UsI-2583/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Silviju Čoviću, sucu pojedincu, te Lidiji Trogrlić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice Općine Primorski Dolac (OIB: 90811277065), Primorski Dolac, Primorski Dolac 2, zastupane po općinskom načelniku OI, a on po pročelnici, zaposlenici EI, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak (OIB: 76767369197), Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi dodjele potpore, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 4. lipnja 2025. u prisutnosti zakonskog zastupnika i opunomoćenice tužiteljice te odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 2. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja tuženika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-034-08/24-01/106, URBROJ: 525- 04/124-24-3 od 7. listopada 2024. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je pravovremeno 8. studenoga 2024. podnijela ovom sudu tužbu, kojom je osporila zakonitost rješenja tuženika KLASA: UP/II-034-08/24-01/106, URBROJ: 525-04/124-24-3 od 7. listopada 2024. zbog svih zakonskih razloga, bitne povrede postupka, pogrešne primijene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da je tuženik neosnovano potvrdio financijsku korekciju i da nije riječ o ikakvoj nepravilnosti u postupku javne nabave, koja bi štetila ili bi mogla štetiti proračunu Unije, tako da on bude financijski opterećen neopravdanim izdatkom. Ocijenila je da je riječ o paušalnim i ničim dokazanim utvrđenjima javnopravnih tijela. Istaknula je da je konkretnu nabavu proveo kao postupak nabave male vrijednosti u skladu sa ZJN, da je ukupna procijenjena vrijednost javne nabave iznosila 4.439.650,00 kuna (bez PDV-a), da je odluka o odabiru objavljena 9. srpnja 2020. te da je nakon toga s odabranim ponuditeljem sklopio Ugovor o javnoj nabavi u iznosu od 5.964.926,80 kuna. Tvrdi i da mu je Agencija dostavila obavijest o iznosu neprihvatljivog troška u iznosu od 25% vrijednosti ugovora s PDV-om. Osporava način utvrđivanja korekcije. Smatra da ta korekcija nije ni nužna ni prikladna u utvrđenoj visini, da nije povrijedila ijednu odredbu ili pravila provođenja postupka javne nabave, da provedena nabava nije stvorila ikakve negativne učinke, da nije došlo do kršenja u odnosu na stvarni i potencijalni financijski štetni učinak na proračun iz kojeg se financira ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, da propisanim uvjetima nije došlo do ograničavanja tržišnog natjecanja, s obzirom na veliki broj gospodarskih subjekata koji je imao mogućnost sudjelovanja u postupku te da bi ishod postupka bio jednak i da nije došlo do utvrđivanja nepravilnosti. Tvrdi da javnopravna tijela navodnu nepravilnost vežu uz pogrešno utvrđenje da je ugovor sklopljen nakon izvršenja ugovora, odnosno da je to obrazloženo: iz svega navedenog proizlazi da je Dodatak V. Ugovoru, kojim je ugovoreno povećanje jediničnih cijena, sklopljen nakon završetka radova, odnosno 125 dana nakon izvršenja Ugovora. S obzirom kako je gore navedenim Zaključkom Vlade propisano kako se za ugovaranje povećanja jediničnih cijena mora raditi o neizvršenim ugovorima… Smatra da je takav zaključak pogrešan, budući da se, u skladu s Ugovorom, on podrazumijeva izvršenim uspješnim tehničkim pregledom, odnosno potpisivanjem Zapisnika o uspješno obavljenom tehničkom pregledu. S tim u vezi je istaknuo da su u zapisniku o tehničkom pregledu navedena sva potraživanja ugovornih strana pa i ono s osnova povećanja ugovorenih jediničnih cijena, da je izvođač pravovremeno podnio zahtjev, a da činjenica da je analiza povećanja cijena trajala i nakon završetka ugovora na utječe ne činjenicu da je taj zahtjev i potraživanje pravovremeno i osnovano te u skladu sa ZOO-om i ZJN-om. Istaknuo je i da zbog nerazumijevanja zahtjeva Agencije propustio tijekom upravnog postupka dostaviti adekvatnu analizu na temelju koje je sklopljen Dodatak V. Ugovoru; da Zaključkom Vlade KLASA: 022-03/21-07/384, URBROJ: 50301-05/14-21-2 od 30. rujna 2021. nije bila određena ni metodologija a ni način utvrđivanja povećanja jediničnih cijena; da je iz zahtjeva i spomenute i priložene analize dokazano povećanje svih stavki troškovnika koji su utjecali na povećanje ugovorenih cijena te da nije pravilna ocjena Agencije da je u konkretnoj situaciji došlo do bitne izmjene ugovora, jer se mijenjala cijena radova i to za ugovor koji je izvršen i gdje su radovi dovršeni. Vezano za utvrđenu nepravilnost u vidu uvođenja podugovaratelja u ugovor, istaknula je da ona tu nepravilnost niti je mogla a niti je počinila, da nije imao ikakav mehanizam utvrditi da je riječ o podugovaranju poslova, da ona za to nije imala spoznaja a niti je mogla imati spoznaja ili biti kriva. Smatra i da u tom smislu nije napravio ikakvu nepravilnost kojom su izmijenjeni uvjeti (poslovne) sposobnosti, da to nije niti bilo predviđeno kao uvjet sposobnosti i da nije riječ o ikakvom propustu u provođenju postupka javne nabave. Drži i utvrđenu nepravilnost vezano za jamstvo rigoroznom i da javnopravna tijela u tom dijelu nisu sagledala objektivne okolnosti naručiteljice. Zaključno je istaknula da je javnopravno tijelo, pri odmjeravanju korekcije, trebalo svakako uzeti u obzir: a) odredbu Smjernica prema kojoj se neće izvršiti ispravak u situaciji kada je nepravilnost samo formalne prirode bez stvarno ili potencijalnog financijskog učinka, b) članak 2. Uredbe 1303/2013 koja definira nepravilnosti, c) da je prema Smjernicama Agencija bila dužna dokazati svoje tvrdnje, što nije učinila, d) da je Agencija bila dužna postupati prema utvrđenom činjeničnom stanji i u skladu s načelom razmjernosti, e) da je Agencija, prema Smjernicama, bila dužna korekciju utvrđivati u stvarnim iznosima, a samo ako to nije moguće primijeniti paušalne korekcije i f) da ikakva stvarna ili potencijalna šteta za financijske interese Unije u konkretnom postupku ne postoji. Smatra da su povrijeđena načela zakonitosti i pravne sigurnosti ali i načelo zaštite legitimnih očekivanja. Stoga je zatražila poništiti rješenje tuženika.

