Baza je ažurirana 05.11.2026. zaključno sa NN 125/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Makarskoj

    Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

    P-460/2019-95

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) NPV, [adresa], D-83607 Holzkirchen, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČPV, [adresa]. 56, D-65468 N, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Dejanu Pavloviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika pod 1) NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Božidaru Feldmanu, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave dana 2. prosinca 2024., u nazočnosti punomoćnika tužitelja pod 1) i 2), te izočnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženika pod 1) i 2), u skladu s rješenjem posl. br. P- 460/2019-92 od 9. lipnja 2025., na ročištu za objavu presude 3. srpnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I/ Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) NPV, i pod 2) ČPV, u dijelu koji glasi:

    "Nalaže se tuženicima pod 1) NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplatiti tužiteljima pod 1) NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČPV [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 7.500,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate i to iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.02.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.03.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.04.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.05.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.06.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.07.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.08.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.09.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.10.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.11.2012. godine do 31.12.2012. godine 500,00 EUR tekućom od 02.12.2012. godine do 31.12.2012. godine

    po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2013. godine do 30.06.2013. godine

    po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.

    II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) NPV, i pod 2) ČPV, u preostalom dijelu za više zatraženi iznos od 27.500,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate i to iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2007. godine do 30.06.2007. godine

    po stopi od 7,70%, od 01.07.2007. do 31.12.2007. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2008. do 30.06.2008. godine po stopi od 8,32%, od 01.07.2008. do 31.12.2008. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2007. godine do 31.12.2007. godine 500,00 EUR tekućom od 02.12.2007. godine do 31.12.2007. godine

    po stopi od 8,19%, od 01.01.2008. do 30.06.2008. godine po stopi od 8,32%, od 01.07.2008. do 31.12.2008. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, iznosa od 500,00 EUR tekućom od 02.01.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2008. godine do 30.06.2008. godine

    po stopi od 8,32%, od 01.07.2008. do 31.12.2008. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u

    SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2008. godine do 31.12.2008. godine 500,00 EUR tekućom od 02.12.2008. godine do 31.12.2008. godine

    po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2009. godine do 30.06.2009. godine

    po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od 500,00 EUR tekućom od 02.07.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2011. godine do 30.06.2011. godine 500,00 EUR tekućom od 02.06.2011. godine do 30.06.2011. godine

    po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2011. godine do 31.12.2011. godine

    po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2013. godine do 30.06.2013. godine

    po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2013. godine do 31.12.2013. godine 500,00 EUR tekućom od 02.12.2013. godine do 31.12.2013. godine

    po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u

    SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2014. godine do 30.06.2014. godine

    po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.

    III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) NPV, i pod 2) ČPV

    UP, u dijelu koji glasi:

    "Nalaže se tuženicima pod 1) NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplatiti I i II tužiteljima NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČPV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 12.620,64 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 07.10.2015. godine (od dana podnošenja tužbe) pa do isplate po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, sve solidarno, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.u roku od 15 dana od dana donošenja presude."

    IV/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) NPV, i pod 2) ČPV, u dijelu koji glasi:

    "Tuženici pod 1) i 2) mogu se osloboditi obveze iz točaka 1. i 2. ove tužbe ukoliko tužena pod 2) u roku od 15 dana od dana donošenja presude preda tužiteljima pod 1) i 2) u suvlasništvo odgovarajući dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Makar, kao kuća i dvorište sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], odnosno, odgovarajući dio pojedinih etaža i to

    [broj poduloška], 1. ETAŽA 97/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo trosobnog stana u prizemlju, oznake STAN PR/A koji se sastoji od ulaznog stubišta, dnevnog boravka, predsoblja, tri spavaće sobe, dva kupatila, i lođe, ukupne korisne površine 97,25 m2,

    [broj poduloška], 2. ETAŽA 44/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo garaže u prizemlju korisne površine 44,35 m2,

    [broj poduloška], 3. ETAŽA 46/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano vlasništvo apartmana na I katu, oznake APARTMAN I/A koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila, lođe i predsoblja, korisne površine 45,92 m2,

    [broj poduloška], 4. ETAŽA 35/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo apartmana na I katu, oznake APARTMAN I/B koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila i lođe, korisne površine 35,37 m2,

    [broj poduloška], 5. ETAŽA 24/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo studia na I katu, koji se sastoji od dnevnog boravka, kupatila i lođe, korisne površine 24,22 m2,

    [broj poduloška], 6. ETAŽA 80/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo dvosobnog stana na II katu, oznake STAN II/A koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dva predsoblja, dvije spavaće sobe, tri kupatila, i lođe, korisne površine od 79,75 m2,

    [broj poduloška], 7. ETAŽA 35/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo apartmana na II katu, oznake APARTMAN II/B koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila i lođe, korisne površine 35,24 m2, kao i odgovarajućeg suvlasničkog dijela zajedničkih dijelova zgrade, uređaja i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena koji odgovara veličini prostora u odnosu na cjelinu zgrade i zemljišta, na način da im preda valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na imena tužitelja pod 1) i 2), bez naknade."

    V/ Svaka strana snosi svoje troškove.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji pod 1) NPV i pod 2) ČPV su kod ovog suda, ustali tužbom protiv tuženika pod 1) NP i pod 2) ČP, u kojoj navode da su tuženici s prednicom tužitelja, sada pok. ZP, po okončanim pisanim i usmenim pregovorima, sklopili ugovor o zajmu za potrebe gradnje kuće koju su tuženici pod 1) i 2) trebali graditi, u međuvremenu i sagradili u [adresa] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, a koja je u zemljišnim knjigama naslovnog suda upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao vlasništvo tužene pod 2). Navedenim ugovorom, te naknadnim usmenim dogovorom, pok. ZP je kao zajmodavac dala, a tuženici kao zajmoprimatelji primili iznos od 40.000,00 eura, na način da je 10.000,00 eura uplaćeno na devizni račun tuženika pod 1), iznos od 10.000,00 eura na devizni račun tužene pod 2), 10.000,00 eura na devizni račun ČP, dok je daljnjih 10.000,00 eura predano na ruke tuženicima pod 1) i 2) dana 1. 6. 2004. u [adresa] u SR Njemačkoj. Ugovorom iz točke i. ove tužbe, tuženici su se obvezali pozajmljeni iznos vratiti s kamatom od 5% godišnje, na način da isplaćuju po 500,00 eura mjesečno počevši od 1. lipnja 2007. Nadalje, ugovorom iz točke 1. tužbe, ugovoreno je da u slučaju smrti zajmodavca istog, odnosno istu, nasljeđuju njeni sinovi, ovdje tužitelji pod 1) i 2). Kako je ZP umrla **.**.2014. u [adresa] u [adresa], zajedničkim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Frankfurtu na Majni, ostavinskog suda br. 51 VI 1306/14 K od 19. 2. 2014., utvrđeno je da su tužitelji pod 1) i 2), kao njeni sinovi, nasljednici iste. Za života prednice tužitelja pod 1) i 2), tuženici pod 1) i 2) nisu ispunili obveze iz predmetnog ugovora. Na poziv tužitelja pod 1), e-mailom od 4.2.2014., tuženici pod 1) i 2) su priznali dug, te ponudili modalitet isplate (davanjem stana na korištenje, odnosno iznajmljivanje, te eventualni prijenos vlasništva u gore spomenutoj kući u [adresa]), odnosno obećali platiti ako uspiju posuditi novac od banke. Međutim, do dana podnošenja ove tužbe, predmetni dug nije ni na koji način podmiren niti djelomično. Ugovorom iz točke 1. ove tužbe, ugovoreno je u slučaju smrti ili drugih problematičnih neočekivanih događaja koji utječu na životne okolnosti, a koji bi zajmoprimce spriječili u izvršenju istog, vraćanje duga putem nasljednika, odnosno udjelom u nekretnini odnosno građevinskom projektu zajmoprimaca, a što također odgovara i ponudi iz e-maila od 4.2.2014. S obzirom na navedeni, tužitelji postavljaju alternativni tužbeni zahtjev temeljem kojeg se i tuženici mogu osloboditi svoje obveze plaćanja u novcu ako tužena pod 2) tužiteljima preda u suvlasništvo odgovarajući udio nekretnine navedene pod točkom 1. ove tužbe. Kako tužiteljima nije poznata vrijednost cijele nekretnine, odnosno pojedinih njezinih etažnih dijelova, to se ako tuženici ne dostave sudu odgovarajuću dokumentaciju iz koje bi se mogla utvrditi vrijednost istih, predlaže radi utvrđivanja vrijednosti, zatražiti podatke od Ministarstva financija – porezne uprave, odnosno podredno provesti građevinsko vještačenje. Tužitelji ističu da će po pribavi istih podataka, te provedbi financijskog vještačenja kao pod VI, precizirati alternativni tužbeni zahtjev kako bi isti vezano za vrijednost nekretnine, precizno odgovarao ukupnom iznosu duga. Konačno, kako tužitelji ne raspolažu stručnim znanjima glede obračunavanja ukupnog iznosa, odnosno broja anuiteta s obračunom ugovorene kamate od 5% godišnje, a kako bi se temeljem istih specificirao tužbeni zahtjev u točki 2. istog, to temeljem odredba čl. 186.b. ZPP-a, pridržavaju pravo konačno urediti tužbeni zahtjev po provedbi financijskog vještačenja u ovom predmetu. Tužitelji stoga postavljaju tužbeni zahtjev koji glasi:

    „1. Nalaže se I i II tuženicima NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplatiti I i II tužiteljima NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ČPV [adresa]. 56, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 40.000,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate i to iznosa od: 500,00 EUR tekućom od 02.06.2007. godine pa do 31.12.2007. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.07.2007. godine pa do 31.12.2007. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2007. godine pa do 31.12.2007. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2007. godine pa do 31.12.2007. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2007. godine pa do 31.12.2007. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2007. godine pa do 31.12.2007. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2007. godine pa do 31.12.2007. godine po stopi od 15%, od 01.01.2008. godine do 30.06.2011. godine po stopi od 14%, od 01.07.2011. godine pa do 31.07.2015. godine po stopi od 12%, a od 01.08.2015. godine pa do isplate sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u skladu sa čl. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, odnosno člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, te sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa i to iznosa od: 500,00 EUR tekućom od 02.01.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.02.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.03.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.04.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.05.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.06.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.07.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2008. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.01.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.02.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.03.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.04.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.05.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.06.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.07.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2009. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.01.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.02.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.03.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.04.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.05.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.06.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.07.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2010. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.01.2011. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.02.2011. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.03.2011. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.04.2011. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.05.2011. godine pa do 30.06.2011. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.06.2011. godine pa do 30.06.2011. godine; po stopi od 14%, 01.07.2011. godine pa do 31.07.2015. godine po stopi od 12%, a od 01.08.2015. godine pa do isplate sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u skladu s člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, te sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa i to iznosa od: 500,00 EUR tekućom od 02.07.2011. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2011. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2011. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2011. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2011. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2011. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.01.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.02.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.03.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.04.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.05.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.06.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.07.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2012. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.01.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.02.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.03.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.04.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.05.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.06.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.07.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.08.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.09.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.10.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.11.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.12.2013. godine pa do 31.07.2015. godine; 500,00 EUR tekućom od 02.01.2014. godine pa do 31.07.2015. godine po stopi od 12%, a od 01.08.2015. godine pa do isplate sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u skladu s člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve solidarno, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.

    2. Nalaže se I i II tuženicima platiti I i II tužiteljima iznos ugovorenih kamata na glavnicu od 5% godišnje, sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog pa do isplate, sve solidarno, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.

    3.I i II tuženici mogu se osloboditi obveze iz točaka 1. i 2. ove tužbe ukoliko II- tuženica u roku od 15 dana od dana donošenja presude preda I i II tužiteljima u suvlasništvo odgovarajući dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar, kao kuća i dvorište sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], odnosno, odgovarajući dio pojedinih etaža i to

    [broj poduloška], 1. ETAŽA 97/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo trosobnog stana u prizemlju, oznake STAN PR/A koji se sastoji od ulaznog stubišta, dnevnog boravka, predsoblja, tri spavaće sobe, dva kupatila, i lođe, ukupne korisne površine 97,25 m2,

    [broj poduloška], 2. ETAŽA 44/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo garaže u prizemlju korisne površine 44,35 m2,

    [broj poduloška], 3. ETAŽA 46/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano vlasništvo apartmana na I katu, oznake APARTMAN I/A koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila, lođe i predsoblja, korisne površine 45,92 m2,

    [broj poduloška], 4. ETAŽA 35/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo apartmana na I katu, oznake APARTMAN I/B koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila i lođe, korisne površine 35,37 m2,

    [broj poduloška], 5. ETAŽA 24/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo studia na I katu, koji se sastoji od dnevnog boravka, kupatila i lode, korisne površine 24,22 m2,

    [broj poduloška], 6. ETAŽA 80/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo dvosobnog stana na II katu, oznake STAN II/A koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dva predsoblja, dvije spavaće sobe, tri kupatila, i lode, korisne površine od 79,75 m2,

    [broj poduloška], 7. ETAŽA 35/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo apartmana na II katu, oznake APARTMAN II/B koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila i lođe, korisne površine 35,24 m2, kao i odgovarajućeg suvlasničkog dijela zajedničkih dijelova zgrade, uređaja i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena koji odgovara veličini prostora u odnosu na cjelinu zgrade i zemljišta, na način da im preda valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na imena I i II tužitelja, bez naknade.

    4. Nalaže se I i II tuženicima NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] | ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknaditi I i II tužiteljima i NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ČPV [adresa]. 56, SR Njemačka, ΟΙΒ: 80951476486, troškove ovog postupka zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi od 12%, a u slučaju promjene eskontne stope HNB po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, a sve u roku od

    15 dana pod prijetnjom provođenja ovrhe.“

    Tužitelji su nadalje, u skladu s odredbom čl. 82. i 81 Zakona o zemljišnim knjigama, iznijeli prijedlog za zabilježbu spora na nekretnini opisanoj ZU 3372 k. o. [katastarska općina]- Makar pobliže opisanoj u prijedlogu.

