Poslovni broj: 68 O-4503/2025-120

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu ovog suda Ivi Tisanić Vilček, kao sucu pojedincu u ostavinskom predmetu iza pokojnog DB, sina D, iz [adresa], rođenog **.**.1931., a preminulog **.**.2005., drž. RH, nakon provedenog postupka, dana 03. srpnja 2025. donio je

RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU

I. Utvrđuje se da ostavinsku imovinu pokojnog DB, sina D, iz [adresa], rođenog **.**.1931., a preminulog **.**.2005., drž. RH, sačinjava:

NEKRETNINE

1. 1/2 dijela izvanknjižnog vlasništva nekretnine koja je u vrijeme smrti ostavitelja 2005. godine bila upisana u posjedovni list broj 1039 k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica] – kuća broj 5 i zgrada u [adresa] površine 74 m2 i dvorište površine 112 m2, ukupne površine 186 m2, a sada je upisana u posjedovni list broj 6894 k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica] – spremište, površine 38 m2; kuća, [adresa] površine 70 m2 i dvorište površine 75 m2, ukupne površine 183 m2 te u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 2111/4 - spremište, površine 38 m2; kuća, [adresa] površine 70 m2 i dvorište površine 75 m2, ukupne površine 183 m2,

POKRETNINE:

1. novčani iznos od 10.000,00 EUR na oročenom štednom ulogu broj 2502115560 otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb na ime ostavitelja 15. prosinca 2004.

2. novčani iznos od 2.620,00 EUR na oročenom štednom ulogu broj 2537485140 otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb na ime ostavitelja 23. lipnja 2003.

II. Nasljednicima ostavitelja temeljem oporuke pred svjedocima sastavljene u Zagrebu 07. rujna 1973. i zakona utvrđuju se

1. EB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, kćer ostavitelja, nužna zakonska nasljednica, kojoj se uručuje

- ostavinska imovina ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja NEKRETNINE pod 1. - U 10000 / 214925 DIJELA

- ostavinska imovina ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja POKRETNINE pod 1. i 2. – U CIJELOSTI.

2. ĐB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nesrodna ostavitelju, nasljednica oporučne nasljednice LB, kojoj se uručuje

- ostavinska imovina ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja NEKRETNINE pod 1. - U 204925 / 214925 DIJELA

III. Vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke I. izreke ovog rješenja utvrđuje se u iznosu većem od 39.000,00 EUR.

IV. Iz imovine ostavitelja DB, sina D, iz [adresa], rođenog **.**.1931., a preminulog **.**.2005., drž. RH, izdvaja se

1. novčani iznos od 10.000,00 EUR na oročenom štednom ulogu broj 2502115560 otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb na ime ostavitelja 15. prosinca 2004.

2. novčani iznos od 2.620,00 EUR na oročenom štednom ulogu broj 2537485140 otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb na ime ostavitelja 23. lipnja 2003.,

jer ista imovina predstavlja bračnu stečevinu, pokojne supruge ostavitelja LB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iz braka sa ostaviteljem.

Obrazloženje

1. U postupku je utvrđeno da su na zakonsko nasljeđivanje iza ostavitelja pozvane supruga LB i izvanbračna kćer EB te je proglašena oporuka ostavitelja pred svjedocima sastavljena u Zagrebu, 07. rujna 1973., a kojom je ostavitelj svoju polovicu nekretnine u [adresa] sa svim pokretninama ostavio svojoj supruzi LB, dok je kćeri EB ostavio legat u iznosu od 5.000,00 novih dinara.