2. Tuženik je odgovorio na tužbu, predloživši, bez rasprave, odbiti tužbeni zahtjev zbog razloga navedenih u osporenom rješenju. Njime je odbijena tužiteljičina žalba, koju je ona izjavila protiv rješenja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o dodjeli potpore KLASA: UP/I-440-12/18-07-04-01/0072, URBROJ: 343-1504/01-23-059 od 12. prosinca 2023. Tim prvostupanjskim rješenjem odbijen joj je zahtjev za isplatom konačne rate dodijeljene potpore. Istaknuo je da su tužbeni navodi suštinski isti onima koje je navela žalbi, a na koje je detaljno i argumentirano odgovoreno u obrazloženju osporene odluke.

3. U dokaznom postupku čitani su: zapisnik o primopredaji radova od 8. studenoga 2021. uz rekapitulaciju troškova (troškovnik)i spis predmeta upravnog tijela KLASA: UP/I-440-12/18-07-04-01/0072 (uvezan u spis kao sastavni dio odgovora na tužbu na listu 72 do 355 spisa).

3.1. Stanke nisu imale ikakvih drugih dokaznih prijedloga.

4. Stranke nisu popisale troškove upravnog spora.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti odluka, koje su donijete u postupku po zahtjevu tužitelja, korisnika za isplatom konačne rate potpore, koja mu je dodijeljena na temelju odluke KLASA: 440-12/18-07-04-01/0072, URBROJ: 343- 2114/01-20-014 za Podmjeru 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, tipa operacije 7.4.1. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu sektor dječji vrtić u ukupnom iznosu od 6.594.925,00 kuna. Taj zahtjev tužiteljica je 6. ožujka 2023. podnijela Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (ili skraćeno: Agencija).