    2. Tuženici pod 1) i 2) u svom odgovoru na tužbu od 30. studenog 2015. (list 45- 49 spisa) navode da se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu, da je točno da su tuženici s ZP zaključili ugovor o zajmu dana 25. 5. 2004. u [adresa]. Ističu da s obzirom da je ZP, zajmodavateljica, u trenutku zaključenja ugovora imala prebivalište u [adresa], u Republici Njemačkoj, da je u ovom sporu mjerodavno njemačko pravo, točnije njemački Građanski zakonik (Bürgerliches Gesetzbuch kratica BGB). To proizlazi iz odredbe članka 20. točka 8. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima. Stoga će u nastavku tužitelji isključivo svoje tvrdnje i navode iznositi sukladno odredbama njemačkog prava. Nadalje navode da nije točno da je tuženicima isplaćen iznos od 40.000.- EUR-a (četrdeset tisuća eura). Na originalnom primjerku ugovora kojega imaju tuženici, nije nigdje naznačeno da bi im bilo u gotovini isplaćeno 10.000.- EUR- a (deset tisuća eura) već samo ono što piše u ugovoru, odnosno 5.000. - EUR-a (pet tisuća eura). Na primjerku koji su tužitelji priložili uz tužbu rukom je napisano da je isplaćeno, točnije „dano", 10.000. - EUR (,,10.000,- gegeben") ali to tuženici nisu potvrdili svojim potpisom niti tuženici znaju čijim je rukopisom to napisano. Tuženici dostavljaju kopiju svojeg primjerka ugovora koji je također na njemačkom jeziku. Međutim, radi se o primjerku ugovora koji je identičnog sadržaja kao i ugovor koji su priložili tužitelji - osim rukom upisane napomene pa tuženici ne dostavljaju ujedno i prijevod tog dokumenta, jer je to neekonomično i nepotrebno. Naime, primjerak ugovora koji prilažu tuženici, čiji original će se dati na uvid na raspravi, dostavlja se samo kao dokaz da na tom primjerku nešto nije napisano, a što navodno stoji na primjerku tužitelja, a za to nije potreban prijevod na hrvatski jezik, već samo uvid u kopiju, odnosno original. S obzirom da su stranke potpisale tiskani sadržaj ugovora, a primjerci koje stranke kod sebe imaju razlikuju se, ima se kao valjani sadržaj smatrati isključivo sadržaj koji je potpisan od svih stranaka i koji je nesporan, a to je onaj koji je tiskan, a ne pisan rukom. Dakle, zajam je iznosio 35.000.- EUR (trideset i pet tisuća eura), a ne 40.000.- EUR (četrdeset tisuća eura) kako se navodi u tužbi. Tuženici nisu ništa dužni temeljem navedenog ugovora, s obzirom da je njihova obveza prestala oprostom duga. Naime, zajmodavateljica, pokojna ZP u svojoj elektronskoj poruci od 3.8.2013. godine izjavila je da tuženici ne trebaju brinuti jer ona novac ne treba", te da bi radije umrla nego što će od njih uzeti novac ili pustiti da se oko novca oni bore s njezinom djecom". Najznačajnije, pok. ZP izričito navodi toliko o temi novac i sad smatraj to konačno ad acta". Navedena elektronska poruka uslijedila je odmah jedan dan nakon poruke tužene pod 2) od 2.8.2013. u kojoj je ona navela slijedeće "...stalno se bojim da trebaš novac a ja ga nemam.." Svojim izričitim i konačnim odgovorom da to „konačno stave ad acta" pok. ZP, zajmodavateljica, dala je tuženicima jasno do znanja da je njezina volja da im oprosti dug, čime im je dala ponudu oprosta duga. Oni su tu ponudu prihvatili (par. 151 BGB) budući da su nakon toga, u međusobnoj komunikaciji, tu temu prešućivali odnosno nitko više nije spominjao dug, zajam odnosno povrat zajma. Prema stavu njemačke teorije, za prihvat ponude oprosta dovoljan je „prešutni prihvat", budući da se radi o poslu povoljnom za dužnika. Zbog toga je obveza tuženika u cijelosti prestala, kako iznos glavnice tako i iznos kamata. Naime, sukladno odredbi paragrafa 397 stavak 1. BGB, obveza prestaje kada vjerovnik ugovorom dužniku oprosti dug. Za zaključenje ugovora dovoljna je ponuda vjerovnika i prihvat ponude. U tom smislu za naglasiti je i da zajmodavateljica, do svoje smrti, nije nikada, ni usmeno ni pisanim putem, potraživala isplatu svojeg potraživanja od tuženika. lako iz činjenica spomenutima u prethodnoj točki proizlazi da tuženici nemaju nikakvih obveza prema tužiteljima niti tužitelji imaju ikakvu pravnu osnov vođenja ovog postupka, tuženici, isključivo iz opreza, izjavljuju prigovor zastare za potraživanje utuženo pobijanom tužbom. Naime, sukladno odredbi paragrafa 195. BGB-a zahtjev zajmodavatelja na povrat zajma kao i plaćanja kamata zastarijeva u redovnom roku od 3 godine. Sukladno paragrafu 217. BGB-a zajedno s glavnim dugom zastarijevaju i sva sporedna potraživanja, kao što su kamate. Protivno tvrdnjama tužitelja, tuženici nisu priznali svoj dug u elektronskoj poruci od 4.2.2014. te se ta poruka ne može smatrati izjavom o priznanju duga. Prvo, ta poruka nije bila upućena vjerovniku odnosno zajmodavateljici koja je u trenutku pisanja te poruke i u trenutku kada ju je prvotužitelj primio (vidi poruku prvotužitelja od 4.2.2014. u 11:01) bila još živa, te prema tome još uvijek stranka ugovora o zajmu. Prvotužitelj, njezin sin, nije u tom trenutku bio stranka ugovora pa se izjava upućena njemu (sukladno paragrafu 212. stavak 1 BGB) ne može smatrati valjanom. Osim toga, prema odredbi paragrafa 781. stavak 1 BGB za priznanje duga obavezna je pismena forma, dok je isključena izjava o priznanju duga u elektronskom obliku sukladno drugoj rečenici paragrafa 781. stavak 1. BGB-a. Prema tome, izjava o priznanju duga izjavljena u elektronskoj poruci (kao što je spomenuta poruka drugotužene od 4.2.2014.) nije valjan oblik priznanja duga. Prema njemačkom pravu, točnije odredbama paragrafa 780 i već spomenutog paragrafa 781 BGB-a nisu valjane izjave bilo o obećanju duga (par. 780 BGB) ili priznanju duga (par. 781.) koje nisu sastavljene u valjanoj pismenoj formi. Prema odredbi paragrafa 780. rečenica 2. BGB obećanje duga nema valjanu formu ako je učinjena u elektronskom obliku. Jednako vrijedi i za priznanje duga, kao što je i ranije navedeno, budući da je prema paragrafu 781. rečenica 2. isključeno davanje izjave o priznanju duga u elektronskom obliku. Tužitelji se u tužbi pozivaju na elektronsku poruku tuženika od 4.2.2014. tvrdeći da su tuženici priznali dug i ponudili modalitet isplate", pa temeljem takvih navoda postavljaju tužbeni zahtjev sukladno članku 327. Zakona o parničnom postupku. Međutim, izjava drugotuženice iz elektronske poruke od 4.2.2014. sukladno njemačkom pravu nije valjana niti se kao takva može smatrati izjavom o priznanju duga ili obećanju duga. Prema njemačkom pravu, osim toga, ugovori o prijenosu nekretnina (sukladno paragrafu 311b stavak 1 rečenica 1. BGB-a) moraju biti ovjereni po javnom bilježniku. U konkretnom slučaju, dakako, ne postoji nikakav sličan ugovor niti se takvom može smatrati elektronska poruka tuženika od 4.2.2014. Sukladno gore navedenom, Ugovorom o zajmu od 25.5.2004. nije bio ugovoren niti se moglo valjano ugovoriti prijenos vlasništva kao način isplate, budući da ugovor o zajmu nije javnobilježnički ovjeren. U svakom slučaju, protivno je smislu odredbe članka 327. Zakona o parničnom postupku utvrđivati vrijednost nekretnine odnosno dijelova nekretnine koje su tužitelji nabrojali u točki 3. svojeg tužbenog zahtjeva, pa tako za ovaj postupak nije potrebno niti provoditi građevinsko vještačenje ili pribavljati podatke od Ministarstva financija, kako to predlažu tužitelju u točki V svoje tužbe. Tuženici se izričito protive prijedlogu tužitelja iz točke VIII tužbe odnosno prijedlogu o zabilježbi spora, budući da je predmet ovog spora isključivo isplata a ne spor oko knjižnog prava nekretnina tuženika. Točka 3. tužbenog zahtjeva postavljena je sukladno odredbi članka 327. kao mogući fakultativni izbor tuženika, te se ta točka, bez volje tuženika, odnosno ukoliko tuženici to ne žele (a oni to nipošto ne žele), niti ne može provesti u zemljišnim knjigama, neovisno o pravomoćnosti presude. Predmet ovog spora nije spor oko utvrđenja niti oko prijenosa vlasništva" na nekretninama, kako to navode tužitelji, pa ne postoje uvjeti za zabilježbu spora iz članka 81. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Tako vidi odluku VTS RH, P2-5710/03 od 13. siječnja 2004....fakultativno ovlaštenje oslobađa dužnika od obveze, ali nije tužbeni zahtjev već se po svom karakteru uzima kao građansko-pravna ponuda o kojoj sud u tijeku postupka ne može raspravljati, i koja se unosi u dispozitiv presude kojom se prihvaća kondemnatorni tužbeni zahtjev, ali taj dio dispozitiva presude ne može biti ovršni naslov." Prema tome, sve kada bi postala pravomoćna presuda kako to traže tužitelji, oni ne bi mogli pokrenuti ovrhu protiv tuženika temeljem točke 3. tužbenog zahtjeva, tako da mimo volje tuženika nikada ne bi mogli upisati svoje vlasništvo na nekretninama tuženika, što znači da je zahtjev za zabilježbu spora krajnje neosnovan. S obzirom na primjenu njemačkog prava, tužitelji nemaju pravo potraživati zateznu kamatu sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Sukladno njemačkom pravu, tužitelji bi imali eventualno pravo na zateznu kamatu u visini kako je to utvrđeno paragrafom 247 BGB, a sve sukladno visini stope kako to utvrđuje Njemačka Savezna Banka (Deutsche Bundesbank). Jednako tako, tuženici smatraju da tužitelji u tužbi traže isplatu kamate na kamatu što je protivno odredbi paragrafa 248. BGB. Zbog svega navedenog, a naročito zbog činjenice da je zajmodavateljica oprostila dug tuženicima, te njihova obveza više ne postoji, tuženici predlažu da sud nakon provedenog postupka odbiju tužitelje s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, uz nalog da nadoknade tuženicima prouzročeni parnični trošak.

    3. Rješenjem posl. br. P-10416/15 od 30. srpnja 2018. god. određen je upis zabilježbe predmeta spora koji se vodi pod posl. br. P-10416/15 na nekretnini upisanoj u ZU 3372 k. o. [katastarska općina] - Makar.

    4. Postupajući po žalbi tuženika, rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž-108/2019-2 od 23. svibnja 2019. ukinuto je rješenje Općinskog sud u Splitu Stalne službe u Makarskoj br. P-10416/15 od 30. srpnja 2018. i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

    5. Tužitelji pod 1) i 2) su podneskom od 31. svibnja 2024. (list 1009-1020 spisa), uskladili dio tužbenog zahtjeva u skladu s prf. 247. st. 1. i 288. BGB-a, u dijelu koji se odnosi na obračun kamata u točci 1. tužbenog zahtjeva, kao i u točci 2. tužbenog zahtjeva, koja se odnosi na isplatu ugovornih kamata od 5% prema tablici izračuna koja se dostavlja, a prema kojem izračunu, ugovorne kamate bi iznosile sveukupno 8.237,55 EUR, a obzirom da je ugovorena isplata odnosno povrat duga u mjesečnim iznosima od po 500,00 EUR, tužitelji u tom dijelu uređuju tužbeni zahtjev.

    6. Tuženici pod 1) i 2) su se u svom podnesku od 4. lipnja 2024. (list 1039-1041 spisa) usprotivili preinaci tužbe kako je to sadržano u podnesku tužitelja od 31. svibnja 2024., te su se na ročištu dana 14. lipnja 2004. usprotivili dostavljenom obračunu kamata kojeg su tužitelji dostavili uz podnesak od 31. svibnja 2024.

    7. Tužitelji pod 1) i 2) su podneskom od 11. srpnja 2024. (list 1057-1064 spisa) istakli da polazeći od činjenice da je vraćanje iznosa zajma ugovoreno s počekom od tri godine, te je ugovorena godišnja kamata od 5%, dostavljaju izračun, odnosno otplatni plan sačinjen po sudskom vještaku za računovodstvo i financije Mislavu Tomiću, te ističu da je prema pravilima struke, obzirom da je ugovoreno vraćanje u ratama od po 500,00 EUR mjesečno, svaka rata se sastoji od odnosnog dijela iznosa glavnice i djela iznosa ugovorene kamate, pa se tako prva rata sastoji od iznosa od 330,60 EUR na ime glavnice i 169,40 EUR na ime ugovorne kamate itd. Stoga tužitelji navode da obzirom da glavnica nije niti djelomično vraćena, da na mjesečne iznose glavnice teku zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa, pa do isplate, dok s druge strane, za ugovorne kamate, s obzirom da niti one nisu plaćene, a imajući u vidu da je anatocizam zabranjen, potražuju zatezne (procesne) kamate do dana podnošenja tužbe pa do isplate. Pri čemu ističu da je sukladno izračunu , ukupan iznos ugovornih kamata 8.8761,41 EUR. Sukladno navedenom, tužitelji uređuju tužbeni zahtjev.

    8. Tuženici pod 1) i 2) su se podneskom od 2. rujna 2024. (list 1074-1077 spisa), usprotivili i tako postavljenom tužbenom zahtjevu navodeći da se radi i preinaci tužbenog zahtjeva ističući da isti ostaju kod svog prethodno istaknutog prigovora zastare, a da se to nipošto ne može interpretirati da odustaju od svoje osnovne i dokumentirane tvrdnje da je potraživanje tužitelja prestalo oprostom duga koji je učinila pok. ZP. Ističe se pri tom da su tužitelji u svojim podnescima od 29. svibnja 2024. i 11. srpnja 2023. u „opticaj“ uveli pojam „otplatnog plana“ odnosno „anuiteta“ koji pojam anuiteta se nigdje u ugovoru ne spominje, a kako termini „rata“ i „anuitet“ nisu sinonimi, tako se ni pravno ne mogu interpretirati na jednak način. Predmetni ugovor je ugovor o zajmu, ne o kredite, a pok. majka tužitelja (zajmodavateljica) nije bila niti kreditna niti financijska ustanova. Ističe se da stranke ugovora nisu ugovorile isplatu anuiteta, nego rata i to u točnim određenim iznosima, pa se stoga stranke nisu ugovorile otplatni plan niti je takav „otplatni „ plan bio sastavni dio ugovoru, a pa stoga tužitelji ne mogu samostalno određivati koji dio rate od 500 EUR se odnosi na glavnicu, a koji na kamate. Jasno je ugovoreno da se isplaćuje glavnica. Iz ugovora proizlazi da su stranke ugovorile godišnju kamatu (kamata „per anno“), a ne mjesečnu kamatu, te se takva kamata obračunava godišnje (na kraju svake godine), dok tužitelja u svom „izračunu“ koriste mjesečne kamatne stope i to na svaku ratu pojedinačno. Ističe se da su tužitelji još u tužbi odvojili glavnicu (točka 1. tužbenog zahtjeva), od ugovornih kamata (točka 2.) s tim da je tijekom cijelog postupka nisu navodili iznos ugovornik kamata niti su predlagali dokaz kako bi se taj iznos utvrdio. Tvrdnja da se želi izbjeći anatocizam je neprihvatljiva, jer su tužitelji već time kako su postavili točku 2. tužbenog zahtjeva u tužbi ugovorne kamate pretvorili u glavnicu na dan dospijeća, pa stoga činjenica da se u točci 2. tužbenog zahtjeva radi o obračunu ugovorenih kamata koje su utužene kao samostalno potraživanje daje tuženicima pravo da se protive preinaci tužbe i dokazom prijedlogu tužitelja kojim bi se vršio obračun tih kamata. Navode da tužitelji nisu dokazali da bi glavnica zajma bila 40.000 EUR, te da su rate glavnice koju neopravdano nazivaju anuitetima, bile manje od ugovorene, pa bi slijedom toga otplata trebala biti dulja od ugovorene. Ističe da je je po ugovoru ugovoreno i isplaćeno 35.000 EUR zajma te da je po ugovoru za povrat /isplatu glavnice trebalo 70mejseci (5 godina i 10 mjeseci), odnosno isto toliko rata pod 500 EUR, dok bi prema kalkulaciji tužitelja ta otplata trebala trajati 98 mjeseci i to u ratama manjim od 500 EUR, što ne proizlazi iz ugovora. Time tužitelji smanjuju broj rata na koje bi se primijenio prigovor zastare koja je nastupila za sve rate dospjele zaključno do 31. prosinca 2011., čak i ako bi sud zanemario tvrdnje tuženika da je dug oprošten prije smrti pok. ZP. Jednako vrijedi i za tužbeni zahtjev koji se odnosi na ugovornu kamatu koju tužitelji postavljaju u iznosu od 8.761,41 EUR sa zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe, zanemarujući pri tom činjenicu da i ugovorna kamata podliježe jednakim pravilima zastare kao i glavnica. Ugovorna kamata u tome slijedi osnovni dug. Ako zastara na glavnicu nastupa 31. prosinca 2011. onda to isto vrijedi i za ugovorenu kamatu, koja se treba obračunavati na kraju svake godine sve dok traje otplata. Ukoliko tužitelji potražuju interkalarnu kamatu kako je to istaknuto u zahtjevu, tuženici iznose prigovor zastare i na to potraživanje. 9. Tužitelji pod 1) i 2) su podneskom od 8. studenog 2024. (list 1078-1095 spisa), osporili u cijelosti navode tuženika, te u bitnom istakli da u konkretnom slučaju nije došlo do preinake tužbe, već o dostavi izračuna kojem tuženik prigovora, a kako bi se uskladila točka II. ugovorne (redovne kamate). Tužitelji uz podnesak dostavljaju izračun, sačinjen uvažavajući prigovore tuženika, uz pretpostavku jednakih mjesečnih otplata glavnice, s tim da kamate dospijevaju krajem godine. Ističe se da tužitelji ne preinačuju tužbeni zahtjev, vez uz pomoć sudskog vještaka, izračunavaju kamatu ne bi li na taj način ubrzali postupak. Tužitelji smatraju da je ispravno postavljen tužbeni zahtjev sadržan u podnesku tužitelja od 11. srpnja 2024., dok u podnesku postavljaju i tužbeni zahtjev koji je postavljen uvažavajući prigovore tuženika. Tužitelji stoga navedenim podneskom uređuju i postavljaju eventualno kumulirani tužbeni zahtjev (ističu dva zahtjeva) sa prijedlogom da sud prihvati drugi (slijedeći) tužbeni zahtjev ukoliko nađe da prvi (ona koji je ispred njega istaknut) nije osnovan.

