Denisa Jurkovića označena slovima Z1-Z2-Z3- Z4-Z5-Z7-Z8-Z1 roku od 15 dana.

II. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužena-protutužiteljica, FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnica nekretnine-suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŢNO VLASNIŠTVO ( E-3 ) – prizemlje i prvi kat, označenecrvenom bojom i slovom C, na č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], što je tužitelj-protutuženik dužan priznati u protivnom će to priznanje zamijeniti ova presuda.

Nalaže se tužitelju-protutuženiku da tuženoj-protutužiteljici naknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana."

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju troškove parničnog postupka uukupnom iznosu od 3.613,54 € / 27.226,22 kn, sve to u roku od 15 dana, dok se odbija preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadom troškova postupka, kao neosnovan.“

2. Protiv navedene presude žali se tuženica- protutužiteljica ( u daljnjem tekstu: tuženica) zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijan presuda u tom dijelu preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.1. Tužitelj- protutuženik ( u daljnjem tekstu: tužitelj) je podnio odgovor na žalbu te osporio žalbene navode i predložio žalbu tuženice odbiti u cijelosti kao neosnovanu.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora predstavlja stvarno- pravni zahtjev tužitelja radi predaje u posjed slobodne od osoba i stvari dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad) u naravi prostorije na prvom katu dio etažne cjelineE-3 označene crvenom bojom i slovom C koja je na skici lica mjesta 2 (nivo prvog kata)sudskog vještaka Denisa Jurkovića označena slovima S1-S2-S3-S4-S5-S6-S11-S12-S1 i prostoriju u prizemlju dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad) dioetažne cjeline E-3 označene crvenom bojom i slovom C koja je na skici lica mjesta 1 (nivo prizemlja) sudskog vještaka Denisa Jurkovića označena slovima Z1-Z2-Z3-Z4-Z5-Z7-Z8-Z1 roku od 15 dana.

4.1. Zahtjevu tužitelja tuženica suprotstavlja tužbeni zahtjev za utvrđenje stečenog prava vlasništva nekretnine-suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-3 ) – prizemlje i prvi kat, označene crvenom bojom i slovom C, na č. zgr. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], što je tužitelj dužan priznati u protivnom će to priznanje zamijeniti ova presuda.

5. Raspravljajući po navedenim zahtjevima stranaka sud prvog stupnja je bitnom utvrdio:

- kako je prema zk.izvatku u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tužitelj upisan kao vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] na svim etažnim cjelinama, osim na prizemlju označenom žutom bojom i slovom A, na kojem dijelu nekretnine su kao suvlasnici upisani Š F i Ć u po 1/2 dijela,

- kako je uvidom u zbirku isprava Z-2114/15 razvidno da je ĆB kupoprodajnim ugovorom od 8.6.2015. prodao tvrtki Barbati d.o.o. iz Cresa kuću na adresi [adresa] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predmetom kojeg ugovora jest III.etaža 0/0, prizemlje i I.kat, označeno crvenom bojom i slovom C, a iz ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog između tvrtke Barbati d.o.o. iz [adresa] kao prodavatelja i ovdje tužitelja kao kupca ovjerenog od strane javnog bilježnika Bože Markovića iz Malog Lošinja 6.9.2017. da su predmet tog ugovora navedene č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) 1.-prizemlje i I.kat označeno crvenom bojom i slovom C,

- kako je prvotno u tužbi označen tuženik ĆB upisan kao vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] kuća zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u koji zk.izvadak sa stanjem na dan 9.4.2019. je sud izvršio uvid, a uvidom u glavnu knjigu utvrđeno je kako je u zk.predmetu Z- 28431/19 temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključen između ĆB i ovdje tuženika 11.9.2019. izvršen prijenos prava vlasništva č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ovdje tuženika,

- kako je uvidom u zbirku isprava Z-1108/01, odnosno ugovor o kupoprodaji nekretnine (kuće) utvrđeno da su tim ugovorom prodavatelji ČB i UB kao prodavatelji prodali predniku tuženika ĆB č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljska kuća u [adresa] sa opisom dijelova od kojih se kuća sastoji tako da stoji prizemlje (2 zasebne konobe od kojih je jedna adaptirana u sanitarni čvor), I.kata (kuhinja s blagovaonom i terasom), II.kata (jedna spavaća soba i prostor identičan kuhinji) i III.kata (visoko potkrovlje), uz koji ugovor su stranke zaključile i aneks tog ugovora s lista 12 ovog spisa,