2. U odnosu na ostavinsku imovinu ostavitelja valja navesti kako je supruga ostavitelja LB kao njegovu ostavinsku imovinu prijavila

- izvanknjižno suvlsništvo kč. br. [katastarska čestica] – kuća broj 5 i zgrada u [adresa] površine 74 m2 i dvorište površine 112 m2 iz posjedovnog lista broj 1039 k. o. [katastarska općina], s time da je zatražila da se 1/2 te imovine izdvoji iz ostavinske imovine ostavitelja na ime njene bračne stečevine iz braka s ostaviteljem

- oročeni ulog kod Zagrebačke banke d.d. u iznosu od 20.000,00 EUR, s time da je zatražila da se 1/2 dijela tog iznosa izdvoji iz ostavinske imovine ostavitelja na ime njene bračne stečevine iz braka s ostaviteljem

- oročeni ulog od 5.240,00 EUR kod Zagrebačke banke d.d., s time da je zatražila da se isti iznos u cijelosti izdvoji iz ostavinske imovine ostavitelja, a s obzirom da taj iznos predstavlja njenu isključivu imovinu

- dospjelo neisplaćeno mirovinsko primanje.

3. Navedenu je oporuku LB priznala kao valjanu i istinitu te se prihvatila oporučnog i zakonskog nasljedstva. EB se prihvatila prava na zakonsko nasljeđivanje iza ostavitelja te je osporila valjanost i istinitost navedene oporuke iz razloga što istu ostavitelj nije vlastoručno potpisao te nije priznala zahtjeve LB za izdvajanjem dijela imovine iz ostavinske imovine ostavitelja, a u slučaju da oporuka ostavitelja bude utvrđena valjanom i istinitom zatražila je nužni dio. LB je izjavila kako EB osporava pravo na nužni dio jer ista s ostaviteljem nije kontaktirala niti ga je posjećivala.

4. Zbog opisanih spornih činjenica predmetni je postupak prekinut te je LB upućena na pokretanje parničnog postupka protiv EB radi utvrđenja da EB ne pripada pravo na nužni dio iza ostavitelja te radi utvrđenja da novčana sredstva od 5.240,00 EUR ne ulaze u ostavinsku imovinu ostavitelja s obzirom da ista čine isključivo vlasništvo LB, dok je EB upućena na pokretanje parničnog postupka protiv LB radi utvrđenja da predmetna oporuka ostavitelja nije valjana i istinita te da LB ne pripada pravo na izdvajanje 1/2 dijela novčanih sredstva ostavitelja kod Zagrebačke banke d.d.

5. Nakon donošenja pravomoćne presude ovog suda poslovni broj P-5478/2006 od 28. studenog 2014. kojom je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje da je predmetna oporuka ništava, te nakon što se supruga ostavitelja LB očitovala kako nije pokrenula parnični postupak na koji je upućena rješenjem ovog suda i nakon što je utvrđeno da je supruga ostavitelja LB preminula te da je njenom je univerzalnom oporučnom nasljednicom utvrđena nećakinja MB ovaj je sud 14. prosinca 2017. godine donio rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja poslovni broj O-10200/17-64 kojim je kao njegovu ostavinsku imovinu utvrdio nekretnine upisane u posjedovni list broj 1039 k. o. [katastarska općina], oročene štedne uloge u iznosima od po 5.240,00 EUR i 10.000,00 EUR te potraživanje na ime dospjele neisplaćene mirovine, a koju je u 3/4 djela uručio MB, a u 1/4 dijela EB. Navedeno je rješenje ukinuto rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola od 10. ožujka 2020. poslovni broj Gž-1115/2019-3 uz obrazloženje da ovaj sud nije pravilno utvrdio sastav ostavine jer iz posjedovnog lista proizlazi da je predmetna nekretnina suvlasništvo ostavitelja i njegove supruge, jer je nejasno osnovom čega je sud odlučio da supruzi ostavitelja pripada pravo na izdvajanje bračne stečevine kada ista nije pokrenula postupak na koji je upućena, a i kada bi joj pripadalo pravo na izdvajanje tada ta imovina ne bi ulazila u ostavinu i ne bi bilo uvjeta da se raspoređuje rješenjem o nasljeđivanju te jer pravo EB na nužni dio sud nije razmatrao u vidu zakonskih odredaba.

6. Ovdje valja navesti da je tijekom ponovljenog postupka preminula MB i da je njenom univerzalnom zakonskom nasljednicom utvrđena njena kćer ĐB, koja je stoga u ovom postupku preuzela nasljedničku ulogu pokojne supruge ostavitelja LB.