    10. Tuženici pod 1) i 2) su se u podneskom od 26. studenog 2024. usprotivili preinaci tužbenog zahtjeva tužitelja na način kako su to istakli tužitelji u podnesku od 8. studenog 2024. u kojim su isti uz postojeći tužbeni zahtjev dodali novi, što ima značaj preinake tužbe i objektivne kumulacije, čemu se tuženici protive. Tuženici se opreza radi očituju na postavljeni „glavni tužbeni zahtjev“ kojeg je kako su tuženici naveli podnesen „u skladu s prigovorima tuženika“, u kojem zahtjevu tuženici u točci 2. preinačuju tužbeni zahtjev ne samo tako što povećavaju postojeći zahtjev, već uvode novi osnov tužbe . „redovnu kamatu na poček“. Tužitelji se pozivaju pri tom na obračun sudskog vještaka koji se prilaže uz podnesak iz kojeg obračuna proizlazi da se iznos 12.620,64 EUR (novi iznos točke 2. tužbenog zahtjeva – viši od ranije postavljenog) sastoji od 6.755,46 EUR koji se odnose na redovne kamate u otplati, a 5.865,18 Eur na redovne kamate u počeku. Ističe se da stranke ugovora o zajmu nisu ugovorile obračun kamate na poček niti to proizlazi iz jednog dokaza provedenog u postupku, pa stoga tužitelji nemaju pravo na tu kamatu. Neovisno o tome, tuženici podnese prigovor zastare u pogledu i tog dijela zahtjeva. Nadalje, imajući u vidu da je na stranici 3. Obračuna vještak obračunao redovne kamate u otplati, tuženici prigovaraju zastari tako postavljenih kamata. Ističe se da je jasno vidljivo kada dospijeva te kamate, tako da su iznosi obračunato do zaključno 2. prosinca 2011. u zastari, dok ostatak u iznosu od 677,08 EUR nije u zastari. Tuženici se ne protive matematičkom izračunu kamata kako je napravljen i prikazan na stranici 3. obračuna priloženog uz podnesak tužitelja, već se izričito protive osnovu zahtjeva u pogledu kamate. Tuženici se nadalje protive svim ostalim kombinacijama iz eventualnog tužbenog zahtjeva, budući da isti ionako ne odgovaraju ugovoru između stranaka. Tuženici ostaju kod svih svojih prigovora i navoda iznesenih u dosadašnjem tijeku postupka.

    11. Sud je raspravnim rješenjem s ročišta od 2. prosinca 2024. primio na znanje i dopustio uređeni glavni tužbeni zahtjev tužitelja sadržan u podnesku od 8. studenog 2024. Odbijen je postavljeni eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji predstavlja preinaku tužbe u smislu odredbe čl. 191. ZPP-a, obzirom da su tužitelji nakon zaključenog prethodnog postupka uz postojeći tužbeni zahtjev istakli novi tužbeni zahtjev, kojim traže od suda da navedeni zahtjev prihvati tek ako utvrdi da onaj prethodno istaknuti nije osnovan, što predstavlja preinaku tužbe, kojoj preinaci su se tuženici usprotivili.

    12. Obzirom na navedeno sud je raspravljao prema tužbenom zahtjevu tužitelja pod 1) i 2) koji glasi kako slijedi:

    „1.Nalaže se tuženicima pod 1) NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplatiti tužiteljima pod 1) NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČPV [adresa]. 56, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 40.000,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate i to iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2007. godine do 30.06.2007. godine

    po stopi od 7,70%, od 01.07.2007. do 31.12.2007. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2008. do 30.06.2008. godine po stopi od 8,32%, od 01.07.2008. do 31.12.2008. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2007. godine do 31.12.2007. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2007. godine do 31.12.2007. godine

    po stopi od 8,19%, od 01.01.2008. do 30.06.2008. godine po stopi od 8,32%, od 01.07.2008. do 31.12.2008. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, iznosa od 500,00 EUR tekućom od 02.01.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2008. godine do 30.06.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2008. godine do 30.06.2008. godine 500,00 EUR tekućom od 02.06.2008. godine do 30.06.2008. godine

    po stopi od 8,32%, od 01.07.2008. do 31.12.2008. godine po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u

    SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2008. godine do 31.12.2008. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2008. godine do 31.12.2008. godine

    po stopi od 8,19%, od 01.01.2009. do 30.06.2009. godine po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2009. godine do 30.06.2009. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2009. godine do 30.06.2009. godine

    po stopi od 6,62%, od 01.07.2009. do 30.06.2011. godine po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od 500,00 EUR tekućom od 02.07.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2009. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2010. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2011. godine do 30.06.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2011. godine do 30.06.2011. godine

    po stopi od 5,12%, od 01.07.2011. do 31.12.2011. godine po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2011. godine do 31.12.2011. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2011. godine do 31.12.2011. godine 500,00 EUR tekućom od 02.12.2011. godine do 31.12.2011. godine

    po stopi od 5,37%, od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2012. godine do 31.12.2012. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.12.2012. godine do 31.12.2012. godine

    po stopi od 5,12%, od 01.01.2013. do 30.06.2013. godine po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.02.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.03.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.04.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.05.2013. godine do 30.06.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.06.2013. godine do 30.06.2013. godine

    po stopi od 4,87%, od 01.07.2013. do 31.12.2013. godine po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.07.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.08.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.09.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.10.2013. godine do 31.12.2013. godine

    500,00 EUR tekućom od 02.11.2013. godine do 31.12.2013. godine 500,00 EUR tekućom od 02.12.2013. godine do 31.12.2013. godine

    po stopi od 4,62%, od 01.01.2014. do 30.06.2014. godine po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u

    SR Njemačkoj, te iznosa od

    500,00 EUR tekućom od 02.01.2014. godine do 30.06.2014. godine

    po stopi od 4,37%, od 01.07.2014. do 31.12.2014. godine po stopi od 4,27%, od 01.01.2015. do 30.06.2016. godine po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.

    2. Nalaže se tuženicima pod 1) NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno isplatiti I i II tužiteljima NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ČPV iz [adresa]. 56, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 12.620,64 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 07.10.2015. godine (od dana podnošenja tužbe) pa do isplate po stopi od 4,17%, od 01.07.2016. do 31.12.2022. godine po stopi od 4,12%, od 01.01.2023. do 30.06.2023. godine po stopi od 6,62%, od 8,12% od 01.07.2023. do 31.12.2023. godine po stopi, od 01.01.2024. godine do 30.06.2024. godine po stopi od 8,62%, a od 01.07.2024. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini od pet postotnih poena iznad osnovne kamatne stope važeće u SR Njemačkoj, sve solidarno, u roku od 15 dana od dana donošenja presude, u roku od 15 dana od dana donošenja presude.

    3.Tuženici pod 1) i 2) mogu se osloboditi obveze iz točaka 1. i 2. ove tužbe ukoliko tužena pod 2) u roku od 15 dana od dana donošenja presude preda tužiteljima pod 1) i 2) u suvlasništvo odgovarajući dio nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Makar, kao kuća i dvorište sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], odnosno, odgovarajući dio pojedinih etaža i to

    [broj poduloška], 1. ETAŽA 97/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo trosobnog stana u prizemlju, oznake STAN PR/A koji se sastoji od ulaznog stubišta, dnevnog boravka, predsoblja, tri spavaće sobe, dva kupatila, i lođe, ukupne korisne površine 97,25 m2,

    [broj poduloška], 2. ETAŽA 44/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo garaže u prizemlju korisne površine 44,35 m2,

    [broj poduloška], 3. ETAŽA 46/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano vlasništvo apartmana na I katu, oznake APARTMAN I/A koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila, lođe i predsoblja, korisne površine 45,92 m2,

    [broj poduloška], 4. ETAŽA 35/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo apartmana na I katu, oznake APARTMAN I/B koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila i lođe, korisne površine 35,37 m2,

    [broj poduloška], 5. ETAŽA 24/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo studia na I katu, koji se sastoji od dnevnog boravka, kupatila i lođe, korisne površine 24,22 m2,

    [broj poduloška], 6. ETAŽA 80/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo dvosobnog stana na II katu, oznake STAN II/A koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, dva predsoblja, dvije spavaće sobe, tri kupatila, i lođe, korisne površine od 79,75 m2,

    [broj poduloška], 7. ETAŽA 35/361 dijela č. zem. [katastarska čestica] s kojim suvlasničkim dijelom je neraskidivo povezano isključivo vlasništvo apartmana na II katu, oznake APARTMAN II/B koji se sastoji od dnevnog boravka, spavaće sobe, kupatila i lođe, korisne površine 35,24 m2, kao i odgovarajućeg suvlasničkog dijela zajedničkih dijelova zgrade, uređaja i zemljišta na kojemu je zgrada sagrađena koji odgovara veličini prostora u odnosu na cjelinu zgrade i zemljišta, na način da im preda valjanu tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na imena tužitelja pod 1) i 2), bez naknade.

    4.Nalaže se tuženicima pod 1) NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) ČP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknaditi tužiteljima pod 1) NPV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pod 2) ČPV [adresa]. 56, SR Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog postupka zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u skladu člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

    13. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u preslika uz ovjereni prijevod dokumentacije dostavljene uz tužbu od 20. travnja 2015. ( sve list 9-28 spisa) - dopisa (list 19 spisa), bankovni izvadak inozemne doznake (list 20-22 spisa), i ugovor o zajmu od 25. svibnja 2004. (list 24 spisa), zajedničko rješenje o nasljeđivanju (list 25 spisa), e-mail prepiska (list 26-27 spisa), izvadak iz zemljišne knjige ZU 3372, [broj poduloška]-7 k. o. [katastarska općina]-Makar (list 29-35 spisa), preslika ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004. (list 52 spisa), ovjereni prijevod mailova (list 53-59 spisa), ovjereni prijevod maila od 19. 10. 2014. (list 60-65 spisa), ovjereni prijevod mailova (list 68- 75 spisa), preslik s Internet stranice objave Villa Katarina vl. ČP (list 85-86 spisa), ovjereni prijevod s njemačkog jezika od 23. ožujka 2016. mail korespondencije (list 87-92 spisa), izveo dokaz saslušanjem tužitelja pod 1) i tuženika pod 1) i 2) u svojstvu parničnih stranaka (list 963-967, 977-981 spisa), (preslik ugovora o zajmu na njemačkom jeziku (list 983-984 spisa), izveo dokaz saslušanjem svjedokinje ĐP (list 999-1001 spisa), izvršio uvid u obračun kamata (list 1026-1038 spisa), otplatni plan (list 1065-1071 spisa), otplatni plan kredita s otplatom u ratama izrađen od strane Tomić consulting d.o.o. (list 1096-1103 spisa), nakon čega je sud cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 dalje u tekstu: ZPP), odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.

    14. Tužbeni zahtjev tužitelja sud je utvrdio djelomično osnovan.

    15. Tužitelji pod 1) i 2) i tuženici pod 1) i 2) su popisali troškove postupka. 16. Predmet spora je zahtjev tužitelja pod 1) i 2), kao nasljednika pok. ZP za isplatu novčanog iznosa od 40.000,00 EUR s zatraženim kamatama s osnova ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004. kojeg je njihova prednica kao zajmodavac zaključila s tuženicima pod 1) i 2), kao zajmoprimcima. Tužitelji su uz zahtjev za isplatu ugovorenog iznosa s zatraženim zakonskim kamatama (točke 1. i 2. tužbenog zahtjeva), istakli i zahtjev kojim se tuženici pod 1) i 2) mogu osloboditi obveze iz točaka 1. i 2. tužbenog zahtjeva ukoliko tužena pod 2) u roku od 15 dana od dana donošenja presude, preda tužiteljima pod 1) i 2) u suvlasništvo odgovarajući dio nekretnine upisane u ZU 3372 k. o. [katastarska općina]-Makar, kao kuća i dvorite sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], odnosno odgovarajući dio pojedinih etaža navedenih u [broj poduloška] do 7, kako je to pobliže navedeno u tužbenom zahtjevu.

    17. Prijeporna je između parničnih stranaka osnovanost tužbenog zahtjeva, visina zahtjeva, a spornim se ukazuje i valjalo je utvrditi osnovanost istaknutog prigovora oprosta duga, prema kojem bi prestala obveza tuženika kao zajmoprimaca prema zajmodavcu, te prigovora zastare potraživanja.

    18. Među strankama je nesporno da su tuženici pod 1) i 2), sa prednicom tužitelja pod 1) i 2) sad pok. ZP zaključili u [adresa] dana 25. svibnja 2004., Ugovor o zajmu. Tuženici pod 1) i 2) nadalje ne spore da temeljem predmetnog ugovora prednici tužitelja pok. ZP nisu isplatili niti jedan iznos ugovorenog zajma.

    19. Aktivna legitimacija tužitelja pod 1) i 2), kao nasljednika ZP, kao zajmodavca, razvidna je iz zajedničkog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda Frankfurt na Majni 51 VI 1306/14 K od 20. veljače 2014. (list 16 i 25 spisa), u kojem je utvrđeno da je UPV rođ. Č preminula dana **.**.2014. u [adresa], te da su njeni nasljednici sinovi: NPV, rođ. **.**.1964., [adresa] u 1/2 dijela i ČPV, rođen. 19. studenog 1967., Gutenbergstraβe 56, 65468 N, u 1/2 dijela.

