1                                   Broj: Ppž-7566/2023

                              

                   Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

  Zagreb

                                      Broj: Ppž-7566/2023

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. A. V., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. A. V. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Prekršajni odjel od 3. srpnja 2023., broj: 32 SB Pp-1069/2023-4, u sjednici vijeća održanoj 6. studenog 2024.,

 

p r e s u d i o   j e

 

1.                  U povodu žalbe okr. A. V., a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda na načina da se izriče:

 

            Na temelju članka 182. t 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 18/118. i 114/22.) okr. A. V. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

OSLOBAĐA  SE  OPTUŽBE

 

da bi :

 

- u vremenu od 6. siječnja do 21. ožujka 2023. u S. B. Ulici K. xx počinio psihičko nasilje u obitelji prema supruzi S. V., rođ. xxxx, tako što je putem društvene mreže Facebook objavljivao stvari iz njezinog privatnog života, omalovažavao ju, vrijeđao i pisao o njezinoj prošlosti i sadašnjosti kako bi oštećenu prikazao u negativnom kontekstu i nanio sramotu i štetu u njezinom privatnom životu, a i optužujući oštećenu za ljubavnu vezu sa A. M., a što je oštećenicu uznemirilo i povrijedilo njezino dostojanstvo te što je objavama na društvenoj mreži štetio ugledu tvrtke u kojoj je ona bila zaposlena, zbog čega je ona na poslu gubila koncentraciju i morala dati otkaz, a što je ugrozilo njezinu egzistenciju i egzistenciju djece koju oštećenica mora uzdržavati, dakle počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu supruge,

 

- čime bi počinio nasilje u obitelji iz čl. 10. t. 3. i počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

 

2.                  Uslijed gornje odluke žalba okr. A. V. je bespredmetna.

 

3.                Na temelju čl. 140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Prekršajni odjel od 3. srpnja 2023., broj: 32 SB Pp-1069/2023-4 proglašen je krivim okr. A. V. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna 300,00 eura/2.260,35 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

1.1.           Na temelju čl. 16. u vezi čl. 12. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja ošt. supruge S. V., rođ. xxxx., tako što se okrivljenik ne smije približavati oštećenici, uznemiravati je na bilo koji način ili uhoditi u njezinom stanu u S. B., P. xx ili na bilo kojem javnom ili privatnom mjestu gdje se oštećenica zatekne na udaljenosti manjoj 50 metara, u trajanju 4 mjeseca.

 

1.2.           Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 30,00 eura/226,04 kune. 

 

2.               Protiv te presude okr. A. V. osobno je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava, donošenja presude pod pritiskom i sugestija građanskih udruga i pod pritiskom institucija zbog prikrivanja kaznenih djela i umreženosti u organizirani zločin protiv mlt. djeteta, s prijedlogom, da se pobijana presuda odbaci.

 

3.               Žalba je bespredmetna.

 

4.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti.

 

5.               Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje je okr. A. V. proglašen krivim, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (a jednako i u optužbi), po propisu nije prekršaj.

 

6.               Zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, te iz navedenog sve odlučne činjenice moraju nužno biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika.

 

7.               Međutim, postupanje okrivljenika, na način opisan u izreci pobijane presude (kao i u optužnom prijedlogu) ne sadrži zakonsko obilježje prekršaja iz čl. čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Optužnim prijedlogom okrivljeniku se stavlja na teret nasilje opisano  odredbom čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojom je propisano:

„Nasilje u obitelji je:

psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“

 

7.1.           Počinjenjem psihičkog nasilja čini se prekršaj iz čl. 22. st. 1. (osnovni oblik) Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, način postupanja kojim se ostvaruje psihičko nasilje, kao zakonsko obilježje i konstitutivni element bića prekršaja iz gore navedene zakonske odredbe, mora biti jasno opisan i konkretiziran kako u činjeničnom opisu djela u optužnom prijedlogu, tako i u izreci prvostupanjske presude.

 

7.2.           U konkretnom slučaju okrivljenik je činjeničnim opisom djela opisanog u izreci presude proglašen krivim da je počinio psihičko nasilje prema supruzi tako što je putem društvene mreže Facebook

- objavljivao stvari iz njezinog privatnog života, omalovažavao ju, vrijeđao i pisao o njezinoj prošlosti i sadašnjosti kako bi oštećenu prikazao u negativnom kontekstu i nanio sramotu i štetu u njezinom privatnom životu

- optužujući oštećenu za ljubavnu vezu sa A. M., a što je oštećenicu uznemirilo i povrijedilo njezino dostojanstvo

- objavama na društvenoj mreži štetio ugledu tvrtke u kojoj je ona bila zaposlena, zbog čega je ona na poslu gubila koncentraciju i morala dati otkaz, a što je ugrozilo njezinu egzistenciju i egzistenciju djece koju oštećenica mora uzdržavati.

 

7.3.           Međutim, u činjeničnom opisu djela ne navodi se niti konkretizira niti jedna radnja koja se okrivljeniku stavlja na teret, pa je tako izostao sadržaj „objavljenih stvari iz privatnog života supruge, omalovažavanja, vrijeđanja, pisanja o prošlosti i sadašnjosti“, iz kojih bi proizlazilo da oštećenicu želi prikazati u negativnom kontekstu i nanijeti sramotu i štetu u njezinom privatnom životu, ne konkretizira se na koji način oštećenicu „optužuje za ljubavnu vezu sa A. M.“ uslijed čega je oštećenica bila uznemirena i povrijeđenog dostojanstva, niti je naveden sadržaj „objava koje su štetili ugledu tvrtke u kojoj je bila zaposlena“, a zbog kojih je morala dati otkaz što je ugrozilo njezinu egzistenciju i egzistenciju djece koji mora uzdržavati. 

 

7.4.           Sadržaj navedenih poruka razvidan je iz preslike zaprimljenih poruka koje je tužitelj dostavio uz optužni prijedlog, a kako to navodi i prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude (t. 2. i t. 4.). Međutim, sadržaj psihičkog nasilja koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost mora biti naveden i konkretiziran u činjeničnom opisu izreke presude (odnosno optužnog prijedloga), a ne preslikama koje prileže optužnom prijedlogu i predstavljaju samo saznanje o mogućem psihičkom nasilju od strane okrivljenika prema supruzi.   

 

8.               Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. A. V. optužuje i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. A. V. za predmetno djelo prekršaja oslobođen optužbe, kako je to i navedeno u t. I.  izreke ove drugostupanjske presude.

 

8.1.           Uslijed ove odluke, žalba okr. A. V. je postala bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

 

9.               Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 6. studenog 2024.

 

Zapisničarka:                                                                                               Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Nikolina Maretić, v. r.                                                                                        Gordana Korotaj, v.r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.