- kako je uviđajem na licu mjesta utvrđeno je kako je kuća tuženika smještena na adresi [adresa]. u [adresa], koja kuća se sastoji od prizemlja u kojem je manji predprostor, dalje se dolazi u konobu (prikazano na skici lica mjesta geodetskog vještaka), nastavno od konobe dolazi se do manjeg predprostora (prikazano na skici lica mjesta geodetskog vještaka) i iz izlaza iz konobe lijevo da je ulaz u prostor sanitarnog čvora u kojem postoji pregrada iza koje pregrade je također jedna konoba koja ima neposredni ulaz sa javnog puta kao ulaz u kuću (ta konoba nije označena na skici lica mjesta ali s obzirom na opis lica mjesta ulaz u tu konobu odgovara stanju na fotografiji broj 1 nalaza i mišljenja geodeta, lijeva vrata); nasuprot ulaza u prostor navedenog sanitarnog čvora da je smještena još jedna konoba u nižem nivou sa visinskom razlikom od 60 cm u odnosu na prag ulaza u tu konobu,

- kako upravo ta konoba predstavlja prijepor (prikazano na skici lica mjesta), kao i prostor iznad te konobe sada u posjedu tuženika a u naravi je prostor iznad te konobe spavaća soba također u nižem nivou u odnosu na druge prostorije I.kata kuće tuženika, visinska razlika je 70 cm, postoje dvije stube koje povezuju taj prostor (prikazano na skici lica mjesta geodetskog vještaka, kao i na fotografijama broj 3 i 4 nalaza i mišljenja vještaka).

- nadalje kako je pored te spavaće sobe na I.katu kuće tuženika smještena i kuhinja, dnevna soba i blagovaona u jednoj prostoriji i terasa.

- kako je prilikom uviđaja izvršen je obilazak i kuće tužitelja smještena na adresi [adresa] i tužitelj je pokazao prostorije koje sada dijeli pregradni zid sa prostorijama u posjedu tuženika (konoba u prizemlju i spavaća soba na I.katu). Kuća tužitelja je u fazi rekonstrukcije i u prizemlju je prostor –spavaća soba koju dijeli pregradni zid sa konobom u posjedu tuženika, a na I.katu kuće tužitelja smještena je jedna prostorija i vidljivo je da je na pregradnom zidu koji dijeli taj prostor sa sobom kuće tuženika zazidani prostor vratiju dimenzija 200x100 cm vidljivo na fotografiji 12 nalaza i mišljenja geodeta,

-kako je vještak geodezijske struke Denis Jurković iz Dramlja identificirao prijepor utvrdivši da je prema sadašnjem zemljišnoknjižnom planu k. o. [katastarska općina] konoba u prizemlju i spavaća soba na I.katu, koje su sada u posjedu tuženika, nalaze na č. zgr. [katastarska čestica],

- kako su prema građevinskim vještačenjem, uz dodatno očitovanje vještaka Duška Obradovića utvrđeno da su prostorije u prizemlju i na I.katu č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] fizički odvojene pregradnim zidovima; u prizemlju da su to dva pregradna zida sa zrakopraznim prostorom između istih, ukupne debljine 21 cm (obostrano ožbukano), a na katu pregradnim zidom debljine 10cm (obostrano ožbukano) i također da se može zaključiti da su za vrijeme očevida gotovi podovi u sklopu prizemlja i I.kata ne nalaze na istim visinama, razlika da iznosi 4 cm u prizemlju i 3 cm na I.katu,

- kako se prema priloženim fotografijama u sklopu spisa i izvršenim uviđajem obzirom na izgled i kvalitetu opeke, način zidanja kao i dotrajalost drvenog nadvoja povrh otvora da se može pretpostaviti da je starost zazidanog otvora min. 30 godina.

6. Temeljem navedenih činjeničnih utvrđenja sud prvog stupanje je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, a odbio protutužbeni zahtjev tuženice, jer je smatrao kako je za ocjenu osnovanosti zahtjeva stranaka u postupku od odlučno značaja sadržaj samog ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine od strane tužitelja, kao i to da prednik stranaka ĆB nije bio, niti se očito smatrao vlasnikom prijepora, što dodatno potvrđuje i okolnost kako je prijepor upravo obuhvaćen kupoprodajnim ugovorom kojim je ĆB vlasništvo prenio na prednika tužitelja tvrtku Barbati d.o. o. [adresa] i potom je ta tvrtka isti predmet kupnje dalje prodala tužitelju ugovorom od 6. rujna .2017.