6.1. Agencija je odluku o odbijanju tužiteljeva zahtjeva za isplatu konačne rate dodijeljene potpore utemeljila na odredbama članka 14., 15. i 190. stavka 1. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj: 118/18., 42/20., 127/20., 52/21. i 152/22., u daljnjem tekstu: ZoP), članka 58. Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. („Narodne novine“, broj: 91/19., 37/20., 31/21., 134/21., 10/23. i 56/23., u daljnjem tekstu: Pravilnik), članka 51. stavka 13. točke d) Pravilnika o provedbi mjere 7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. („Narodne novine“, broj: 48/18. i 91/18.) i Odluke o dodjeli sredstava KLASA: 440-12/18-07-04-01/0072, URBROJ: 343-2114/01-20-014).

7. Potanko analizirajući sadržaj navoda suprotstavljenih stranaka, između njih, u biti, nisu sporne ključne činjenice, već samo primjena materijalnog propisa. Tužiteljica je supstancijalno potvrdila postojanje utvrđenih nepravilnosti u provedenom postupku javne nabave te je, u biti, iznijela samo pravna stajališta i ocjene da nije trebalo izvršiti financijsku korekciju zbog tih nepravilnosti, koje nemaju logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom propisu.

7.1. Naime, u biti, nije sporno da je korisnica, tužiteljica, naručiteljica s izvođačem radova „Mapa-3" d.o.o. 6. kolovoza 2020. sklopila Ugovor o javnoj nabavi radova kojim je, u članku 2., ugovorena nepromjenjivost jediničnih cijena te da je 10. prosinca 2021. medu istim ugovornim stranama sklopljen Dodatak V. Ugovoru kojim je došlo do povećanja cijena rada i građevinskih materijala te do ugovaranja vantroškovničkih radova; da su stranke, ugovorom, člankom 5., ugovorile da se izvođač obvezuje sve radove na izgradnji građevine iz članka (dječjeg vrtića) izvesti u roku od devet (9) mjeseci od dana uvođenja u posao; da se datum dovršenja ugovorenih radova smatra zadnji dan izvođenja radova upisan od nadzornog inženjera u građevinsku knjigu, a da se tehnički pregled smatra uspješno obavljenim, ako u zapisniku nema primjedbi koje osporavaju izdavanje uporabne dozvole; da su konkretni radovi završeni 7. kolovoza 2021. (što je razvidno iz građevinske knjige i zapisnika o primopredaji radova) te da je Dodatak V. Ugovoru sklopljen 10. prosinca 2021., odnosno nakon što su radovi dovršeni. Nije, u biti, sporno ni da je korisnica, tužiteljica 14. prosinca 2021. donijela akt KLASA: 406-09/20-01/11, URBROJ: 2134- 02-01-01-20-152-1, kojim je dala suglasnost odnosno odobrila Izvođaču povećanje jediničnih cijena radova te da korisnica nije postupila u skladu sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 30. rujna 2021. te u skladu sa odredbom članka 627. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., u daljnjem tekstu: ZOO) i da time nije sačinila prethodnu adekvatnu analizu povećanja ugovorenih jediničnih cijena kojom bi utvrdila opravdanost zahtjeva izvođača radova za povećanjem cijena. Nije sporno ni da iz sadržaja zahtjeva izvođača radova nije razvidno kod kojih stavki troškovnika je došlo do povećanja jediničnih cijena i u kojoj visini.

8. Pokazalo se spornim jesu li izloženim, u biti, nespornim ključnim činjenicama bile ispunjene pretpostavke za odbijanje tužiteljičina zahtjeva za isplatu potpore.