7. Sukladno ranije navedenom, a s obzirom da je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev radi utvrđenja predmetne oporuke ništavom, predmetna oporuka predstavlja valjanu osnovu za nasljeđivanje u ovom postupku. Nadalje, s obzirom da supruga ostavitelja LB nije pokrenula postupak radi utvrđenja da kćeri ostavitelja EB ne pripada pravo na nužni dio iza ostavitelja, slijedi da EB pripada pravo na nužni dio iza ostavitelja. Uz navedeno iz imovine ostavitelja se, sukladno čl. 5. st. 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: Zakon o nasljeđivanju), ima izdvojiti 1/2 dijela oročenih novčanih sredstava ostavitelja kod Zagrebačke banke d.d. na ime bračne stečevine LB iz braka s ostaviteljem tako da u ostavinsku imovinu ostavitelja ulaze iznosi od 10.000,00 EUR i od 2.620,00 EUR, a s obzirom da EB nije dostavila dokaz da je pokrenula parnični postupak radi utvrđenja da LB ne pripada pravo na izdvajanje 1/2 dijela novčanih sredstva ostavitelja kod Zagrebačke banke d.d., na koji je upućena rješenjem ovog suda poslovni broj O- 6928/05 od 09. lipnja 2008., a koje se upućivanje na parnicu odnosilo na sva novčana sredstva na ime ostavitelja kod Zagrebačke banke d.d.

8. Sukladno uputi iz rješenja Županijskog suda u Puli-Pola od 10. ožujka 2020. u daljnjem je tijeku postupka utvrđeno da su se promijenili podaci predmetne nekretnine na način da je ista sada upisana u posjedovni list broj 6894 k. o. [katastarska općina] kao kč.br. 779

– spremište, površine 38 m2; kuća, [adresa] površine 70 m2 i dvorište površine 75 m2, ukupne površine 183 m2 te u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 2111/4 - spremište, površine 38 m2; kuća, [adresa] površine 70 m2 i dvorište površine 75 m2, ukupne površine 183 m2, pri čemu je kao posjednik i vlasnik te nekretnine upisana treća osoba u cijelosti. Dalje je utvrđeno da je ĐB pokrenula parnični postupak protiv treće osobe koja je upisana kao vlasnik i posjednik navedene nekretnine u cijelosti. Čitanjem presude ovog suda poslovni broj P- 1455/2020-48 od 31. svibnja 2024., koja je postala pravomoćna 14. svibnja 2025. kada je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2480/2024-3 utvrđeno je da je tom presudom utvrđeno da je ĐB dosjelošću stekla pravo vlasništva navedene nekretnine u 3/4 dijela među ostalim i temeljem rješenja o nasljeđivanju iza ovdje ostavitelja poslovni broj O-10200/17 na kojem rješenju ĐB temelji svoj suvlasnički dio. Međutim, sud smatra kako niti aktualni sadržaj zemljišnoknjižnog izvatka i posjedovnog lista predmetne nekretnine niti pravomoćna presuda ovog suda poslovni broj P-1455/2020-48 nisu od utjecaja na utvrđenje sastava ostavinske imovine ostavitelja. Naime, kao što je ranije navedeno, rješenje o nasljeđivanju iza ostavitelja poslovni broj O-10200/17, a na kojem se temelji pravomoćna presuda ovog suda poslovni broj P-1455/2020-48, nikada nije postalo pravomoćno jer je u cijelosti ukinuto rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola od 10. ožujka 2020. Nadalje, osnovom sadržaja starog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 16), Kupoprodajnog ugovora koji su sklopili KB i SB kao prodavatelji te ostavitelja i MB (LB) Kanižaj kao kupci u odnosu na gradilište broj 2111/4 u [adresa] (list 21), starog posjedovnog lista za predmetnu nekretninu broj 1039 k. o. [katastarska općina] (list 19 i 20), te predmetne oporuke ostavitelja, pri čemu je sud imao u vidu i obrazloženje rješenja Županijskog suda u Puli-Pola od 10. ožujka 2020. godine, sud je utvrdio da ostavinsku imovinu ostavitelja čini i 1/2 dijela izvanknjižnog vlasništvo navedene nekretnine. Naime, iz navedenih isprava slijedi da je ista nekretnina 1956. godine pod brojem zk.č.br. 2111/4 – oranica, površine 66 čhv bila upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je odgovarala kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u posjedovni list broj 1039, kao suvlasništvo SB i KB koji su 23. studenog 1958. u odnosu na tu nekretninu sklopili Kupoprodajni ugovor sa ostaviteljem i njegovom suprugom LB; da je i LB uz ostavitelja bila upisana u posjedovni list broj 1039 te da je ostavitelj predmetnom oporukom raspolagao svojom idealnom polovicom navedene nekretnine u korist svoje, sada pokojne, supruge LB. Stoga je ostavinska imovina ostavitelja utvrđena kako je to navedeno pod točkom I. izreke ovog rješenja NEKRETNINE pod 1.