    20. Utvrđujući osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja za navesti je da u konkretnom slučaju dolazi do primjene njemačkog prava. Naime, prema odredbi čl. 19. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ br 43/82, 72/82, Narodne Novine br. 53/91, 88/01 101/17) za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako tim Zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. U smislu odredbe čl. 20. st. 8. tog Zakona, ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, za ugovor o zajmu primjenjuje se pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište zajmodavca.

    21. Prema njemačkom Građanskom zakoniku (BGB) Ugovor o zajmu reguliran je u odjeljku §§ 488-490 BGB. Prema sadržaju navedenih odredbi BGB razvidnoj je da nema posebnog zahtjeva forme ugovora, poput javnobilježničke ovjere, osim u iznimnim slučajevima, kao npr. zajmovi povezani s nekretninama (kada je zajam namijenjen kupnji nekretnine i upisan u zemljišne knjige, u kojem slučaju je potrebna javnobilježnička forma), u slučaju potrošačkih zajmova (prf. 491. BGB).

    22. Iako BGB ne zahtjeva pisani oblik, on je preporučen zbog pravne sigurnosti i dokazivanja uvjeta zajma (npr. iznos, kamate i rok vračanja).

    23. Među strankama je kako je prethodno navedeno nesporno da je između prednice tužitelja sad pok. JP kao zajmodavca, i tuženika pod 1) i 2), zaključen ugovor o zajmu dana 25. svibnja 2004. (list 14-15 23-24 spisa), iz kojeg ugovora je razvidno prebivalište zajmodavca ZP, [adresa], pa se stoga na predmetni ugovor o zajmu primjenjuje njemačko pravo, točnije odredbe Njemačkog građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch - dalje u tekstu:BGB), koji u prf. 488 BGB definira osnove obveze ugovornih stranaka ugovora o zajmu, prema kojem se zajmodavac obvezuje staviti zajmoprimcu na raspolaganje određeni novčani iznos dok se zajmoprimac obvezuje vratiti primljeni iznos zajedno s eventualnim kamatama. Prema predmetnom Ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. navedeno je da je zajam u iznosu od 35.000,00 EUR podijeljen na račune i to:

    - 10.000,00 EUR na račun PP, [adresa] / [adresa] – Splitska banka Split br. računa 2022021 3002,

    - 10.000,00 EUR na račun ŠP, [adresa] Zagrebačka banka br. računa: 2582197599 BLZ 34440621 107,

    - 10.000,00 EUR na račun RP, [adresa]Hrvatska privredna banka PJ 08 Split br. računa 74140 020 175 24721 5 BLZ34400 621 84,

    - iznos 5.000,00 EUR u godovini na ruke 1. lipnja 2004, u [adresa]. Ugovor dostavljen od strane tužitelja uz tužbu, u preslici, uz naznaku isplate iznosa od 5.000,00 EUR u gotovini na ruke 1. lipnja 2004. u [adresa] ima rukom dopisan dio teksta: „ 10.000.- gegeben!“ – u prijevodu navedeno „10.000.- dano“.

    U ugovoru je navedeno da za zajam odobrava od 1. lipnja 2004. do 1. lipnja 2007. godine, vraćanje novca počinje 1. lipnja 2007. godine u ratama od 500. - EUR mjesečno, kamatna stopa iznosi 5% godišnje. Ugovoreno je da je vraćanje novca izvan utvrđenih iznosa moguće po dogovoru, te da u slučaju smrti ili drugih problematičnih neočekivanih događaja koji utječu na životne okolnosti , ako je bi zajmoprimce spriječili u izvršenju ovog ugovora, ugovara se vraćanje duga putem nasljednika odnosnu udjelom u nekretnini odnosno građevinskom projektu. Navedeno je da u slučaju smrti zajmodavca ili drugih problematičnih neočekivanih događaja koji utječu na životne okolnosti, sinovi TP, trenutno s adresom u Postweg 72, 81827 U i CP, trenutno s adresom u Hauptstrasse 31 u 65468 [adresa], su nasljednici odnosno opunomoćenici prema gore navedenim uvjetima. Istaknuto je da se time uvjeti zajma ne mijenjaju. Na ugovoru stoje potpisi Zajmodavca ZP i zajmoprimaca HP i LP.

    24. Tuženici pod 1) i 2) su u odgovoru na tužbu i u svojim iskazima danim u postupku, osporili navode tužitelja pod 1) i 2), da je prema navedenom Ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. tuženicima isplaćen iznos od 40.000,00 EUR, obzirom da je ugovoreni zajam prema predmetnom ugovoru u iznosu od 35.000,00 EUR, pa se stoga u tom dijelu osporava dostavljena isprava Ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004. priložena uz tužbu (list 14-15 spisa, prijevod ugovora – list 23-24 spisa), na kojem primjerku ugovora je rukom dopisan dio teksta „10.000,- gageben“ – u prijevodu „10.000,- dano“.

    25. Tuženici pod 1) i 2), na okolnost svog prigovora kojim osporavaju dio teksta naveden na primjerku ugovora dostavljenom od strane tužitelja pod 1) i 2), u spis su uz odgovor na tužbu dostavili preslik Ugovora o zajmu od 25.svibnja 2004. (list 51-52 spisa), na kojem ugovoru nije vidljiv dopisani dio teksta: „ 10.000. - gegeben!“ 26. Tužena pod 2) je nadalje na ročištu dana 15. studenog 2023. uređujućem sucu predočila original predmetnog ugovora o zajmu od 25. maja 2004., pregledom kojeg ugovora je sud ustanovio da usporedbom originala ugovora, te Ugovora koji je dostavljen od strane tužitelja uz tužbu u spis (list 14-15 spisa), utvrđeno da predočeni original Ugovora nije u cijelosti istovjetan priloženom u spisu presliku tog Ugovora, obzirom da je na preslici Ugovora na prvoj strani Ugovora uz ime DP i navedene Splitske banke Split stavljena kvačica koja nije na prvoj stranici originala Ugovora, dok je na drugoj stranici preslike tog Ugovora rukom ispisan dio teksta "10.30.-gegeben!". Taj ispisani dio teksta nije naveden na drugoj stranici originala Ugovora. U ostalom dijelu, original Ugovora odgovara priloženoj preslici. Preslika predmetnog Ugovora koja je dostavljena uz odgovor na tužbu tuženika pod 1) i 2) (list 51-52 spisa), odgovara predočenom originalu Ugovora.

    27. Na ročištima dana 23. listopada 2023. i 15. studenog 2023. izveden je dokaz saslušanjem tužitelja pod 1) NPV i tuženika pod 1) NP i pod 2) FP u svojstvu parničnih stranaka, u izočnosti uredno pozvanog tužitelja pod 1).

    28. Tužitelj pod 1) NPV u svom iskazu navodi da je 2004. prvi put od majke čuo da je posudila novac tuženicima, kada se odlučio vjenčati, pa je pitao majku da mu financijski pomogne, kada mu je majka rekla da ga teška srca mora odbiti jer je ona u istoj godini posudila novac NP i FP, koje je oslovila samo imenom, nije rekla njihovo prezime, on te osobe nije poznavao i te 2004. nije saznao ništa konkretno vezano za tu posudbu o kojem iznosu novca se radi i slično. Kada je 2005. namjeravao kupiti nekretninu, od oca je primio dio nasljedstva, majku je pitao što je s tom posudbom i tada mu je ona rekla da je posudila iznos od 40.000,00 EUR i tada je prvi put saznao za točan iznos novca, majka mu je pokazala dokumente ugovor o zajmu, te dokaz o uplati tog novca koje je ona isplatila tuženicima, a radi se o ugovoru i potvrdama koji su u preslici u spisu ( list 13-16 spisa). Majka mu objasnila da je ona u mirovini i da je time htjela imati jedan dodatak toj mirovini računajući pri tom na tu ugovorenu kamatu od 5 % na taj iznos ugovorenog novca. U razdoblju od 2005. do 2014. kada je majka umrla, u nekakvim njihovim susretima majku bi znao upitati što je s novcem, je li išta od toga vraćeno, ona bi mu odgovorila da nije, da ima komplikacija, da je teška neka kriza. Zna da je jednom prilikom na poziv tuženika došla u [adresa] da pogleda tu kuću i da je sama putovala. Navodi da je u razdoblju od 2005-2013. njen odnos s tuženicima bio prijateljski, majka mu je tada rekla da će otići u [adresa] i da će pogledati kako ta kuća izgleda. Nije mu poznato da je između njegove majke i tuženika bilo govora o novcu ili ne. Postoje neke slike kuće, ne zna tko je te slike napravio, pretpostavlja majka kako bi pokazala gdje je završio taj novac. Navodi da je 2013. majci ponovno dijagnosticiran rak, koji je imala 10-tak godina ranije, tada je ponovno došlo do pitanja što je s tim novcem i je li se išta od toga uplatilo, majka je tada rekla da ako tako dragi Z želi da je uzme sebi, da će se oni njeni sinovi nastaviti pobrinuti o tome, rekla je da nema više snage se boriti s tim oko tog povrata novca i da oni to moraju preuzeti. U siječnju 2014. majka ga je nazvala da se nalazi u bolnici, nakon čega se vratio u Njemačku i ostao u [adresa] u njenom stanu dok nije umrla. Majka ih je zamolila da joj dovedu javnog bilježnika koji je spreman doći u bolnicu da mu izdiktira svoju oporuku, kako u tom kratkom vremenu nisu mogli pronaći javnog bilježnika, majci je došla njena prijateljica gospođa VP koja je poznavala tuženike i ona ju je zamolila da napiše pismo ili e -poštu tuženicima da vrate novac i kada, te da oni više neće imati posla s njom već sa njenim sinovima. Prvi put je on kontaktirao tuženike mailom 4. veljače 2014. na dan kada je njegova majka umrla, poslao je e- mail kratko iza ponoći (list 17 spisa), kad im je rekao da će njegova majka uskoro umrijeti da je na samrti i da s njim i njegovim bratom bi trebalo riješiti ovaj problem vezano za vraćano novca kojeg je majka pozajmila. Kako među majčinim e- mailovima nije uspio pronaći podatke tuženika obratio se gospođi VP jer je znao da je ona dan dva ranije uputila mail, od nje je dobio potrebne podatke i vidio je e- mail koji im je VP uputila. Isti dan oko 8-8,30 sati dobio je odgovor na mail od tuženika od FP koja je odgovorila da joj je žao zbog te situacije da joj je sve poznato jer je i njena majka umrla od raka i tom prilikom je ponudila da njemu i bratu da jedan stan za iznajmljivanje koji bi oni iznajmljivali i taj novac koji bi dobili od tog iznajmljivanja bio bi nekakav početak vraćana tog zajma, a radi se o mailu koji mu je predočen od strane uređujućeg suca (list 17 spisa). Na to joj je kratko odgovorio da trenutno nema glavu da razmislim o prijedlogu zbog okolnosti kolje su bile tada zbog zdravstvenog stanja majke, te da će se javiti kada bude imao mogućnost da o tome razgovora, istog dana u 12,45 sati majka je preminula. Nakon smrti majke on su i brat poduzeli sve što treba da taj novac vrate, prijedlog kojeg je iznijela tužena nisu prihvatili, to im nije odgovaralo, a nakon ovog posljednjeg kontakta sa tuženom pod 1, s njom on više nije kontaktirao, odlučili su preko odvjetnika riješiti taj problem, te su pokrenuli ovaj postupka koji traje i danas. Vezano za ovaj njihov zajam prvi kontakt bio je sa odvjetnikom Kovačom u Ofenbahu, tražili su nekog od odvjetnika koji poznaje hrvatsko pravo, zbog toga su s njim kontaktirali, on ih je obavijestio da će se postupak voditi u RH po njemačkom pravu i on im je preporučio odvjetnika koji ih ovdje zastupa u postupku Što se tiče bilo kakvih uplata na račun njegove majke nije vidio da su tuženici majci uplatili bilo kakav iznos na račun na ime tog zajma. Majka nije govorila da su tuženici nešto uplatili, samo je govorila da je sve teško daje situacija teška. Majka mu nije spomenula da je bilo ikakvih promjena vezano za rokove isplate ili sl. osim onog što je u tom ugovoru dogovoreno, niti da je oprostila dug tuženicima, zadnji put kada mu je majka rekla da ništa nije uplaćeno od strane tuženika bilo je dva dana prije njene smrti u bolnici. Navodi da je VP, bila najbolja prijateljica njegove majke, poznaje ju i s njom je i dan danas u kontaktu. Ona i njegova majka su bile redovito u kontaktu putem telefona, a prilikom njegovih dolazaka u [adresa] često bi VP bila u njegove majke na ručku. Što se tiče saznanja za ovo dugovanje navodi da mu je ona spomenula drugi iznos zajma nego što je napisan u ugovoru kojeg je njena majka zaključila s tuženicima, po njenom je majka tuženicima dala iznos od 45.000,00 EUR. Majka mu je spomenula da je VP za savjet i da joj je ona rekla da to ne radi da ne posuđuje novac, ali majka je bila svojeglava i odlučila je kako je htjela. Što se tiče svrhe zajma, majka mu je rekla da je ona posudila novac kako bi se kuća kupila ili renovirala, pokazala mu je nakon svog putovanja u [adresa] sliku te kuće, ali on se dalje nije upuštao. Godine 2005. majka mu je pokazala tri potvrde o uplati NP i FP u iznosu od po 10.000,00 EUR-a. Pokazala mu je i jedan izvadak sa svog bankovnog računa na kojem je dopisan iznos od 10.000,00 EUR-a za NP i FP što je ona dopisala svojom rukom, to je izvadak sa računa list 11 spisa, ostale bankovne potvrde su priložene u spisu (list 12-13 spisa), ova potvrda je da je majci isplaćen taj iznos novca potvrda je od 7. svibnja. Na ugovoru list 15 spisa u gornjem desnom uglu rukopisom je ispisano "10.000.- gegeben!"- to je rukopis njegove majke i tu piše da je "10.000,00 dano". Svoju je majku više puta pitao što je s tim novcem, njena izjava je bila da ona nastoji, da stalno pita, ali ništa od toga. Navodi da kada je 2004. majku pitao novac i ona mu to nije mogla napraviti, nije bi oduševljen, bio je razočaran, ali nije dozvolio da ta emocija utječe na njegov odnos s majkom. Godinama nije prigovarao, ali je izričito 2013. rekao da bi se mogao očekivati spor u svezi ovog s obzirom da novac nije vraćen. Navodi da njegova majka nije bila plašljiva žena i nije se "bojala" toga da mu kaže za slučaj da je oprostila dug da bi ga to povrijedilo ili promijenilo njihov odnos bilo da ga razočara ili rastuži. Glavni povod zbog kojeg je ovdje je želja njegove majke koju je iznijela tih zadnjih dan dva prije svoje smrti, a to je da se ja ili oni (on i brat) pobrinu o ovom problemu. Posljednja dva dana pred smrt majke imao je pristup majčinom mailu ([adresa elektroničke pošte]) obzirom da je od nje dobio lozinku, misli da je s njenog maila napisao mail tuženicima, i nakon određenog vremena je odjavio tu adresu. Njegova adresa [adresa elektroničke pošte] , nije mu poznato je li majka imala neku drugu mail adresu. Koristio je taj majčin račun jer je trebao neke stvari odjaviti i usput je pregledavao njen račun. Nije pronašao niti jedan mail kojim ona opominje tuženike da izvrše povrat novca. Danas je tuženike prvi put vidio. Nije bio prisutan kada je moja pok. majka Đ telefonski kontaktirala s tuženicima. Nije eksplicitno tražio korespondenciju njegove majke sa tuženicima u njenim e-mailovima nakon što je dobio njenu lozinku.

    29. Tužena pod 2) AP rođ. J, u svom iskazu navodi da ni u jednom trenutku nisu tražili od P novac, u to vrijeme kada su ZP upoznali radili su na crno u Njemačkoj, bili smo jako dobri i u prijateljskim odnosima, bila im je kao druga majka, ona je čak nju i njenu kći dovela iz bolnice kući nakon što je rodila, kada bi god došli u njihov stan u [adresa] nešto bi odnijeli, ona je stalno govorila da se osjeća prihvaćeno i voljeno od nekoga sa strane tko joj nije rodbina, čak i više od svoje djece. Navodi da im je njihova maka darovala prizemlje kuće i u njihovim razgovorima o tome i njihovoj želji da počnu raditi tu kuću KP im je sama ponudila novac. Oni to nisu htjeli, u Njemačkoj su radili na crno i odlučili su se vratiti u Hrvatsku do polaska djeteta u vrtić. Nisu znali kakva će ih situacija dočekati u Hrvatskoj, ona im je sama rekla da ne brinu, da je prodala kuću da ima novac da taj novac uzmu. Zaključili su ovaj ugovor koji joj je predočen od uređujućeg suca (list 51-52 spisa). Navodi da na njihovom primjerku ugovora nema dopisanog teksta koji je dopisan na ugovor uz tužbu (list 14-15 spisa) Osim njih nitko treći nije bio nazočan njihovim dogovorima, niti njihovom potpisu ugovora kao što je navedeno u ugovoru KP nam je isplatila iznos od 35.000,00 EUR-a i to kako piše po 10.000,00 EUR-a na račun DP koji je brat njenog supruga i po 10.000,00 EUR-a na njen račun i njenog supruga. Iznos od 5.000,00 EUR KP im je isplatila u njihovom stanu na ruke. Tom prilikom nitko treći nije bio nazočan. Navodi da oni Š nisu ništa platili, niti lipe. Prema ugovoru trebali su početi plaćati 1. lipnja 2007. ali to nisu bili u stanju tada je ona Š rekla da mi je žao i da ne zna kako će joj to platiti, to je bilo kada je ona bila gost kod njih. Naime KP je bila 2008. u [adresa] kao njihov gost, tom prilikom im je rekla da ne spominju ovoj VP da ona dolazi, da će ona htjeti doći s njom i da ona to ne želi i da ako oni žele, da ona dođe neki drugi put. Navodi da su oni imali dosta blizak odnosi, da se nisu čuli telefonski jer je to u to vrijeme bilo skupo razgovarati s Njemačkom i dopisivali bi se mailom 2-3 tjedno. Znala je sve o njenim obiteljskim prilikama, bolesti njene majke, djece i slično. Vezano za ovaj novac stalno je govorila da se ne brinu, da je novac najmanji problem da je najvažnije da svi budu živi i zdravi. Nikada im se nije obratila na način da joj uplate novac, nisu o tome često govorili. Kada bi spomenula rekla je da ne govore o tome, znala je da su u kreditima i da je kuća pod hipotekom i da zbog bolesti majke ne radi. Navodi da među njima nije bilo govora s njom da prolongiraju rok za plaćanje, te da je u jednom od svojih e-mailova koje je napisala navela da što se nje tiče da za novac ne treba brinuti da ona novac ne treba i da na ogledalo može velikim slovima ispisati to da se ta stvar s novcem stavi "ad acta"., a to je mail priložen u spisu (list 57 spisa), te da je rekla da ako bude trebalo taj novac, a ona bude gotova i na umoru da će se morati boriti s njenom djecom, ali da će ona poduzeti sve da do toga ne dođe. Ta tema novca je bila ad acta, više o tome između njih nije bilo govora, navodi da joj je sada žao što to još jednom nije s njom potvrdila. Obično bi s njom razgovarali o njenoj bolesti, ona bi je obavijestila i govorila da će biti kako dragi Z hoće i da moli za nju. VP je bila šefica njemu i suprugu u restoranu gdje smo radili, u početku je bila u dobrim odnosima sa KP a kasnije manje, KP je pretpostavljala da je to zato što ona ne želi vidjeti nekoga u bolesti, bježala je od toga. VP je bila dama, ona nije bila u nikakvim prilikama u razgovoru sa njom, njenim suprugom i KP vezano za novac. Jednog od tužitelja je imala priliku vidjeti na rođendanskoj proslavi P ali ne zna kojeg. Ovaj mail kojim je odgovorila tužitelju napisala je iz razloga jer večer prije dobila jako neugodan mail od VP na koji je odgovorila navodeći da ne zna zašto joj ona to piše i slično. Navodi da nakon što je odgovorila na mail tužitelju kasnije stala i sjetila se da joj je sama KP rekla da je ova tema novca ad acta, pa su joj zato rekli zašto bi postupili na način kako su predložili tužitelju.

    30. Tužena pod 2) je nadalje u svom iskazu navela da VP nije bila nazočna njihovim razgovorima sa ZP. Vrlo rijetko su je viđali a razlog tome je što ona i sama VP, prestali raditi u tom restoranu u kojem smo zajedno radili, dok je njen suprugu nastavio raditi u tom restoranu. Na proslavi 65. rođendana ZP, bio je nazočan jedan od sinova, ali ne znam koji od njih. Zadnjih par dana prije nego što je ZP umrla, a što su naknadno doznali, ona nije odgovarala na njene e- mailove, nisu znali što se događa. Taj dan kad je stigao e-mail od njenog sina, bila je šokirana. Večer prije nego je stigao e-mail od njenog sina, stigao je e-mail od VP. Bila sam šokirana na oba e-maila, nije joj bilo jasno zašto joj VP to piše i što se događa jer se 10-tak dana prije se dopisivala sa ZP i sve je bilo u redu. Kad je dobila e-mail od Roswithinog sina, kao bila je šokirana – zašto to, što sad? U tom sje šoku napisala to što sam napisala, bila je u tom momentu spremna napraviti što je napisala. Kad je kasnije stala, sjetila se da je ZP napisala da debelim slovima napišem na ogledalo da je tema novac "ad acta", pa je zato rekla "zašto!". Kasnije ih nije kontaktirao nitko od tužitelja, sve dok nije došao dopis odvjetnika Kovača (list 792 spisa). Navodi da im je ZP 2008. godine, kad je bila kod njih, nudila još novca, a oni na to nisu pristali. Ugovor su potpisali njih troje – ZP, njen suprug i ona. Nitko drugi tu nije bio prisutan. ŽP nije bio prisutan i nije potpisao. Novac je isplaćen na način kako je u Ugovoru navedeno – tri puta po 10.000,00 eura na račune, a ovim 5.000,00 eura na ruke – isplaćeno je na račun mog supruga, na njen račun i na račun GP, brata njenog supruga. Ugovor je zaključen kod njih u Njemačkoj, a 2005. godine su se vratili u RH. Nitko nije bio nazočan kad im je ZP dala tih 5.000,00 eura. Ne može se sjetiti kad je dala tih 5.000,00 eura – je li to bilo kad je ugovor potpisan ili kasnije. Navodi da nisu znali da je ZP umrla. Tražili su osmrtnice, a za to su saznali naknadno kad su dobili papire nakon smrti ZP i provedene ostavštine. Na Ugovoru je napisano da uplata ide na račun GP, brata njenog supruga. On nije potpisao taj Ugovor. Razlog zbog čega je isplata izvršena na ovaj način je to jer je ZP sama rekla da to tako treba napraviti, da zna da se tako trebaju izvršiti uplate u tim iznosima, da ona ne bi imala nekakvih problema. Naime, ona je imala novac jer je prodala kuću, u Toscani. Zbog toga su odlučili da se uplata po 10.000,00 izvrši na račune kako je navedeno u Ugovoru. IP im je isplatio taj novac. Navodi da ne vjeruje da je ZP molila VP da nam pošalje ovaj e-mail, jer znaju kakvo je mišljenje ZP imala o njoj. ZP je bila malo ljuta na VP jer je ona nije dolazila vidjeti. ZP je mislila da ona ima strah od toga da vidi bolesnu ženu, da joj to stvara nelagodu, pa joj zato nije dolazila. Navodi da je ona odgovorila na e-mail od VP, napisala joj je da ne vjeruje da ju je ZP zamolila da im ovo napiše, da se ona nema šta tu miješati. Bila je ljubazna, nije je ničim uvrijedila. Ne može se sjetiti jesu li odgovorili na dopis odvjetnika Kovača, misli da nisu, da su odmah krenuli potražiti odvjetnika. Tužitelje nikada nisu bili u prilici upoznati Nakon ovog e-maila od VP, s njom više nisu imali nikakvih kontakata. Preko VP su upoznali ZP, u to vrijeme VP je bila njihova šefica, a ona i ZP su tada bile jako dobre. Razlog posjeta ZP nama 2008. godine, bio je jer ih je željela posjetiti, u to vrijeme njena majka i kći su bile bolesne, ona je ZP dovela s aerodroma i odvela je kad je odlazila. Tada nije bilo nikakvog govora od strane ZP i nas vezano za predmetni dug ili vraćanje duga. ZP im je, nudila novac, govorila je da novac ima, ali su oni to odbijali. Razlog tome je jer su već do grla bili u kreditu i u hipoteci. Navodi da se ona dopisivala s ZP putem e-maila na tjednoj bazi. Ona je u to vrijeme bila bolesna. Uglavnom je bilo govora o njenom zdravstvenom stanju, a kako je bila jako religiozna, znala joj je slati molitve. Ona ih je bodrila da će biti sve u redu, da se ne brinu o ničemu, da su mladi, da se drže zajedno. Navodi da ona u to vrijeme nije radila, a rata njihova kredita iznosila je 600 eura. Nikada nije pričala o dugu da ga je izričito spominjala, znala je samo govoriti da se ne brinu za novac, da je to samo novac. U odnosu na e- mail koji joj je predočen (list 10 spisa) navodi da ne zna je li ona ovo pisala, misli da nije, u Njemačkoj nije imala kompjuter. Razlog zbog čega nisu gospođi ZP vratili dogovoreni iznos novca je to što su bili do grla u kreditu, 600 eura je bila rata kredita, ona nije radila, a majka i kćer su bile bolesne. 10-tak dana prije nego što je ZP umrla, s njom je kontaktirala e-mailom i tada je sve bilo u redu, misli da joj ZP tada nije rekla da je bolesna, da je teškog zdravstvenog stanja i da ide u bolnicu. To nije znala, zato je smatrala da je sve u redu. Što se tiče ovog e-maila iz 2013. kada je ZP rekla da pitanje novca stavimo ad acta, mislim da je razlog tome spominjanje duga u tom e-mailu bio taj što sam joj je ona prethodno pisala o njihovoj teškoj financijskoj situaciji i situaciji u kojoj se nalaze, zbog čega je ona pretpostavlja, osjetila potrebu da to napiše. Tu je, kao što je i navedeno u e-mailu, spomenuto da će se ona pobrinuti da ne dođe do toga da oni nemaju problema s njenom djecom, što evidentno ona nije uspjela napraviti. Navodi da od smrti ZP pa do zaprimljenog dopisa odvjetnika Kovača, mi nismo bili kontaktirani niti od strane tužitelja, a niti od strane VP, niti smo mi s njima kontaktirali.

    31. Tuženik pod 1) NP pok. R, u svom je iskazu naveo da je u cijelosti suglasan s iskazom svoje supruge, ovdje tužene pod 2). Njenom iskazu nemam što dodati. Navodi da osobno Nije komunicirao sa gospođom ZP, uglavnom je komunicirala moja supruga, izuzev u situacijama kada je gospođa ZP bila kod njih. To je bilo u prilikama kad je bila kod nas 2008. u Hrvatskoj i za vrijeme njihovih susreta u Njemačkoj kod njih i na njenom rođendanu do 2005. godine kad je s njom komunicirao na Njemački jezik. Ne zna tko je napisao ovaj Ugovor o zajmu kojeg su oni potpisali. Nije mu poznato tko je autor teksta e-maila (list 10 spisa).

    32. U postupku je saslušana u svojstvu svjedoka ĐP kći T, koja je u svom iskazu navela da je s pok. KP bila u bliskim, prijateljskim odnosima. Upoznale su se još 1985. godine. Tuženike NP i AP također poznaje, bila im je poslovođa u luksuznom restoranu u [adresa], kada su joj se oni obratili bi li mogli tu raditi, i nakon njenog razgovora s vlasnikom restorana koji ih je pristao zaposliti, oboje su počeli raditi u tom restoranu gdje im je ona bila poslovođa. Ispočetka je njihov odnos bio samo poslovan, a postepeno je taj odnos prešao i u osobnu razinu jer joj ih je bilo žao i brinula se o njima. Oni su KP upoznali preko nje jer su ona i KP bile bliske prijateljice. Navodi da bi ona organizirala večere kod nje u kući i tako su se upoznali. Roswitin odnos s njema se produbio nakon što je KP njima tražila i pronašla novi posao u tvrtci Wisag ag. Tu su dobili posao na neodređeno vrijeme, dok su kod nje radili na određeno vrijeme. Nakon toga, je ona prestala raditi u restoranu, preuzela je jedan hotel i od tada nisu imali kontakte. Navodi da joj je poznato da su tuženici od P tražili novac da bi renovirali kuću u [adresa] koju su dobili darovanjem ili naslijedili od majke, kako bi kuću pretvorili u apartmane, te da je ona tada Š savjetovala da ne posuđuje novac. Međutim, unatoč njenom savjetu, KP je to napravila. Savjetovala se s odvjetnikom iz tvrtke Wisag ag koji joj je savjetovao kako treba izgledati taj ugovor. Posudila im je iznos od 40.000 eura s godišnjom kamatom od 5%. Navodi da ona nije vidjela taj ugovor koji je KP zaključila s tuženicima, ovo je saznala iz Roswitine priče što joj je ona ispričala. Kako je ona postupila suprotno njenom savjetu, ona se se iz toga isključila. Sa gospođom KP bila u tjednim kontaktima, 1-2 puta tjedno, kontaktirali bi telefonski ili putem e-maila skoro svaki dan. Ne može se sjetiti kada joj se KP prvi put požalila da joj tuženici nisu vratili novac. Žalila bi joj se da joj tuženici nisu vratili novac, prilično često i to obično nakon što je KP kontaktirala s tuženom DP, nakon razgovora s njom. DP bi joj rekla da nemaju novca, da je dijete bolesno, da je muž ostao bez posla, da su troškovi gradnje eksplodirali, da novac ne mogu vratiti. Osim toga, tu su kuću naslijedili zajedno s bratom i njega su morali isplatiti. KP je posljednji put vidjela 5 minuta prije njene smrti. Nju je KP nekoliko dana pred smrt molila da kontaktira tuženike, smatrala je da obzirom su oni s njom stupili u kontakt i upoznali je preko mene, da ona može postići nešto da oni vrate novac koji im je posudila. Navodi da je ona s tuženicima kontaktirala putem e-maila, kada je KP saznala da će umrijeti. Tada ju je zamolila da ih kontaktira. Smatrala je da će oni reagirati nakon njenog kontakta, te da će oni taj novac vratiti njenoj djeci. KP je preminula 4. veljače, a ona je nekoliko dana prije tuženicima uputila e-mail jer ju je KP u bolnici molila da joj pomogne da s njima kontaktira. Navodi da je mail koji joj je predočen od strane uređujućeg suca (list 89 spisa), e- mail koji je uputila tuženicima. Na taj e-mail su joj oni odgovorili da je e-mail koji su dobili bezobrazan, da oni nisu prevaranti i nakon toga oni više nisu sa njom kontaktirali. Ubrzo je KP umrla, zbog čega ona više s njima nije kontaktirala. Ne sjeća se što joj je točno KP rekla vezano uz taj posuđeni novac, bila je teško bolesna ali ono što zna je da joj je rekla da se ona treba brinuti o tome da taj novac koji je posudila tuženicima, trebaju njena djeca dobiti natrag. Baš ju je zamolila da se ona brine o tome jer ona više to nije mogla. Koliko joj je poznato, tuženici nisu ništa od novca vratili Š, ona je o tome sa KP i razgovarala. U samim pregovorima s tuženicima nije sudjelovala, a KP joj nikada nije rekla da tuženicima oprašta to dugovanje ili da joj ne trebaju vratiti novac. KP nije bila imućna i to što je ona njima posudila s kamatama, trebala bi po povratu kamata i glavnice, biti njena dodatna starosna mirovina. Nije bilo govora da je ona to tuženicima poklonila. Nije joj poznato jesu li C djeca znali za ovu posudbu novca. Kada je dobila odgovor od tuženika na njen poslani e-mail, o tome je obavijestila njenu djecu. Tužitelj NPV je za to zasigurno znao, dok sa tužiteljem CP o tome nije razgovarala. Iz razgovora s KP, poznato joj je da je komunikacija P s tuženicima bila telefonski i putem e-maila i KP bi svaki put bila van sebe nakon tih kontakata, zbog isprika koje je čula. Navodi da je bila u Hrvatskoj 2000. godine kad su se DP i NP vjenčali, bila je pozvana na vjenčanje. Koliko zna, 40.000 eura je prebačeno s Roswitinog računa na račun tuženika, je li dodatno još išta isplaćeno o tome ne znam ništa. Navodi da je ona osobno odvela KP u bolnicu kad je bila na samrti i onda sam svaki dan dolazila u bolnicu Njih 4 prijateljice su se mijenjale i i bile su uz nju do samog kraja. NPV je stalno dolazio u bolnicu. Ništa određeno nije pisalo u e-mailu tuženika kao odgovor na njen e-mail. Bilo je rečeno samo da će oni to dugovanje dovesti u red, regulirati. Navodi da je odnos P i sina NPV bio kao i svaki odnos majke s djecom. Svatko je vodio svoj samostalan život, oba sina su dosta radili u inozemstvu ali su bili redovito u kontaktu s majkom. Kontakt P s CP je bio manji nego s NPV, ne može se reći da nije imala kontakt s CP.