6.1. Naime, u obrazloženju pobijane odluke sud prvog stupnja navodi kako je ĆB kao ranijem vlasniku č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] očito bilo vrlo dobro poznato katastarsko i zemljišnoknjižno stanje koje je u cijelosti prihvaćao i priznavao u smislu da prijepor ne pripada č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je kao pravni prednik obiju strana ovog postupka, a prilikom prodaje nekretnine prijepor je označio kao sastavni dio kuće na adresi [adresa](č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a ne kao sastavni dio kuće na adresi [adresa] (č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

6.2. S druge strane sud prvog stupnja nalazi kako upravo u navedenom proizlazi i neosnovanost tvrdnji tuženice o stečenom pravu vlasništva prijepora držeći kako se od trenutka stupanja u posjed tuženica opravdano smatrala poštenim posjednikom prijepora. Ovo obzirom da je u trenutku kupnje prijepor bio i do danas jest sastavni dio kuće na adresi [adresa] u [adresa], a predmet ugovora o kupoprodaji nekretnine jest č. zgr. [katastarska čestica] bez opisa prostorija, već je isključivo označena katastarska čestica, kao uostalom i u glavnoj knjizi, pa tužena u trenutku kupnje i stupanja u posjed nije mogla znati, niti je imala razloga posumnjati da joj ne pripada pravo na posjed prijepora, time da je njeno poštenje prestalo saznanjem za ovu tužbu podnesenu radi predaje u posjed tog dijela, a do tog trenutka saznanja na strani njenog prednika nisu bili ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, sve iz razloga što njegov prednik nije bio pošten posjednik prijepora.

7. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava sukladno odredbi članka 365 stavak 2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi u nastavku.

8. Naime, tužitelj svoj stvarno-pravni zahtjev za predaju u posjed dijela sporne nekretnine temelji na činjenici upisanog prava vlasništva predmeta spora i to osnovom ugovora o kupoprodaji zaključenog s prodavateljem Barbati d.o.o. iz [adresa], ovjerenim po javnim bilježniku Boži Markoviću dana 4. rujna.2017. pod brojem OV- 5577/2017, u kojem da je točno navedeno što je predmet kupoprodaje; između ostalog i etaža koja se sastoji od prizemlja i I.kata označen crvenom bojom i slovom C.

9. Tako je odredbom čl.162.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 103/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01.,79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14, 81/15 i 94/17.: dalje ZV), kojom je stipulirana stvarno-pravna zaštita vlasnika za predaju u posjed, propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

10. S druge strane zahtjevu tužitelja tuženica suprotstavlja tvrdnje o stečenom pravu vlasništva predmeta spora pozivajući se na predmet kupoprodaje s prednikom.koji predstavlja kuća anagrafske oznake [adresa]. identificirana kao č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10.1. Naime, tuženica u smislu odredbe čl.163.st.1. ZV, kojom odredbom je propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed), drži kako je dosjelošću stekla pravo vlasništva na spornom dijelu nekretnine sada u posjedu tuženika, pa je stoga na ovom sudu valjalo utvrditi da li su doista na strani tuženika ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na prijeporu jer da je, po navodima tuženika, tuženik po pravnim prednicima ispunio potrebno vrijeme dosjelosti duže od 20 godina.

11. Tako je odredbom čl.159.st.1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari; dalje je stavkom 2.toga članka i zakona propisano da samostalni posjedu čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvu protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog, samostalnog posjedovanja i dalje je stavkom 3.toga članka i zakona propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Iz citirane odredbe zakona razvidno je da je osnovna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (redovita ili izvanredna) pošten posjed, pa stoga nepošten posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje, bez obzira koliko bi trajao njegov posjed.

11.1.Pitanje poštenja regulirano je pak odredbom čl.18.st.3.ZV, kojom odredbom je propisano da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

12. U odnosu na predmet prijepora kroz ovaj postupak je utvrđeno, a međustrankama nije niti sporno da se predmetne prostorije, odnosno konoba u prizemlju iznad koje je spavaća soba na I.katu identificirane kao dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze u posjedu tuženika i faktično da su u sastavu kuće tuženika na adresi [adresa].

12.1. Isto tako u postupku je nesumnjivo utvrđeno kako se da su sporne prostorije u

12. prizemlju i na I.katu č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] fizički odvojene pregradnim zidovima u odnosu na kuću tužitelja unatarag 30 godina, od kada je stanje na terenu neizmjenjeno, o čemu govore kazivanja prednika stranaka.

13, Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude ukazuje kako upravo činjenica da je u zemljišnoj knjizi č. zgr. [katastarska čestica] označena isključivo kao kuća, a u ranije citiranom ugovoru od 4.7.2001. kao predmet prodaje označena je ta č. zgr. [katastarska čestica] time da opisom nije obuhvaćen prijepor na što opravdano tužitelj navodi u tužbi i tijekom postupka. Naprotiv prijepor je obuhvaćen upravo ugovorom kojim je prednik obiju strana ovog postupka ĆB prodao kuću u [adresa] na adresi [adresa]. Stoga da je očito kako je ĆB prilikom kupnje znao da prijepor nije katastarski i zemljišnoknjižno sastavni dio č. zgr. [katastarska čestica] i da nije kupio prijepor već da se č. zgr. [katastarska čestica], kako to stoji ugovoru, odnosi na prizemlje (2 zasebne konobe od kojih je jedna adaptirana u sanitarni čvor), I.kata, kuhinje s blagovaonom i terasom,

II.kata (jedna spavaća soba i prostor identičan kuhinji) i III.kata (visoko potkrovlje).

14. No, ono što sud prvog stupnja gubi iz vida, a odlučno je za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja jest pitanje prave volje stranaka prilikom sklapanja spornih ugovora o kupoprodaji, odnosno pitanje savjesnosti tužitelja prilikom stjecanja prava vlasništva u odnosu na predmet spora.

14.1. Ovo u kontekstu navoda tijekom postupka saslušanih prodavatelja s kojima su stranke sklopile ugovor o kupoprodaji vezano za sam predmet kupoprodaje. Naime, odlučno za stjecanje prava vlasništva tužitelja u odnosu na predmet spora jest pitanje je li tužitelj unatoč sadržaju predmetnog ugovora i zemljišnoknjižno stanje postupao savjesno obzirom faktično stanje na terenu. Sporni prostor kako proizlazi iz sadržaja utvrđenja suda prilikom uviđaja na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke ograđen je dvostruko ožbukanim zidom unatrag 30 godina i predstavlja sastavni dio kuće tuženika identificirane kao [adresa]. U tom kontekstu je bilo cijeniti odredbu članka 2. ugovora o kupoprodaji od ,,,prema kojom tužitelj od prodavatelja BARBATI d.o.o kupuje predmetnu nekretninu u viđenom stanju“. Dakle, ne bi se moglo govoriti o tomu da tužitelj nije bio na terenu i prethodno nije pregledao nekretninu. Isto vrijedi i za tuženika koji je prema sadržaju ugovora i vlastitom kazivanju prethodno pregledao nekretninu i u viđenom stanju istu kupio sukladno odredbi članka 4. ugovora o kupoprodaji od ĆB koji je bio ujedno i prodavatelj predniku tužitelja tvrtci BARBATI d.o.o.

14.2. O tomu govori u svom iskazu i saslušani svjedok ĆB objašnjavajući kako je predmetne nekretnine, koje u naravi predstavljaju dvojni objekt, kupio od zemljišnoknjižnih vlasnika u neizmjenjenim gabaritima, koji su pak bili daljnji predmet prodaje tuženici odnosno predniku tužitelja, o čemu je kazivao i tijekom postupka saslušani zz prednika tužitelja tvrtke BARBATI d.o.o JB.

15. No, u tom pravcu nedostaje odlučno utvrđenje suda pa i činjenica kada je tužitelj stupio u posjed predmetne nekretnine. Ovo posebno obzirom na navode zz prodavatelja, tijekom postupka saslušanog svjedoka JB, ali i njihova zajedničkog prednika ĆB, da je tužitelj točno znao što kupuje. Pri tome je u tom pravcu, obzirom da se tijekom postupka postavilo kao sporno pitanje identifikacije predmeta kupoprodaji, indikativan i sadržaj dostavljenog ugovora, a kojim njihov zajednički prednik ĆB, kupuje sporne nekretnine koje već tada predstavljaju dvojni objekt.

16. Zbog pogrešnog pravnog stava sud prvog stupnja ne utvrđuje navedene odlučne činjenice, čime je i činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti zahtjeva stranaka u postupku ostalo nepotpuno utvrđeno, radi čega je uvažavanjem žalbe tuženice pobijanu presudu valjalo ukinuti na temelju odredbe članka 370. ZPP-a i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

17. U nastavku postupka sud prvog stupnja će iznova ocijeniti sve izvedene dokaze u odnosu na sporna pitanja na prijeporu i mogućnosti valjanog prijenosa prava vlasništva na tužitelja i u svezi s , a time i spornog pitanja postojanja dobre vjere na strani tužitelja u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora te sukladno procesnim dispozicijama stranaka izvesti i daljnje dokaze glede naprijed navedenih spornih pitanja i nakon toga iznova odlučiti o tužbenom zahtjevu stranaka.

U Splitu, 3. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica