Ustavni sud Republike Hrvatske

24

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Veljko Rudin iz Matulja, kojeg zastupa Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, na sjednici održanoj 13. studenoga 2024. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Vukovaru dužan je u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri (3) mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«, donijeti rješenje u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem Gž Ovr-222/2024 u povodu žalbe podnositelja Veljka Rudina od 2. svibnja 2024., izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama broj: Ovr-470/2021 od 19. travnja 2024.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe Veljku Rudinu iz Matulja, Put za Trinajstići 13, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava na razumnu duljinu postupka zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 450,00 eura.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Veljko Rudin iz Matulja (u daljnjem tekstu: podnositelj), kojeg u postupku pred Ustavnim sudom zastupa Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, podnio je 23. siječnja 2024. ustavnu tužbu smatrajući da mu je zbog dugotrajnosti ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom Rijeci, Stalnom službom u Delnicama pod brojem Ovr-470/2021 povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava. U ustavnoj tužbi podnositelj prigovara i dugotrajnosti parničnog postupka koji je prethodio ovršnom postupku u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Rijeci pod brojem P-3486/2016, te predlaže razmotriti trajanje oba postupka kao jedinstvenu cjelinu.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) pribavljeni su spisi Općinskog suda u Rijeci broj: Su-Gzp I-39/2023 i broj: P-3486/2016, te Općinskog suda Rijeci, Stalne službe u Delnicama broj: Ovr-470/2021.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Parnični postupak pred Općinskim sudom u Rijeci pokrenut je 21. prosinca 2016. pod brojem P-3486/16 tužbom tužitelja Branislava Rudina protiv podnositelja (kao tuženika) radi predaje u posjed pokretnina.

Podnositelj je 15. veljače 2017. podnio odgovor na tužbu.

Tijekom parničnog postupka podnositelj je kao tuženik-protutužitelj istaknuo protutužbeni zahtjev protiv tužitelja-protutuženika za zabranu parkiranja, ostavljanja vozila i drugih pokretnina na nekretnini podnositelja, zabranu uznemiravanja prava vlasništva prolaskom osobno i vozilom na nekretnini u vlasništvu podnositelja, te da ga se obveže na čišćenje okućnice podnositelja od pokretnina u vlasništvu tužitelja-protutuženika.

Presudom Općinskog suda u Rijeci broj: P-3486/16-25 od 18. siječnja 2018. (u daljnjem tekstu: prvostupanjska presuda) usvojen je tužbeni zahtjev Branislava Rudina (kao tužitelja-protutuženika) u dijelu kojim se nalaže podnositelju (kao tuženiku-protutužitelju) predaja pokretnina (pobliže naznačenih u izreci presude), dok je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja-protutuženika za predaju dokumenata osobne naravi i odjeće. Istom presudom prihvaćen je protutužbeni zahtjev podnositelja (kao tuženika-protutužitelja) te je naložena tužitelju-protutuženiku zabrana parkiranja, ostavljanja vozila i drugih pokretnina na nekretnini podnositelja, zabrana uznemiravanja prava vlasništva prolaskom osobno i vozilom na nekretnini u vlasništvu podnositelja, te je obvezan na čišćenje okućnice podnositelja od pokretnina u vlasništvu tužitelja-protutuženika.

U povodu žalbe podnositelja, Županijski sud u Dubrovniku donio je presudu broj: Gž-327/2018-3 od 6. svibnja 2020. kojom je žalbu podnositelja djelomično odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu za pojedine pokretnine i u dijelu odluke o troškovima. U preostalom dijelu pobijane točke I. izreke prvostupanjska presuda se preinačuje na način da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

Dakle, prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 6. svibnja 2020.

Punomoćnik podnositelja zaprimio je prethodno navedenu presudu Županijskog suda u Dubrovniku 2. srpnja 2020.

3.1. Nakon donošenja presuda u parničnom postupku, podnositelj je kao ovrhovoditelj pokrenuo ovršni postupak pred Općinskim sudom u Rijeci 16. travnja 2021. prijedlogom za ovrhu na temelju ovršne isprave – presude Županijskog suda u Dubrovniku broj: Gž-327/2018-3 od 6. svibnja 2020. kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj: P-3486/16-25 od 18. siječnja 2018., radi zabrane parkiranja, ostavljanja vozila i drugih pokretnina, zabrane uznemiravanja prava vlasništva prolaskom osobno i vozilom na nekretnini u vlasništvu podnositelja, te obveze na čišćenje okućnice podnositelja od pokretnina u vlasništvu ovršenika.

Rješenjem Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama broj: Ovr-470/2021-4 od 15. rujna 2021. određena je predložena ovrha i odmjeren je trošak podnositelju (kao ovrhovoditelju).

Ovršenik Branislav Rudin izjavio je 24. rujna 2021. žalbu protiv rješenja o ovrsi.

Zaključkom od 16. studenoga 2021. podnositelju je dostavljena žalba ovršenika radi očitovanja.

Podnositelj je 24. studenoga 2021. dao odgovor na žalbu ovršenika.

Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću broj: Gž Ovr-56/2020-2 od 8. ožujka 2022. odbijena je kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđeno je rješenje o ovrsi od 15. rujna 2021.

Podneskom od 29. travnja 2022. podnositelj predlaže ovršeniku izreći novčanu kaznu jer nije postupio prema rješenju o ovrsi.

Podneskom od 9. lipnja 2022. podnositelj predlaže nastaviti ovrhu.

Zaključkom od 31. kolovoza 2022. poziva se podnositelja na dostavu broja računa.

Podnositelj je 2. rujna 2022. dostavio sudu podatak o broju računa.

Podneskom od 29. studenoga 2022. podnositelj predlaže nastaviti ovrhu.

Zaključkom od 10. siječnja 2023. dostavlja se ovršeniku prijedlog podnositelja za izricanje novčane kazne radi očitovanja.

Podneskom od 25. siječnja 2023. ovršenik se očituje na prijedlog podnositelja za izricanje novčane kazne navodeći da je poduzeo sve radnje određene pravomoćnom i ovršnom presudom. Predlaže vlastito saslušanje na okolnosti provedbe ovrhe.

Pred prvostupanjskim sudom održano je ročište 23. svibnja 2023. na kojem su saslušani podnositelj i ovršenik.

Rješenjem predsjednika Općinskog suda u Rijeci broj: Su Gzp-I 39/2023-5 od 2. lipnja 2023. odbijen je zahtjev podnositelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku kao neosnovan.

Rješenjem predsjednika Županijskog suda u Rijeci broj: Su-Gžzp I-19/2023-2 od 13. studenoga 2023. prihvaćena je žalba podnositelja (kao predlagatelja) i preinačeno je prethodno navedeno rješenje od 2. lipnja 2023. na način da se rješava kako je sudac zadužen u predmetu broj: Ovr-470/2021 dužan riješiti predmet u roku od 6 (šest) mjeseci od dana dostave rješenja.

Zaključkom od 10. siječnja 2024. poziva se podnositelj na uplatu predujma za izlazak suda na očevid.

Očevid je zakazan za 6. ožujka 2024.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 19. travnja 2024. odlučeno je o dovršetku ovrhe.

Protiv navedenog rješenja podnositelj je 2. svibnja 2024. izjavio žalbu.

3.2. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi podnositelja predmet se nalazi na Županijskom sudu u Vukovaru pod brojem Gž Ovr-222/2024 radi donošenja odluke o izjavljenoj žalbi podnositelja.

III. MJERODAVNO PRAVO

4. U glavi VI. (članci 63. – 70.) Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 33/15., 82/15., 67/18., 21/22. i 36/24., u daljnjem tekstu: ZoSud/13) pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je model zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

5. U skladu sa stajalištem Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) jedna je od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

5.1. Podnositelj je u ovršnom postupku koristio pravno sredstvo koje mu je bilo na raspolaganju na temelju ZoSud-a/13.

Zahtjev podnositelja za zaštitom prava na suđenje u razumnom roku odbijen je kao neosnovan rješenjem predsjednika Općinskog suda u Rijeci broj: Su Gzp-I 39/2023-5 od 2. lipnja 2023.

U povodu žalbe podnesene protiv potonje navedenog rješenja, predsjednik Županijskog suda u Rijeci donio je rješenje broj: Su-Gžzp I-19/2023-2 od 13. studenoga 2023. kojim je prihvatio žalbu podnositelja (kao predlagatelja) i preinačio pobijano rješenje na način da se nalaže sucu zaduženom u predmetu broj: Ovr-470/2021 riješiti predmet u roku od 6 (šest) mjeseci od dana dostave rješenja.