    33. U ocjeni dokaza izvedenih tijekom postupka, dovodeći pri tom u vezu materijalne dokaze koje prileže spisu, s iskazima parničnih stranaka i saslušane svjedokinje MP, sud je utvrdio da tužitelji pod 1) i 2) nisu dokazali svoje navode da je prema predmetnom ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. prednica tužitelja sad pok ZP, kao zajmodavac tuženicima pod 1) i 2) dala iznos utuženi iznos zajma od 40.000,00 EUR.

    34. Naime, iz sadržaja samog predmetnog ugovora od 25. svibnja 2004. razvidno je da je u istom naveden iznos zajma u visini od 35.000,00 EUR, koji iznos je tuženicima pod 1) i 2), isplaćen na način da je ČP isplaćen na naznačeni broj računa iznos od 10.000,00 EUR, te tuženicima pod 1) NP i 2) ČP svakom pod 10.000,00 EUR na označene brojeve računa, te iznos od 5.000,00 EUR na ruke tuženicima dana 1. lipnja 2004. u [adresa], a koje isplate tuženici ne osporavaju.

    35. Tužitelji tvrde da je ZP tuženicima pod 1) i 2) na ruke isplatila iznos od 10.000,00 EUR kako je to dopisano vlastoručno na primjerku ugovora kojeg su dostavili tužitelji umjesto označenog iznosa od 5.000,00 EUR koji je naveden u ugovoru, na koju okolnost nisu sudu pružili dokaze, temeljem kojih bi sud mogao nedvojbeno utvrditi istinitost ovih navoda tužitelja.

    36. Naime, sud odluku o odlučnim činjenicama donosi na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka, ne na temelju samih navoda stranke, koja je svoje navode u smislu odredbe čl. 7. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 , 155/23 dalje u tekstu: ZPP). 37. Tužitelj pod 2), na tu je okolnost naveo da je to saznanje dobio od same majke pok. ZP, te da je vlastoručno ispisani dio teksta na ugovoru „10.000. - gegeben!“ ispisano rukopisom njegove majke. Tuženici su osporili sporni dio teksta na ugovoru, a na okolnost da je pok. ZP navedeno vlastoručno dopisala na ugovoru, te da je ista naznačeni iznos isplatila tuženicima pod 1) i 2) tužitelji nisu dali niti jedan valjan i nedvojben dokaz.

    38. U odnosu na dostavljene potvrde o plaćanju, kao dokaz izvršenih uplata tuženicima pod 1) i 2), sud je izvršio uvid u dostavljene potvrde o plaćanju Frankfurter Vilksbank (list 12-13 spisa), ovjereni prijevod potvrda (list 21-22 spisa) iz kojih je razvidno da su na dan 18. svibnja 2004. s računa vlasnika ZP, [adresa] izdani navedeni nalozi za isplatu iznosa od 10.000.- EUR na označene račune osoba navedenih u Ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. i to OP (ovdje tuženika pod 1), RP, te HP (ovdje tužene pod 2), sve u iznosima od po 10.000,00 EUR, kako je navedeno u Ugovoru o zajmu. Iako se radi o uplatama izvršenim na račune tuženika pod 1) i 2), te treće osobe SP, dana 18. svibnja 2004., dakle prije zaključenja ugovora o zajmu dana 25. svibnja 2004. tuženici pod 1) i 2) nisu osporili izvršene isplate, niti potvrde o plaćanju, potvrdili su da su navedeni iznosi isplaćeni tuženicima od strane zajmodavca ZP na račune kako je dogovoreno i utvrđeno u samom ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004., a koje isplate su evidentno izvršene prije zaključenja Ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004., na naznačene račune. Tuženici pod 1) i 2) nadalje nisu osporili da je zajmodavac BP, tuženicima isplatila ugovoreni iznos od 5.000,00 EUR na ruke, dakle da je prema tome tuženicima pod 1) i 2) od strane ZP isplaćen cjelokupan ugovoreni iznos zajma od 35.000,00 EUR, dok više zatraženi iznos od 5.000,00 EUR, do visine traženog iznosa zajma od 40.000,00 EUR tuženici pod 1) i 2) osporavaju kao neosnovan.

    39. Tužitelji su dostavili u spis na okolnost da je tuženicima isplaćen na ruke iznos od 10.000,00 EUR, umjesto prema ugovoru utvrđenog i naznačenog iznosa od 5.000,00 EUR, dokaz izvadak Frankfuter Volksbank od 14. svibnja 2004. (list 11 spisa), čiji je ovjereni prijevod (list 20 spisa) iz kojeg je vidljivo stanje s računa ZP na dan 05. 05 2004. u iznosu od 11.978,67 H, isplata s automat dana 05.05. u iznosu do 300,00 S, gotovinska isplata na dan 07. 05. u iznosu od 10.000,00 S, te terećenje računa na dan 13. 5. u iznosu od 195.61 S. Uz gotovinsku isplatu na dan 7.05. u iznosu od 10.000,00 S, stoji rukopisom ispisana naznaka „ fur OP + AP – lan“ – u prijevodu „za OP + AP gotovina“.

    40. U ocjeni navedenog dokaza prema kojem tužitelji u odnosu na naznačenu isplatu s računa ZP u gotovini u iznosu od 10.000,00 EUR, sud nije mogao na jasan i nedvojben način utvrditi da se radi upravo o isplati koja je tuženicima isplaćena na ruke u gotovini u navedenom iznosu, jer je navedeni iznos isplaćen s računa na dan 7. svibnja 2004., dakle prije zaključenja ugovora o zakupu od 25. svibnja 2004., za koji iznos ne postoji dokaz da je u cijelosti isplaćen upravo tuženicima pod 1) i 2). U tom pravcu tužitelji nisu sudu pružili niti jedan relevantan dokaz da je navedena gotovinska isplata od 10.000,00 EUR podignuta s računa ĆP dana 7. svibnja 2004. potom isplaćena na ruke tuženicima pod 1) i 2). Vjerodostojnost navedenog dopisanog teksta na izvodu kojim se ukazuje da je navedeni novčani iznos od 10.000,00 EUR gotovinska isplata za tužitelje pod 1) i 2), sud nije mogao utvrditi dovodeći u svezu s ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, jer nije poznato tko je navedeni tekst nadopisao na izvatku i kada, niti kako je to prethodno istaknuto, da je navedeni iznos isplaćen u cijelosti tuženicima prije zaključenja ugovora, jer u tom slučaju ne bi postojala zapreka da se navedena činjenica i konstatira u samom ugovoru.

    41. Posebno stoga što iz e-maila kojeg su tužitelji dostavili u spis uz tužbu (list 10 spisa – prijevod list 19 spisa), bez naznake datuma, razvidno da je navedeni mail, upućen od strane tuženika pod 1) i 2), prethodio zaključenju Ugovora o zajmu s ZP, kojim se isti njoj obraća u svezi prijedloga zajma, i kojim se izjašnjavaju da prihvaćaju predloženu ponudu u iznosu od 35.000 EUR s 5% kamata s početkom plaćanja od 3 godine, kako je predloženo. Ističu da im je ponudila ukupno 40.000 EUR što im je puno, te mole ako je izvedivo da im tih dodatnih 5.000 EUR posudi do kraja godine, a da će oni onda platiti ili sve od jedanput ili svaki mjesec nešto. Naveden je prijedlog isplate koji bi se rasporedio na način 10.000 ERU na račun EP, 10.000 EUR na račun tuženika pod 1), te iznos od 10.000 EUR na račun tužene pod 2), te iznos od 10.000 ERU na ruke. Nadalje je naveden i prijedlog za nabavku auta BMW 316 ili 318, Audi A4 1.6 1.8, 2.9 ne kombi, sve do 7-8.000 EUR, te je navedeno da se pita je li se PDV može naznačiti, ako da da auto može biti nešto skuplji, zato što pored iznosi 16%,, te da u konačnici ne žele platiti više od 8.000 EUR. Istaknuto je da se daju da će sve uspjeti kako su svi zamislili, te da u svakom slučaju da ako nešto ne uspije da je jedan od njihovih apartmana njen.

    42. Nakon navedenog maila, nema dokaza o daljnjoj korespondenciji između tuženika i JP, a u samom ugovoru koji je evidentno uslijedio nakon navedenog maila tuženika, točno je naveden iznos zajma 35.000,00 EUR, način isplate i kamate s rokom plaćanja. Obzirom da ne postoji niti jedan dokaz o isplati dodatnog iznosa od 5.000,00 EUR, prema kojem bi ukupan iznos zajma iznosio 40.000,00 EUR, niti da je dopisan iznos teksta kako na ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. o isplati iznosa 10.000,00 EUR tuženicima pod 1) i 2), prihvaćen od strane tuženika pod 1) i 2), bilo da su to tuženici potvrditi svojim potpisima ili na neki drugi valjan i vidljiv način, kojim se navedena dodatna isplata iznosa potvrđuje i prihvaća od strane tuženika, kao ni da je upravo navedena gotovinska isplata s računa ZP u iznosu od 10.000,00 EUR na dan 7. svibnja 2004. isplaćena na ruke tuženika pod 1) i 2), što tuženici osporavaju.

    43. Životno je i logično da ukoliko je navedeni sporni iznos od 10.000,00 EUR na ruke tuženika pod 1) i 2) isplaćen prije zaključenja ugovora o zajmu s zajmodavcem NĆ, da bi ta činjenica od strane ugovornih stranaka, posebno zajmodavca ĆP već bila konstatirana u ugovoru o zajmu, tim više što prema navodima samih tuženika, gotovinski iznos zajma isplaćen tuženicima zajmoprimicima na ruke od strane ČĆ, im je isplaćen u okolnostima u kojima nije bilo nazočnih trećih osoba koje bi posvjedočilo navedenu isplatu na ruke. Kako je prethodno istaknuto tuženici čine nespornim isplatu na ruke u ugovorenom iznosu od 5.000,00 EUR kako je i utvrđeno ugovorom o zajmu zaključenom između tuženika i ZP.

    44. Uz to ako je navedena činjenica o gotovinskoj isplati od 10.000,00 EUR bila naknadno dopisana na ugovor od strane zajmodavca, životno je i logično da je u interesu tuženika pod 1) i 2) kao zajmoprimaca da navedenu činjenicu i sami potvrde svojim potpisima ili na drugi pravno valjan način, bilo svojim potpisima uz dopisani dio teksta ili bi se u tom pravcu sastavio anex ugovora o zajmu u kojem bi se utvrdio točan iznos zajma isplaćen tuženicima. To stoga jer se time povećava iznos zajma koji su tuženici pod 1) i 2) u obvezi vratiti zajmoprimcu, što svakako nije okolnost koja bi trebala pasti na teret tuženicima koji u tom dijelu osporavaju navode tužitelja.

    45. Ugovorne stranke su potpisale tiskani primjerak ugovora, čime su prihvatili sadržaj takvog ugovora. Kako se primjerak ugovora kojeg su dostavili tužitelji razlikuje od ugovora s kojim raspolažu tuženici, samo u dijelu nadopisanog dijela teksta „10.000,- - gagaben“ koji dopisani dio teksta tuženici nisu potvrdili svojim potpisima ili na neki drugi jasan, nedvojben, i trećim osobama vidljiv način, sud je kao valjan prihvatio primjerak ugovora na kojem dijelu nema dopisanog rukopisom teksta „10.000,- - gagaben“, sve iz prethodno iznesenih razloga.

    46. Obzirom na navedeno, sud u tom dijelu nije prihvatio iskaz tuženika pod 1), koji je naveo da je od strane majke ZP saznao da je ona tuženicima prema ugovoru o zajmu isplatila iznos od 40.000,00 EUR, jer na navedenu okolnost tužitelji nisu predočili niti jedan valjan i relevantan dokaz iz kojih bi proizlazila osnovanost njihovih navoda. U tom pravcu sud nije poklonio vjeru ni iskazu svjedokinje ĐP koja je navela da je iz Roswithine priče saznala da je ona tuženicima pod 1) i 2) isplatila iznos od 40.000,00 EUR, s godišnjom kamatom od 5%, koji iznos je s računa ZP prebačen na račun tuženika, dok joj nije poznato je li još nešto isplaćivano, o čemu ništa ne zna, niti je bila u prilici vidjeti ugovor o zajmu kojeg je ZP zaključila s tuženicima, niti je u tim pregovorima sudjelovala. Svjedokinja je nadalje navela da joj je bilo poznato da su tuženici od ZP tražili novac da bi renovirali kuću, te da je ona ZP savjetovala da im ne posuđuje novac, što je ona unatoč njenom savjetu napravila, te da kako je ZP napravila suprotno njenom savjetu, ona se iz sveg toga isključila.

