- 1 -

Broj: Ppž-9678/2022

U    I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

           Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice D.B., zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 24. kolovoza 2022., broj: 21. Pp-7953/2022, na sjednici vijeća održanoj 13. studenoga 2024.,

p r e s u d i o   j e :

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice D.B. te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13,157/13,110/15,70/1,118/18,114/22), okrivljenica D.B. je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 14,00 eura (četrnaest eura), u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kn, zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kn.

              3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog, navodeći u bitnom da nije počinila prekršaj. Ne protivi se nikakvoj dostavi podataka niti radnji koje provodi državni inspektor. Radi se o postupku usmjerenu na maltretiranje nje i njezinog psa, koji je pitom, ne napada ljude, niti životinje, a i veterinar je utvrdio da se ne radi o opasnom psu, te da nema potrebe za socijalizacijom.  Protiv nje, kao vlasnika psa, formalno je proveden postupak usprkos činjenicama utvrđenim u postupku i stvarnom stanju. Prijava Državnom inspektoratu nije motivirana opasnošću samog psa, već narušenim susjedskim odnosima koje je uzrokovao sam prijavitelj, pa joj na taj način pokušava napakostiti. Nije zaposlena i nema nikakva primanja, te prekršajno nije kažnjavana, a ovako visoka kazna je neprimjerena  njezinom imovnom stanju.

4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.

              5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski prekršajni sud u Zagrebu točno utvrdio činjenično stanje i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.

7. Naime, prvostupanjski sud je na temelju obrane okrivljenice, te uvida u priloženu dokumentaciju, osnovano zaključio da su se u ponašanju okrivljenice stekla sva bitna obilježja prekršaja iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu.

8. Neosnovano žaliteljica poriče počinjenje prekršaja, navodeći da se radi o postupku usmjerenu na maltretiranje nje i njezinog psa, koji je pitom, ne napada ljude, niti životinje, a i veterinar je utvrdio da se ne radi o opasnom psu, te da nema potrebe za socijalizacijom.

9. Naime, okrivljenica je bila dužna postupiti po traženju inspektora i u ostavljenom roku dostaviti potrebnu dokumentaciju, što ista nije učinila, a navedenu činjenicu okrivljenica ne poriče u obrani, niti u žalbi, pa to što ona smatra da njezin pas ne ulazi u kategoriju opasnog psa, ne predstavlja razlog isključenja njezine prekršajne odgovornosti, s obzirom na doneseno prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, kojima se utvrđuje da je pas Luna, mikročip broj 191035000086305, opasan pas, te se određuju određene obveze za okrivljenicu, kao vlasnicu psa.

10. Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje i pravnu oznaku djela, ovaj sud je našao da izrečena novčana kazna okrivljenici za navedeno djelo u granicama zakona, te nije prestroga, time više što je novčana kazna izrečena znatno ispod zakonom propisanog minimuma jer je za prekršaj iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu, važećim u vrijeme počinjenja prekršaja, bila propisana novčana kazna za fizičku osobu u rasponu od 5.000,00 do 20.000,00 kn, a kako okrivljenica nije priložila dokaze o svom materijalnom stanju i obiteljskim prilikama, to nema osnove za dodatno ublažavanje izrečene novčane kazne.

11. Nadalje, u konkretnom slučaju nije primijenjen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu (NN 67/23) koji je stupio na snagu dana 29. lipnja 2023., iako propisuju neznatno niži raspon kazni za prekršaj koji se okrivljenici stavlja na teret (660,00 do 2.650,00 eura), jer s obzirom na izrečenu znatno ublaženu novčanu kaznu, a prema načelu konkretnosti, nema mjesta primjeni tog blažeg propisa, jer isti ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljenicu. 

12. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezana okrivljenica na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu okrivljenice odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 13. studenoga 2024.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.