5.2. S obzirom na to da je podnositelj u ovršnom postupku koji je prethodio ovom ustavnosudskom postupku koristio pravno sredstvo koje mu je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

6. U konkretnom slučaju podnositelj ustavnom tužbom prigovara uz duljinu trajanja ovršnog postupka i duljini trajanja parničnog postupka koji je prethodio ovršnom postupku, sagledavajući ta dva postupka kao jedinstvenu cjelinu.

1) Duljina sudskog postupka

6.1. Pravno stajalište da se parnični i ovršni postupak sagledavaju kao jedinstvena cjelina Ustavni sud izrazio je u svojim odlukama broj: U-IIIA-324/2005 od 23. studenoga 2006. (www.usud.hr) i broj: U-IIIVs-3126/2008 od 5. ožujka 2009. (»Narodne novine« broj 38/09.). Da bi se ovršni postupak i parnični postupak koji mu je prethodio sagledavali kao jedinstvena cjelina, Ustavni sud ocjenjuje da je nužno da to zahtjeva sam podnositelj te da ovršni postupak bude pokrenut unutar prihvatljivog razdoblja nakon stjecanja mogućnosti za njegovo pokretanje.

Ako su ti preduvjeti ispunjeni, Ustavni sud nadalje smatra da se razumnost duljine svakog sudskog postupka – pa i onda kada se dva odvojena postupka u pogledu razumnog roka sagledavaju kao jedinstvena cjelina – mora ocijeniti u svjetlu okolnosti svakog konkretnog slučaja, uzimajući u obzir kriterije utvrđene praksom Ustavnog suda, a to su, posebice: duljina sudskog postupka, složenost tog postupka, ponašanje podnositelja, postupanje nadležnih sudova, te važnost predmeta spora za podnositelja. Pri utvrđivanju postojanja eventualne povrede prava na suđenje u razumnom roku potrebno je ocijeniti svaki kriterij posebno, te zatim sve zajedno.

6.2. Imajući u vidu stajalište Ustavnog suda izraženo u točki 6.1. obrazloženja ove odluke te činjenicu da podnositelj u ustavnoj tužbi ukazuje na duljinu cjelokupnog sudskog postupka (dakle i parničnog i ovršnog), potrebno je utvrditi je li ovršni postupak pokrenut unutar prihvatljivog razdoblja nakon stjecanja mogućnosti za njegovo pokretanje.

Ovršni postupak pokrenut je 16. travnja 2021., na temelju presude Općinskog suda u Rijeci broj: P-3486/16-25 od 18. siječnja 2018., koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Dubrovniku broj: Gž-327/2018-3 od 6. svibnja 2020. S obzirom na to da je punomoćnik podnositelja potonje navedenu presudu Županijskog suda u Dubrovniku primio 2. srpnja 2020., te da podnositelj pritom u ustavnoj tužbi ne tvrdi ni dokazuje da je bio spriječen ranije pokrenuti ovršni postupak, Ustavni sud zaključuje da ta dva postupka neće razmatrati kao jedinstvenu cjelinu, već će razmatrati isključivo trajanje ovršnog postupka.

6.3. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi ovršni postupak nije okončan, već se vodi pred drugostupanjskim sudom pod brojem Gž Ovr-222/2024 radi donošenja odluke o žalbi podnositelja izjavljenoj protiv rješenja prvostupanjskog suda o dovršetku ovrhe. Ustavni sud utvrđuje da ovršni postupak u konkretnom slučaju od podnošenja prijedloga prvostupanjskom sudu (16. travnja 2021.) do donošenja ove ustavnosudske odluke (13. studenoga 2024.) traje ukupno tri (3) godine, šest (6) mjeseci i dvadeset i osam (28) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

7. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

8. Ustavni sud utvrđuje da je nakon podnošenja prijedloga za ovrhu proteklo više od 5 mjeseci do donošenja rješenja o ovrsi, te od 23. svibnja 2023. do upućivanja poziva na uplatu predujma pred prvostupanjskim sudom gotovo 7 mjeseci, u kojim razdobljima prvostupanjski sud nije poduzimao nikakve postupovne radnje. Daljnjih zastoja u djelovanju suda i stranaka nije bilo.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

9. Ustavni sud ocjenjuje da podnositelj tijekom trajanja postupka nije pridonio duljini trajanja tog postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

10. Imajući u vidu utvrđeno trajanje ovršnog postupka i okolnost da postupak još uvijek nije okončan, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno pravo podnositelja da neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

11. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik županijskog suda dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

12. U skladu s člankom 63. stavkom 3. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

13. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-360/2024
Zagreb, 13. studenoga 2024.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.