9. Nadalje, kako je utvrđeno da kćeri ostavitelja EB pripada pravo na nužni dio iza ostavitelja, a da stranke tijekom postupka nisu uspjele postići sporazum, sud je osnovom nalaza i mišljenja stalnog sudskog građevinskog vještaka GB utvrdio da tržišna vrijednost cijele nekretnine koja je sada upisana u posjedovni list broj 6894 k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica] – spremište, površine 38 m2; kuća, [adresa] površine 70 m2 i dvorište površine 75 m2, ukupne površine 183 m2 te u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 2111/4 - spremište, površine 38 m2; kuća, [adresa] površine 70 m2 i dvorište površine 75 m2, ukupne površine 183 m2, iznosi 92.375,07 EUR (696.000,00 kn[1] ), a koji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio, jer je isti sastavljen stručno, jasno i razumljivo te jer niti jedna od stranaka na taj nalaz i mišljenje nije imala prigovora.

10. Iz navedenog slijedi kako vrijednost ostavinske imovine ostavitelja u vidu 1/2 dijela izvanknjižnog vlasništva predmetne navedene nekretnine iznosi 46.187,54 EUR (1/2 od iznosa od 92.375,07 EUR).

11. Slijedom svega iznesenog sud je obračunsku vrijednost ostavine ostavitelja sukladno čl. 71. Zakona o nasljeđivanju utvrdio u iznosu od 59.076,01 EUR (46.187,54 EUR + 10.000,00 EUR + 2.620,00 EUR + 268,48 EUR). Naime, kao vrijednost neisplaćene mirovine ostavitelja sud je uzeo iznos od 2.022,92 kn (268,48 EUR[1] ) kao iznos prosječne starosne mirovine isplaćene u 2005. godini prema javno dostupnim podacima iz Statističkih informacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje broj 4/2005 iz veljače 2006. godine.

12. Sukladno odredbama čl. 9. i čl. 70. st. 3. Zakona o nasljeđivanju nužni dio kćeri ostavitelja EB iznosi 1/4 dijela, a vrijednost tog nužnog dijela, sukladno čl. 70. st. 5. Zakona o nasljeđivanju iznosi 14.769,00 EUR. Ovdje valja napomenuti kako je ostavitelj je u oporuci naveo da EB na ime nužnog dijela ostavlja jednokratni iznos od 5.000 novih dinara, a što se odnosi na službenu valutu u SFRJ nakon denominacije iz 1966. godine. 01. siječnja 1990. ponovno je izvršena denominacija jugoslavenskog dinara u omjeru 10.000 novih dinara (YUD) = 1 konvertibilni dinar (YUN), pa je stoga taj legat nakon te ponovne denominacije iznosio 0,5 konvertibilnih dinara. Taj je konvertibilni dinar koji se u platnom prometu Republike Hrvatske koristio kao hrvatski dinar 1994. godine zamijenjen kunom u odnosu 1.000 HRD = 1 HRK. Kako iz navedenog slijedi da je legat koji je ostavitelj namijenio EB svojom oporukom kroz vrijeme postao u potpunosti bezvrijedan isti nije niti uzet u obzir prilikom odlučivanju o pravu EB na nužni dio iza ostavitelja.