    47. Dovodeći u svezu iskaz svjedokinje ĐP, s ostalim dokazima izvedenim u postupku, posebno uzimajući u obzir naprijed iznesena utvrđenja suda, da su od strane tužitelja izostali jasni i nedvojbeni dokazi da je prednica tužitelja sad pok. ZP umjesto iznosa naznačenog u ugovoru o zajmu zaključenog s tuženicima pod 1) i 2), od 35.000,00 EUR, tuženicima isplatila iznos od 40.000,00 EUR, sud u tom dijelu nije prihvatio kao istinit i uvjerljiv iskaz svjedokinje UĆ. Naime, svjedokinja je sama u svom iskazu navela da je ona savjetovala ZP da tuženicima pozajmi novac za renoviranje kuće, što je ova suprotno njenom savjetu napravila, nakon čega se ona iz toga isključila. Sud ne dvoji da je ovoj svjedokinji bilo poznato da je ZP pozajmila novac tuženicima pod 1) i 2), međutim u ocjeni iskaza ove svjedokinje, sud nije prihvatio istinit njen iskaz u dijelu u kojem ista navodi da joj je poznato da je ZĆ tuženicima pozajmila iznos od 40.000,00 EUR. Naime, svjedokinja je navela da je na zamolbu ZP, nekoliko dana prije njene smrti, kontaktirala tuženike, što je ista i napravila mailom od 3.veljače 2014. (list 89, 91 spisa), iz čijeg sadržaja nije razvidno da je svjedokinji poznat iznos zajma kojeg je KP pozajmila tuženicima. U tom dijelu sadržaj maila je uopćen, pri čemu je navedeno da je posuđen veliki iznos, uz kamate, kojeg tuženici ni u kojem dijelu nisu vratili. Iz navedenog je razvidno da je svjedokinja UĆ bila upoznata s činjenicom da je ZP pozajmila tuženicima novac, u kojem dijelu kako je navedeno sud svjedokinji poklanja vjeru, međutim, u izostanku konkretnih dokaza na okolnost da su ovoj svjedokinji u trenutku kada je ista navedeni mail uputila tuženicima bili poznati ostali detalji ugovora o zajmu koji se odnose na visinu zajma, te način isplate. Naime, kako je sama svjedokinja rekla, obzirom da je ZP postupila suprotno njenom savjetu da ne posuđuje tuženicima novac, taj novac ipak posudila, zbog čega se svjedokinja iz toga isključila, životno je da ZP njoj nije govorila detalje tog zajma, a niti je svjedokinju, kako je sama navela to zanimalo, jer se iz te priče isključila. Stoga, sud nije poklonio vjeru iskazu svjedokinje ĐĆ dijelu u kojem navodi da je zajam kojeg je ZP isplatila tuženicima u visini od 40.000,00 EUR, jer je u tom dijelu iskazu svjedokinje usmjeren isključivo u cilju uspjeha tužitelja u sporu, jer nema jasnih i uvjerljivih dokaza da je ova svjedokinja imala točnih saznanja na okolnost visine zajma tuženicima i načinu isplate tuženicima. Naime, navedeni iznos od 40.000,00 ER, je iznos naveden od strane tužitelja pod 1) i 2), koji predloženim dokazima nisu na jasan i nedvojben način i dokazali.

    48. Imajući stoga u vidu činjenicu da su tuženici pod 1) i 2), učinili nespornim činjenicu da su temeljem Ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004. od prednice tužitelja pok. ZP zaprimili ugovoreni iznos zajma od 35.000,00 EUR, koji zajam zajedno s ugovorenim kamatama, nisu ni u kojem dijelu isplatili prednici tužitelja ZP, u tom dijelu zahtjev za isplatu zajma se ukazuje osnovan, dok za više zatraženi iznos od 5.000,00 EUR, sa zatraženim zateznim kamatama na navedeni iznos ( do zatraženog iznosa od 40.000, 00 EUR), zahtjev tužitelja pod 1) i 2) sud utvrdio kao neosnovan, te je u tom dijelu odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude. 49. Tuženici pod 1) i 2), su nadalje istakli da je njihova obveza koja proizlazi iz predmetnog ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004., prestala oprostom duga, koji proizlazi iz izjave ZP, kao zajmodavca, sadržanog u mailu kojeg je ista uputila tuženoj pod 2) dana 3. kolovoza 2013. (list 54 spisa), u kojem şe JĆ obraća tuženoj pod 2) ne treba brinuti jer ona novac ne treba i da to konačno može ispisati debelim slovima i objesiti si na ogledalo. Da to treba kao zadnji spas da onda misli da bi radije umrla i onda se mora oko toga boriti s njenom djecom, ali da ona već sad čini sve da se ona ni u kom slučaju ne mora brinuti, te da tu temu novac i to konačno ad acta.

    50. Prema prf. 397. stavak 1. njemačkog Građanskog zakonika (BGB), propisano je da otpis duga ("schulderlass"), nastaje kada se vjerovnik i dužnik dogovore da će se obveza ugasiti. Prema tom članku, dug se gasi kad vjerovnik i dužnik sklope sporazum o otpisu duga (erlassvertrag), za koji sporazum je potrebna izričita ili prešutna volja vjerovnika – zajmodavca da se odriče tražbine, te sporazum odnosno dogovor postignut između obje strane, pri čemu jednostrana izjava vjerovnika nije dovoljna, obzirom da i dužnik mora prihvatiti otpis duga. Nadalje, ako se dug odnosi na pravni posao s propisanom formom, tada i sama izjava – ugovor o oprostu, mora poštivati tu formu. Ako se dugovanje odnosi na pravni posao kod kojeg nije propisana posebna forma za zaključenje, dovoljan je jasan i nedvojben usmeni dogovor između ugovornih stranaka, pa je čak i izjava dana putem e-maila, kojom vjerovnik jasno izražava namjeru da odustaje od duga, pri čemu s druge strane mora postojati jasno izražena volja dužnika da prihvaća otpis dugovanja.

    51. U analizi e-maila pok. ZP od 3. kolovoza 2013., čiji sadržaj glasi kako slijedi: "… AP, ne trebaš se brinuti o novcu. Ja ne trebam novac i to možeš konačno ispisati debelim slovima i objesiti si na ogledalo. Da to trebam kao zadnji spas, onda mislim da bih radije umrla i onda se moraš oko toga boriti s mojom djecom. Ali ja već sad činim sve da se ti ni u kojem slučaju ne moraš brinuti. Tako – toliko o temi novac i sad stavi to konačno ad acta…", sud je mišljenja da je navedenom izjavom ZP kao zajmodavac, izrazila namjeru da ne traži novac, koristeći pritom izraze "ne treba mi", "radije bih umrla nego tražila", a njeni navodi: "stavi to ad acta" i "konačno", upućuju na zaključak da ista ima namjeru odstupiti trajno od tražbine. Ova izjava zajmodavca ZP, kako je to sadržajno izneseno, prema mišljenju ovog suda, može se tumačiti kao ponuda za otpis duga. Međutim, u izjavi nema preciznog navođenja konkretnog duga (iznos obveza), a uz to imajući u vidu sadržaj e-maila, kao i korespondenciju koju je ZP vodila s ovdje tuženom pod 2) u ostalim njihovim kontaktima, pa tako i u kontaktu koji je prethodio ovom e-mailu (list 55-59 spisa), razvidno je da je navedena izjava emocionalna i neformalna, pa se uz to može tumačiti i kao trenutna utjeha ili izraz raspoloženja, a ne kao pravno obvezujući otpis. Tužena pod 2) koja je bila u kontaktima s ZP sama je u iskazu navela da među njima nije bilo govora da bi prolongirale rok plaćanja ili slično.

    52. Međutim, kada bi ovu izjavu i mogli protumačiti kao ponudu za otpis duga, ista sama po sebi nije dovoljan dokaz o sklopljenom ugovoru o oprostu duga prema prf. 397. stavak 1. BGB-a, jer ne postoji jasan i nedvojben dokaz da su tuženici pod 1) i 2) kao zajmoprimci – dužnici, i prihvatili tu ponudu.

    53. Naime, navedeni e-mail od 3. kolovoza 2013., kao i ostali priloženi e- mailovi su bili način komunikacija između ZP i tužene pod 2), a koja komunikacija je između njih bila uobičajena, putem e- maila, što je potvrdila i sama tužena pod 2) kao i tuženik pod 1). Tuženik pod 1) je naveo da on sa ZP nije komunicirao, da je s njom komunicirala jedino njegova supruga, ovdje tužena pod 2), izuzev u prilikama kad je ZP bila kod njih u Hrvatskoj 2008. i na njenom rođendanu 2005., kada je on s njom komunicirao na njemačkom jeziku. Tu činjenicu je potvrdila i sama tužena pod 2) koja je u svom iskazu potvrdila da se s njom dopisivala putem e- maila na tjednoj bazi, jer im je bilo skupo kontaktirati telefonski, da je uglavnom bilo govora o njenom zdravstvenom stanju, da ZP nije pričala o dugu na način da ga je izričito spominjala, da je znala govoriti da se ne brinu za novac, da je to samo novac, te da im se nikada nije obratila na način da joj uplate novac, da o tome nisu često govorili, te da između njih nije bilo govora da prolongiraju rok za plaćanje. Da oni ZP nisu isplatili niti jedan iznos zajma niti lipe. U odnosu na predmetni e- mail od 3. kolovoza 2013., u kojem ZP navodi da bi ta tema novca bila ad acta, ističe da između njih nakon toga više nije bilo govora, te da joj je sada žao što tu činjenicu s njom još jednom nije potvrdila. Iz navedenog jer razvidno da u komunikaciji tužene pod 2) i ZP nije bilo pregovora ili iskazivanja ozbiljne namjere od strane ZP da tuženicima oprosti dug, a kako je i sama tužena pod 2) navela, niti sa strane tužene nije iskazana namjera u tom smjeru da se o navedenom pregovara ili da nakon maila kojeg je ZP tuženoj pod 2) uputila 3. kolovoza 2013. u kojem temu novca stavlja "ad acta", tuženici na jasan i nedvojben način očituju da takvu izjavu o oprostu duga, ili namjeru zajmodavca ZP prihvate.

    54. Ovakva izjava koju je ZP navedena u mailu od 3.kolovoza 2013. upućena je u komunikaciji tuženoj pod 2), ali ne i tuženiku pod 1), koji se kao ni tužena pod 2) u tom pravcu nije izjasnio da takav oprost duga prihvaća.

    55. Uz navedeno, ovdje ne možemo govoriti niti o "prešutnom prihvatu" oprosta duga jer kako je navedeno izjava od strane ZP koja je sadržana u e-mailu od 3. kolovoza 2013., nije bila upućena tuženiku pod 1), niti se isti u tom pravcu ikada očitovao da bi takvu ponudu prihvatio, jer isti uopće nije ni bio u komunikaciji s ZP. U spisu ne postoji dokaz niti je iz korespondencije koja je dostavljena u spis, a koju je vodila ovdje tužena pod 2) s zajmodavcem ZP, razvidno da je između njih kao ugovornih stranaka, postojala ozbiljna razmjena mišljenja o pravu i obvezama koje proizlaze iz ugovora o zajmu kojeg su tuženici pod 1) i 2) zaključili s zajmodavcem ZP, a što je navela i sama tužena pod 2).

    56. Tim više što ni iz ponašanja tuženika nakon navedene izjave sadržane u e-mailu od 3. kolovoza 2013., kao ni iz njihove daljnje komunikacije s ZP, nije razvidno da su se ugovorne stranke u tom pravcu jasno i nedvojbeno očitovale i sporazumjele da je obveza koja proizlazi iz ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004., prestala, da zajmodavac ZP prema zajmoprimcima, ovdje tuženicima pod 1) i 2) više ne zahtijeva ispunjenje obveze.

    57. U prilog navedenom, da između ugovornih stranaka nije postignut sporazum iz kojeg je jasno i nedvojbeno da se ZP kao zajmodavac odrekla svoje tražbine, prema tuženicima pod 1) i 2) kao zajmoprimcima, te da su isti taj otpis dugovanja prihvatili, proizlazi i iz e-maila tuženika pod 1) i 2) od 4. veljače 2014. (list 27 spisa), kojim su isti odgovorili na e-mail tužitelja pod 1) od 4. veljače 2014. (list 26 spisa), a kojim ih on poziva da ponude konkretan prijedlog za rješenje problema vezanog za ugovor kojeg je njegova majka zaključila s tuženicima i povrat isplaćenog novca. Tuženici u tom odgovoru na e-mail tužitelja pod 1), ne navode da je između njih i njihove majke ZP postignut sporazum, prema kojem je njihova obveza koja proizlazi iz ugovora o zajmu ukinuta, u smislu prf. 397. BGB-a, da nisu u obvezi zbog oprosta duga vratiti iznos ugovorenog zajma, već u odgovoru tužitelju pod 2) isti iznose prijedlog za namirenje, na način da im se prepusti jedan stan na korištenje, kako bi se isti iznajmljivao i kako bi sav novac od zarade bio njihov, pri čemu dodatno ističu da ako uspiju da posude novac od banke, da će im platiti. Takva konkludnetna radnja ponašanje tuženika ukazuju da smatraju da njihova obveza prema zajmodavcu ZP i dalje egzistira, da nije prestala oprostom duga.

    58. Navedena izjava tuženika pod 1) i 2) sadržana u e-mail korespondenciji od 4. veljače 2014., sama po sebi ne predstavlja izjavu o obećanju duga (prf. 780 BGB-a), ili izjavu o priznanju duga (prf. 781 BGB-a), jer nije sastavljena u valjanoj pismenoj formi i upućena trećoj osobi, ne zajmodavcu osobno, sam sadržaj ove izjave, kako je prethodno navedeno potvrđuje zaključak suda da sporazum o oprostu duga na koji se pozivaju tuženici, među ugovornim strankama nije postojao, jer ni sami tuženici pod 1) i 2) kao zajmoprimci nisu smatrali da je došlo do prestanka njihove obveze prema navedenom ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. kojeg su zaključili s ZP kao zajmoprimcem, zbog čega su na ovaj načinu svom mailu od 4. veljače 2014. odgovorili tužitelju pod 2).

    59. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da nisu osnovani navodi tuženika pod 1) i 2) da je njihova obveza koja proizlazi iz ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004., kojeg su isti kao zajmoprimci zaključili sa zajmodavcem sad pok. ZP, prestala njenim oprostom duga.

    60. U odnosu na istaknut prigovor zastare utuženog potraživanja, za navesti je da je prf. 195. BGB-a, propisan opći rok zastare 3 godine. Paragrafom 199. stavak 1. BGB-a, propisano je da rok zastare počinje teći: na kraju godine u kojoj je potraživanje nastalo (tj. rata je dospjela) i kada je vjerovnik saznao ili je morao saznati za postojanje potraživanja i dužnika.

    61. Iz sadržaja ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004., razvidno je da je zajam u iznosu od 35.000,00 eura, odobren za razdoblje od 1. lipnja 2004. do 1. lipnja 2007. Ugovoreno je plaćanje zajma u mjesečnim ratama od 500,00 eura, s početkom vraćanja novca 1. lipnja 2007. Iz sadržaja ugovora razvidno je da svaka rata dospijeva mjesečno, a zastara za pojedinu ratu počinje teći krajem godine u kojoj je ta rata dospjela.

    62. Prf. 204. stavak 1. BGB-a, propisano je da se zastara prekida pokretanjem sudskog postupka radi ostvarivanja potraživanja. Prema navedenom članku, ako je došlo do nekog činjenja koje prekida zastaru, bilo sudska tužba, priznanje duga od strane dužnika i sl., tada se zastara počinje računati iz početka i to od tog čina. U konkretnom slučaju iz dokaza izvedenih tijekom postupka, sud je utvrdio da između ugovornih stranaka ugovora o zajmu od **.**.2004., ZP kao zajmodavca i ovdje tuženika pod 1) i 2) kao zajmoprimaca, nije došlo do bilo oprosta duga, priznanja duga ili slično, temeljem čega bi došlo do prekida zastare propisanog prf. 204 BGB-a.

    63. Tužitelji pod 1) i 2) kao nasljednici pok. ZP, ustali su predmetnom tužbom dana 7. listopada 2015., protiv tuženika pod 1) i 2), radi isplate i prijenosa vlasništva, čime se zastara prekida na sve dospjele, ali još ne zastarjele rate.