9. Odredbom članak 74. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1303/2013) propisano je da države članice osiguravaju postojanje učinkovitih mehanizama za provjeru pritužbi na europske strukturne i investicijske fondove. Opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost su država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom.

9.1. Uredba (EU) br. 1303/2013, u članku 2. točki 36. definira „nepravilnost” kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz radnji ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo šteti proračunu Unije, kako bi se proračun Unije opteretio neopravdanim izdatkom.

9.2. Člankom 627. stavkom 1. ZOO-a je propisano da ako je ugovoreno da se cijena radova neće mijenjati u slučaju da se nakon sklapanja ugovora povećaju cijene elemenata na temelju kojih je ona određena, izvođač može, usprkos takvoj odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata, a bez njegova utjecaja, povećale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od deset postotaka, dok prema stavku 2. toga članka ali i u tom slučaju izvođač može zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do povećanja cijene elemenata došlo poslije njegova dolaska u zakašnjenje.

9.3. Prema odredbi članka 313. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, 120/16., u daljnjem tekstu: ZJN) ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom, dok prema stavku 2. toga članka javni naručitelj je obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.

9.4. Izmjena se u svakom slučaju smatra značajnom ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta: 1. izmjenom se unose uvjeti koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopustili prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak javne nabave 2. izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovora u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom i 3. izmjenom se značajno povećava opseg ugovora (članak 321. stavak 2. ZJN-a).

10. S obzirom na iznesene ključne činjenice, koje između stranaka supstancijalno i nisu dvojbene i stanje spisa predmeta upravnog tijela, a uzimajući u obzir citirane odredbe ZOO-a i ZJN-a, sud ocjenjuje da opisano postupanje korisnice, tužiteljice predstavlja nepravilnost br. 22. Smjernica Značajna izmjena elemenata ugovora navedenih u pozivu na natječaj ili natječajnoj dokumentaciji , s obzirom na to da same smjernice navode da bitni elementi sklapanja ugovora uključuju cijenu.

11. Vezano za navod tužiteljice, korisnice da nije utvrđeno nenamjensko trošenje sredstava, valja istaknuti da, Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. (SL L 347, 20. 12. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1303/2013), u članku 2. točki 36., definira nepravilnost kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti ili bi moglo štetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom.

11.1. Sud smatra pravilnim zaključak tuženika da se konkretne nepravilnosti ne reflektiraju u direktnom utjecaju na proračun Europske unije, već da je tužiteljica utvrđenim nepravilnostima prekršila Zakon o javnoj nabavi („Narodne novine“, 120/16., u daljnjem tekstu: ZJN) i podredno Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava i da su te nepravilnosti mogle imati utjecaj na navedeni proračun. S tim u vezi Sud Europske unije je u predmetima C-406/14 i C-408/16 zauzeo pravno shvaćanje da kršenje prava Unije predstavlja nepravilnost u smislu mjerodavnog propisa samo ako šteti ili bi moglo naštetiti općem proračunu Unije tako da tereti proračun neopravdanim izdatkom i da povredu treba smatrati nepravilnošću samo u mjeri u kojoj može imati posljedice za proračun. Nasuprot tomu, ne treba dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice te povreda pravila javne nabave predstavlja nepravilnost ako se ne može isključiti mogućnost da je ta povreda utjecala na proračun predmetnog fonda.

11.2. Izraženo pravno shvaćanje je u suglasju i s pravnim stajalištima Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, kojeg je on zauzeo u presudi broj Usž-3420/22 od 12. listopada 2022. Viši sud je istaknuo da nije nužno dokazivati postojanje točno određene financijske posljedice, već je dostatno da su postojale nepravilnosti i povreda pravila o javnoj nabavi koje bi se mogle dovesti u vezu s potencijalnim i stvarnim učinkom na proračun Unije. Istaknuo je i da se pogreške u provođenju postupka javne nabave sagledavaju u kontekstu postupka javne nabave te potencijalnoga utjecaja na tržišno natjecanje, koje je jedno od osnovnih načela javne nabave te da je država članica u obvezi utvrditi nepravilnosti upravno u odnosu i na potencijalni učinak koji ponekad nije mjerljiv stvarnim iznosom već se određuje stopom ispravka u skladu s točkom 1.3. Smjernica.

12. Valja općenito istaknuti da je postupak javne nabave strogo formalan postupak unutar kojeg se (odabrani) ponuditelj bio dužan pridržavati zahtjeva i uvjeta iz Dokumentacije za nadmetanje ali i preuzetih ugovornih obveza. To omogućuje sudionicima postupka javne nabave učinkovitu zaštitu svojih prava, ali i preispitivanje zakonitosti postupanja naručitelja, korisnika pa i vezano za poštivanje procesnih normi ali i temeljnih načela javne nabave. Naime, pri provođenju postupaka javne nabave naručitelji su obvezni poštovati temeljna načela koja imaju za cilj, u prvom redu, zaštititi ravnopravnost natjecatelja u tim vrstama postupaka i zaštiti javni interes, koji se očituje i u transparentnosti postupka vezanog za angažiranje financijskih sredstava, prevenciji zlouporabe od naručitelja ali i drugih sudionika uključujući i ponuditelje te općenito u zaštiti objektivne zakonitosti.

13. Uzimajući u obzir osobito prirodu i težinu (ozbiljnost) nepravilnosti te sve otegotne i olakotne okolnosti, a vodeći se Smjernicama za utvrđivanje financijskih ispravaka koje se u situaciji nepoštivanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Europska unija (Odluka EU Komisije broj C(2013)9527) i kojima je predviđena korekcija od 25% iznosa ugovora o javnoj nabavi s mogućnošću smanjenja stope ispravka na 10% ili 5% ovisno o ozbiljnosti nepravilnosti, a i s aspekta generalne prevencije, sud ocjenjuje da je odluka tuženika i u razmatranom dijelu zakonita te valjano i podrobno obrazložena. Sud ocjenjuje i da razlozi rješavanje upravne stvari u dijelu izbora jedinstvene stope ispravka imaju uporište u činjenicama utvrđenim tijekom postupka te logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom materijalnom propisu. Tako je zakonito postupila Agencija, kada je, uzimajući u obzir najozbiljniju nepravilnost, odredila financijsku korekciju po stopi od 25%. Sud, vodeći računa o granicama upravno- sudske kontrole iz članka 4. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., u daljnjem tekstu: ZUS) i uzimajući u obzir članak 5. stavka 2. ZUP-a ali i okolnost slabije vezanosti pravnom normom u tom dijelu, ocjenjuje zakonitim visinu stope financijske korekcije.

14. U izloženom sud ocjenjuje da je zakonito postupio tuženik, kada je, nakon što je cjelovito i pravilno utvrdio pravo stanje stvari, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog propisa, i ne počinivši ikakvu bitnu povredu postupka ili temeljno procesno načelo, utvrdio opisane nepravilnosti te odredio financijske ispravke, korekcije u utvrđenoj visini. Suprotna pravna shvaćanja i ocjene koje je iznijela tužiteljica, kojima u biti ne osporava ključne činjenice već iznosi po njemu opravdane razloge zbog kojih nije trebalo odrediti financijske korekcije, nemaju logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom propisu. Osporeno rješenje je razumljivo i dostatno obrazloženo, ono sadrži sve argumentirane i detaljne razloge rješavanje upravne stvari koji imaju uporišta u činjenicama utvrđenim tijekom postupka pa i one vezao za ocjenu navoda podnositelja prigovora.

15. Stoga, a budući da su osporene odluke zakonite i budući da nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP) na koje se pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci.

U Splitu 2. srpnja 2025.

S U D A C

Silvio Čović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka njezina pisanog otpravka, koja se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s time da ona odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 1. i 6. i članak 127. ZUS-a).

DNA:

- tužiteljici Općini Primorski Dolac, Primorski Dolac, Primorski Dolac 2,

- tuženiku Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Samostalnom sektoru  za  drugostupanjski  upravni  postupak,  Zagreb,  Ulica  grada Vukovara 78,

- u spis.