13. S obzirom da ostavitelj svojom oporukom nije raspolagao oročenim novčanim sredstvima koja su utvrđena njegovom ostavinskom imovinom ista su slobodna za zakonsko nasljeđivanje, pa kćeri ostavitelja EB, kao zakonskoj nasljednici ostavitelja, sukladno čl. 9. Zakona o nasljeđivanju pripada 1/2 dijela tih novčanih sredstava odnosno iznos od 6.310,00 EUR, a kada se taj iznos oduzme od utvrđene vrijednosti nužnog dijela EB (14.769,00 EUR) proizlazi kako je njen nužni dio povrijeđen za iznos od 8.459,00 EUR.

14. Sukladno čl. 70. st. 5. Zakona o nasljeđivanju nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada, a iz čega slijedi da namirivanje nužnog dijela ima u svakom slučaju prednost i da nužni nasljednik treba dobiti i daljnja imovinska dobra u vrijednosti koja je potrebna da bi njegov nužni dio bio podmiren u potpunosti, pa makar to bila i sva dobra slobodna za zakonsko nasljeđivanje. Kako je utvrđeno da je nužni dio EB povrijeđen oporučnim raspolaganjima ostavitelja EB na ime povrede njenog nužnog dijela pripada i preostala 1/2 dijela novčanih sredstava ostavitelja kao imovina slobodna za zakonsko nasljeđivanje, odnosno i daljnji iznos od 6.310,00 EUR. Sukladno navedenom valjalo je odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja i kćeri ostavitelja EB uručiti cjelokupna oročena novčana sredstva za koja je utvrđeno da čine ostavinsku imovinu ostavitelja. Kada se navedeni daljnji novčani iznos od 6.310,00 EUR odbije od iznosa za koji je povrijeđen nužni dio EB (8.459,00 EUR) proizlazi da je njen nužni dio ostao nenamiren u iznosu od 2.149 EUR.

15. Sukladno svemu navedenom te odredbi čl. 78. Zakona o nasljeđivanju kojom je propisano da će se, kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjiti, a darovi vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio te da se prvo umanjuju raspolaganja oporukom, pa se, ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju darovi, sud je utvrdio da se oporučno raspolaganje ostavitelja ima umanjiti u dijelu u kojem je to potrebno kako bi se nužni dio EB namirio u cijelosti. Kada se vrijednost oporučnog raspolaganja ostavitelja (46.187,54 EUR) podijeli sa nenamirenom vrijednošću nužnog dijela EB (2.149 EUR) dobiva se omjer od 1 : 21,4925 iz čega slijedi da se oporučno raspolaganje ostavitelja u korist njegove supruge LB ima umanjiti u omjeru od 1/21,4925 dijela, što odgovara omjeru od 10000/214925 dijela. Stoga je ostavinsku imovinu ostavitelja u vidu 1/2 dijela izvanknjižnog vlasništva prethodno opisane nekretnine valjalo uručiti

- kćeri EB u omjeru od 10000 / 214925 dijela,

- ĐB u omjeru od 204925 / 214925 dijela.

16. Vrijednost ostavinske imovine ostavitelja iz točke II. izreke ovog rješenja utvrđena je sukladno napomeni broj 1. uz Tbr. 11. Tarife sudskih pristojbi Tarife sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/2023) pod točkom III. izreke ovog rješenja, a sukladno činjenicama utvrđenim tijekom postupka. Tako utvrđena vrijednost ostavinske imovine ostavitelja relevantna je samo za utvrđivanje visine sudske pristojbe u ovom predmetu koja sukladno tako utvrđenoj vrijednosti iznosi maksimalnih 331,81 EUR i koja će biti obračunata nasljednicama ostavitelja posebnim rješenjima koja će biti izdana nakon pravomoćnosti ovog rješenja.

Zagreb, 03. srpanj 2025.

Sudac:

Iva Tisanić Vilček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.

DNA:

1. EB po pun E KOM

2. ĐB