    64. Imajući u vidu da utvrđena tražbina prema ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. iznosi 35.000,00 EUR, a mjesečna rata iznosi 500,00 EUR, s tim da prva rata ugovorenog vraćanja novca dospijeva 2. lipnja 2007. godine, ukupan broj rata za isplatu cjelokupnog dugovanja je 70, s tim da posljednja rata dospijeva na naplatu 2. ožujka 2013. Kako zastara za svaku ratu počinje teći 31. prosinca godine u kojoj je dospjela i traje 3 godine, imajući u vidu činjenicu da su tužitelji ustali s predmetnom tužbom radi naplate utuženog potraživanja dana 7. listopada 2015., sve rate od lipnja 2007. do listopada 2011. (55 rata), u ukupnom iznosu od 27.500,00 EUR su u zastari do dana tužbe 12. listopada 2015. Ukupan iznos rata koji nije u zastari do dana pokretanja predmetnog postupka su rate dospjele u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 1. ožujka 2013., je 15 rata. Prema tome, ukupan iznos potraživanja koji nije u zastari, iznosi 7.500,00 EUR.

    65. Sukladno prf. 217. BGB-a, zajedno s glavnim dugom zastarijevaju i sva sporedna potraživanja kao što su i kamate. Naime, prema prf. 488. stavak 1. točka 2. BGB-a, ako je dogovorena kamata, zajmoprimac duguje i kamatu za razdoblje tijekom trajanja zajma, sve dok ne vrati iznos. Ugovorne kamate su odvojene od zateznih kamata i priznaju se sve dok je zajam u otplati, kako je to ugovoreno ugovorom o zajmu.

    66. Nakon dospijeća svake rate, ako zajmoprimac ne plati, zajmodavac ima pravo na zatezne kamate. Prf. 286 BGB-a, propisano je da dužnik dolazi u zakašnjenje ako ne plati dospjelo dugovanje. Prf. 288. stavak 1. BGB-a, propisano je da zatezna kamata za građanske odnose iznosi 5% poena iznad osnovne kamatne stope (prf. 247 BGB-a). Prf. 247 BGB-a propisano je da osnovnu kamatnu stopu godišnje objavljuje Njemačka savezna banka, što kombinirano s prf. 288 čini osnovu za zateznu kamatu. Stoga, ako rate nisu plaćene, vjerovnik odnosno zajmodavac ima pravo tražiti zateznu kamatu od dana dospijeća svake pojedine rate po stopama obračunatim u skladu s prf. 247 stavak 1. BGB-a.

    67. Predmetnim ugovorom o zajmu od **.**.2004., ZP kao zajmodavac, tuženicima pod 1) i 2) dala je na raspolaganje iznos od 35.000,00 EUR, uz kamatnu stopu od 5% godišnje, s rokom korištenja zajma od 1. lipnja 2004. do 1. lipnja 2007., pri čemu je ugovorena otplata glavnice u mjesečnim ratama od 500,00 EUR počevši od 1. lipnja 2007. Prema navedenom, imajući u vidu utvrđeni iznos potraživanja koji nije ušao u zastaru u visini od 7.500,00 EUR, za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 1. ožujka 2013., osnovano je potraživanje tužitelja u tom dijelu, uz isplatu zateznih kamata u skladu s prf. 488 stavak 1. točka 2. BGB-a, i prf. 247. BGB- a, prema kojem u točci 1. je propisano da osnovna kamatna stopa iznosi 3,62 %, da se mijenja 1. siječnja i 1. srpnja svake godine za postotne bodove za koje je referentna vrijednost porasla ili pala od posljednje promjene osnovne kamatne stope. Referentna vrijednost je kamatna stopa za posljednju operaciju glavnog refinanciranja Europske središnje banke prije prvog kalendarskog dana dotičnog polugodišta. Dok je stavkom 2. istog članka propisano da će Njemačka savezna banka važeću osnovnu kamatnu stopu objaviti u saveznim novinama odmah nakon datuma navedenih u stavku 1. rečenici 2. Kao što je tužitelj dostavio podatke o objavljenoj osnovnoj kamatnoj stopi prema prf. 247 BGB-a (list 1026-1032 spisa), u kojoj tablici su navedene stope zateznih kamata po godinama koje proizlaze iz prf. 288. u svezi s prf. 247. BGB-a, a koje stope se službeno objavljuju svakog 1. siječnja i 1. srpnja i iste je zakonito koristiti za obračun zateznih kamata od dospijeća svakog iznosa do isplate, slijedom čega je sud prihvatio kao osnovan zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 7.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 1. ožujka 2013., te je odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.

    68. U preostalom dijelu, za više zatraženi iznos od 27.500,00 EUR, sa pripadajućim zateznim kamatama, a koje se odnosi na potraživanje od lipnja 2007. do listopada 2011., zahtjev tužitelja pod 1) i 2) se ukazuje kao neosnovan jer se radi o potraživanju koje je do dana pokretanja predmetnog postupka 12. listopada 2015. ušlo u zastaru. Kao što je prethodno utvrđeno neosnovan je zahtjev za više zatražen iznos od 5.000,00 EUR, koji predstavlja razliku od utvrđenih 35.000,00 EUR zajma prema ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. do zatraženih 40.000,00 EUR, pa je stoga u i tom dijelu zahtjev tužitelja odbijen, te je odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

    69. Tužitelji su nadalje točkom 2. tužbenog zahtjeva istakli zahtjev koji se odnosi na isplatu ugovorenih kamata od 5%, prema dostavljenoj tablici izračuna u ukupnom iznosu od 12.620,64 EUR sa zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 7. listopada 2015., kao danom podnošenja tužbe pa do isplate, kako je to pobliže navedeno u tužbenom zahtjevu.

    70. U skladu s prf. 488. stavak 1. točka 2. BGB-a, propisano je da ako je dogovorena kamata, zajmoprimac duguje i kamatu za razdoblje trajanja zajma, sve dok ne vrati iznos.

    71. Ugovorene kamate su odvojene od zateznih kamata i priznaju se sve dok je zajam u otplati, kako je to ugovoreno ugovorom o zajmu. Obzirom da su stranke predmetnog ugovora o zajmu dogovorile ugovorenu kamatu od 5% godišnje, zajmodavac sada tužitelji pod 1) i 2) kao nasljednici zajmodavca, imaju pravo na isplatu ugovorene kamate od 5% godišnje od 2. lipnja 2007. do dana dospijeća svake pojedine rate. Prf. 289 stavak 1. BGB-a, propisano je da ako je dužnik u zakašnjenju s plaćanjem dospjelih kamata, tada je dopuštena zatezna kamata i na dospjele kamate.

    72. Naime, dozvoljeno je tražiti zatezne kamate na dospjele ugovorne kamate, ali ne kumulativno bez osnove – mora biti jasno kada je označena kamata dospjela i nije plaćena.

    73. Dakle, tužitelji pod 1) i 2) kao nasljednici pok. ZP kao zajmodavca, imaju pravo tražiti isplatu ugovorenih kamata 5% godišnje, prema prf. 488. BGB-a za razdoblje trajanja zajma, pri čemu valja voditi računa da sukladno prf. 217. BGB-a zajedno s glavnim dugom, zastarijevaju i sva sporedna potraživanja, kao što su kamate. Stoga je osnovan zahtjev tužitelja pod 1) i 2) za isplatu ugovorene kamate od 5% godišnje za razdoblje od studenog 2011. do ožujka 2013., za koje rate nije nastupila zastara potraživanja. Tužiteljima, stoga sukladno prf. 289. BGB-a, pripada pravo na zatezne kamate na dospjele kamate koje nisu plaćene, ali pritom treba biti jasno naznačeno kada su dospjele ugovorne kamate od 5% godišnje. Naime, iako ugovor o zajmu ne sadrži izričitu klauzulu o zateznoj kamati, zakonska zatezna kamata ipak pripada zajmodavcu jer zajmoprimci nisu platili dospjele rate kako glavnice, tako i ugovorene kamate u ugovorenim rokovima, pa je time došlo do zakašnjenja u smislu prf. 286. BGB-a. Stoga u skladu s prf. 288. i 247. BGB-a, tužitelji imaju pravo zahtijevati zateznu kamatu, jer činjenica što zatezna kamata nije bila posebno dogovorena, ne isključuje njeno postojanje jer ona proizlazi izravno iz zakona.

    74. Tužitelj je u tužbenom zahtjevu pod točkom 2. istakao kumulativan iznos ugovorenih kamata u visini od 12.620,64 EUR, kojeg je utvrdio prema ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004., kojim je ugovorena kamatna stopa od 5% godišnje, vršeći pri tom obračun na zatraženi iznos zajma od 40.000,00 EUR, bez naznake kad dospijeća pojedinih iznosa godišnje kamate, na koji iznos tužitelji traže zakonsku zateznu kamatu od dana 7. listopada 2015. (od dana podnošenja tužbe), koji iznos kamate se mijenja prema osnovnoj kamatnoj stopi u Njemačkoj.

    75. Iako je na strani tužitelja osnovan zahtjev za potraživanjem zatezne kamate na dospjele ugovorne kamate, temeljem ovako postavljenog tužbenog zahtjeva sadržanog u točci 2., sud nije mogao utvrditi u kojem dijelu i u kojoj visini zatraženih dospjelih kamata je zahtjev osnovan, jer ovako postavljen tužbeni zahtjev u smislu prf. 289. BGB nije podoban za raspravljanje, jer iz istog nije jasno kada i u kojoj visini je pojedini iznos godišnje kamate dospio u smislu prf. 289 stavak 1. BGB-a, posebno jer su tužitelji svoj zahtjev u tom dijelu postavili u visini traženog iznosa zajma od 40.000,00 EUR, ne u iznosu od 35.000,00 EUR kako je to ugovoreno ugovorom o zajmu od 25. svibnja 2004. kako je to sud u postupku utvrdio, pa je stoga odlučeno kao pod točkom III/ izreke presude.

    76. Tužitelji su nadalje pod točkom 3. tužbenog zahtjeva, istakli alternativni tužbeni zahtjev da se tuženici pod 1) i 2) mogu osloboditi obveze plaćanja u novcu temeljem ugovora o zajmu od 25. svibnja 2004., na način da tužiteljima pod 1) i 2) predaju u suvlasništvo odgovarajući dio nekretnine upisane u ZU 3372 k. o. [katastarska općina]-Makar, kao kuća i dvorište sagrađeni na k. č. br. [katastarska čestica], odnosno odgovarajući dio pojedinih etaža i to etaža pobliže navedenih u [broj poduloška]-7, etaže 1-7 u označenim suvlasničkim dijelovima s kojim suvlasničkim dijelom su neraskidivo povezano isključivo vlasništvo točno označenih i opisanih dijelova nekretnine, kako je to pobliže navedeno u tužbenom zahtjevu.

    77. Tužitelji pod 1) i 2) istaknuti zahtjev temelje na samom ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004. u kojem je među ugovornim strankama utvrđeno da se u slučaju smrti ili drugih problematičnih neočekivanih događaja koji utječu na životne okolnosti, a koji bi zajmoprimce spriječili u izvršenju ugovora, ugovorili vraćanje duga putem nasljednika, odnosno udjelom u nekretnini, odnosno građevinskom projektu.

    78. U skladu s njemačkim građanskim zakonikom (BGB), prijenos vlasništva nekretnine kao osiguranje zajma, moguće je urediti u formi tzv. fiducijarnog prijenosa vlasništva (Sicherungsübereignung) ili kroz uvjetno obećanje prijenosa vlasništva, pri čemu mora biti točno naznačeno i navedeno o kojoj se nekretnini radi i o kojem suvlasničkom dijelu. U slučaju nekretnine, pritom se koristi institut tzv. Auflassungsvormerkung (predugovorna zabilježba prijenosa vlasništva-prf. 880 BGB- a) i fiducijarni ugovor koji uređuje uvjete prijenosa vlasništva ako dužnik – zajmoprimac ne ispuni svoje obveze iz ugovora o zajmu. Pritom u skladu s prf. 311b BGB-a, ugovor o prijenosu nekretnine, kojim se jedna strana obvezuje na prijenos ili stjecanje vlasništva nad nekretninom, mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Nadalje, prema prf. 925. BGB-a, kod izjave o prijenosu vlasništva (Auflassung), prijenos vlasništva nad nekretninom zahtijeva suglasnost prodavatelja i kupca pred nadležnim tijelom, najčešće pred javnim bilježnikom.

    79. Ovdje je za istaknuti da fiducijarni prijenos vlasništva i slične klauzule kojima se regulira prijenos vlasništva, nisu izravno regulirane posebnim paragrafom u BGB-u, već su dopuštene na temelju načela ugovorne slobode, te se uvijek kombiniraju s naprijed navedenim propisima koji se odnose na prijenos vlasništva i osiguranje tražbina koje proizlaze iz ugovora o zajmu (prf. 488 BGB-a).

    80. Kako u konkretnom slučaju ugovorne stranke ugovora o zajmu od **.**.2004., ZP kao zajmodavac i ovdje tuženici pod 1) i 2) kao zajmoprimci, u ugovoru nisu na jasan i nedvojben način ugovorile prijenos vlasništva na nekretnini opisanoj u točci 3. tužbenog zahtjeva tužitelja, bilo na zajmodavca ZP ili njene nasljednike, ovdje tužitelje pod 1) i 2), niti su u ugovoru označili točnu oznaku nekretnina, kao ni odgovarajući suvlasnički dio nekretnine koji bi prešao u vlasništvo zajmodavca, odnosno njenih nasljednika, ovdje tužitelja. Uz to predmetni Ugovor o zajmu od 25. svibnja 2004. ne odgovara propisanoj formi ugovora o prijenosu nekretnine određen prf. 311.b BGB-a, da je ovjeren kod javnog bilježnika, a niti je u istom sadržana izjava o prijenosu vlasništva u smislu prg. 925 BGB-a, kao ni izjava dana pred nadležnim tijelom odnosno javnim bilježnikom, se stoga neosnovanim ukazuje zahtjev tužitelja u tom dijelu, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom IV/ izreke presude.

    81. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju čl. 154. st. 2. i 5., a u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a.

    82. Naime, omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći pritom računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Sud je u postupku utvrdio osnovanost zahtjeva tužitelja za potraživanje utemeljeno na ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004., kojeg je prednica tužitelja sad pok. ZP, zaključila ovdje s tuženicima, kao zajmoprimcima. Tužitelji su u tom pravcu postavili svoj zahtjev za isplatom zajma u ukupnom iznosu od 40.000,00 EUR, sa zatraženim zateznim kamatama, kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu (točka 1. tužbenog zahtjeva), te zahtjev za isplatom ugovorenih kamata u visini od 12.620,64 EUR sa zateznom kamatom na navedeni iznos od dana podnošenja predmetne tužbe pa do isplate, a koje ukupno novčano potraživanje iznosi 52.620,64 EUR. Sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, utvrdio da je kvalitativni uspjeh tužitelja u sporu 100%, obzirom da su tužitelji dokazali osnov potraživanja prema ugovoru o zajmu od 25. svibnja 2004., a u kojem dijelu tuženici nisu osporili osnov potraživanja, dok je u kvalitativnom djelu tužitelj uspio u sporu 14%. Sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a, omjer uspjeha tužitelja pod 1) i 2) iznosi 57%, dok je uspjeh tuženika pod 1) i 2) od 43 %. Imajući u vidu da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud je u skladu s odredbom čl. 154. stavak 5. ZPP-a, odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, te je odlučeno kao u izreci pod točkom V/ izreke presude.

    U Makarskoj 3. srpnja 2025.

    S U D A C

    BARBARA MENDEŠ

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a).

    Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

    Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP-a).

    DNA:

    • Dostava presude u skladu s odredbom čl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a,

    po pravomoćnosti presude:

    Porezna Uprava Split – Ispostava Makarska.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.