Pristupanje sadržaju
Republika Hrvatska
Trgovački sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: P-25/2023-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Varaždinu, po sucu toga suda Iris Hatvalić-Nemec, u pravnoj
stvari tužitelja Miljenka Habuneka, vl. obrta "TRANSPORTI - HABUNEK", RADOVAN,
Cvjetna ulica 11, OIB: 90475255855, kojeg zastupa punomoćnica Jasmina Tot Solina
iz Varaždina, protiv tuženika Renata Hadrovića, Ulica Nikole Tesle 51, Križevci, OIB:
75118498961, kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Gregurić iz Bjelovara, nakon
provedenog pisanog postupka, 15. studenog 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti Trgovačkog suda u
Varaždinu.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Renatu Hadroviću, OIB: 75118498961, Nikole Tesle 51, Križevci
da s naslova naknade imovinske štete isplati tužitelju Miljenku Habuneku, vlasniku
obrta Transporti-Habunek iz Radovana, Cvjetna 11, OIB: 90475255855 iznos od
4.749,83 € / 35.787,65 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom kako
slijedi:
- na iznos od 2.556,74 € / 19.263,76 kn od 31.01.2017.g. pa do isplate,
- na iznos od 233,61 € / 1.760,15 kn od 31.03.2017.g.pa do isplate,
- na iznos od 969,09 € / 7.301,68 kn od 01.05.2017.g. pa do isplate, - na iznos od 275,93 € / 2.079,06 kn od 16.05.2017.g. pa do isplate, - na iznos od 714,44 € / 5.383,00 kn od 28.03.2018.g.pa do isplate,
tekućom u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, te da
Poslovni broj: P-25/2023-11
mu nadoknadi i troškove parničnog postupka sa istom zakonskom zateznom kamatom
tekućom od dana zaključenja glavne rasprave pa do isplate, sve u roku od 15 dana."
Obrazloženje
1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu za naknadu štete u kojoj navodi kako je
vlasnik obrta Transporti Habunek, te je radio za društvo Panpelet d.o.o. čiji je direktor
bio tuženik. Panpelet d.o.o. je ostao dužan isplatiti obrtu tužitelja iznos od 28.325,59
kn zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te je tužitelj zbog
neisplate podnio tužbu, povodom koje je Trgovački sud u Varaždinu 27. ožujka 2018.
donio presudu broj Povrv-269/17-16 kojom je naložio Panpelet d.o.o. da isplati tužitelju
iznos od 28.325,59 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima u
iznosu od 5.383,00 kn. U postupku je tužitelj uspio dokazati da je temeljem Ugovora o
prijevoznim uslugama od 17. studenog 2016., te aneksa tog ugovora od 15. studenog
2016. vršio prijevoze za Panpelet d.o.o., te da mu nisu plaćeni računi broj 359-1-1/16
od 31.12.2016. u iznosu od 19.263,76 kn, račun 65-1-1/17 od 28.02.2017. u iznosu od
1.760,15 kn, te račun broj 114-1-1/17 od 31.03.2017. u iznosu od 7.301,68 kn te je sud
usvojio tužbu. Presuda nikada nije postala pravomoćna, jer je tuženik uložio žalbu.
Zbog otvaranja stečajnog postupka broj St-226/2018 parnični postupak je prekinut, a
oštećenik je potraživanje prijavio u stečajni postupak. Međutim, s obzirom da je
Panpelet ugašen, obustavljeni su i parnični i stečajni postupci. Sud je donio i prethodnu
mjeru zabranom FINI i bankama koje vode račune tuženika da gornji iznos isplate
trećim osobama. Prethodna mjera je pravomoćna, ali nema koristi jer je Panpelet
d.o.o., umjesto da otvori stečaj, ispraznio sve račune i rasprodao svu imovinu. Tuženik
ne samo da nije tužitelju platio dugovano potraživanje, nego nije pokrenuto niti stečajni
postupak iako su ostvareni svi uvjeti, već je pristupio rasprodaji imovine. Stečajna
upraviteljica Katarina Conar Brod je utvrdila da je na dan 31.12.2017. Panpelet imao
dugotrajnu imovinu od 940.761,00 kn, te kratkotrajnu imovinu od 2.224,263,00 kn, a
na dan 31.12. 2018. Panpelet je imao samo zemljište u vrijednosti od 2.000,00 kn i
potraživanja za pozajmice u iznosu od 380.135,55 kn, Panpelet je tijekom 2018.
prodao ili otpisao postrojenja, alate i pogonski inventar, te poduzeo radnje radi naplate
potraživanja. Prihod od prodaje robe u RH iznosi 802.208,89 kn, od prodaje robe u
tranzitu 196,94 kn, od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine u iznosu
od 238.900,00 kn. Ovi podaci odnose se samo na dio 2018.godine, od nekretnina na
kraju 2018. Panpelet ima u vlasništvu zemljište vrijedno 2000,00 kn, na dan
08.03.2019. Panpelet d.o.o. ima evidentirano potraživanje prema Panpeletima d.o.o.
u iznosu od 380.135,55 kn koje je u stečaju, međutim, navedeno potraživanje nije
prijavljeno u stečajnom postupku. Zbog navedenog je tužitelj dana 03.08.2019. podnio
ODO u Križevcima kaznenu prijavu protiv tuženika, te je Općinski sud u Bjelovaru dana
27. veljače 2023. donio presudu kojom je osudio tuženika radi kaznenog djela iz čl.
430. i čl. 431.c u vezi čl. 251. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima jer u slučaju kada
je društvo nesposobno za plaćanje nije zatražio otvaranje stečajnog postupka, čime je
počinio kazneno djelo povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili
nesposobnosti za plaćanje iz čl. 626. st. 1. t. 2. ZTD-a, te je osuđen na kaznu zatvora
od 5 mjeseci uz uvjet u trajanju od godine dana. U tom je predmetu ovdje tužitelj podnio
imovinsko pravni zahtjev, ali ga je sud navedenom presudom uputio na parnicu.
Ovakvim postupanjem tuženika, tužitelju je prouzročena šteta u iznosu od 35.787,65
kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od 19.263,76 kn od
31.01.2017., na iznos od 1.760,15 kn od 31.03.2017., na iznos od 7.301,68 kn od
Poslovni broj: P-25/2023-11
01.05.2017., na iznos od 2.079,06 kn od 16.05.2017., te na iznos od 5.383,00 kn od
28.03.2018. Navedeni iznosi presuđeni su presudom Trgovačkog suda u Varaždinu
broj Povrv-269/17-16 od dana 27.03.2018., ali je postupak obustavljen, a presuda nije
nikada stekla svojstvo pravomoćnosti zbog gašenja društva Panpelet d.o.o. Tužitelj
ističe da je tuženik imao sasvim dovoljno sredstava da isplati novac tužitelju, ali je
međutim pristupio osiromašivanju društva i nanio mu štetu. Radi toga je i kazneno
osuđen. Jasno je dakle da je tuženik kao direktor trgovačkog društva krajnje grubo i
nemarno vodio poslove društva, te dapače, da je namjerno i smišljeno, umjesto da plati
dugovanje tužitelju, ili da barem otvori stečajni postupak, unutar godine dana društvo
osiromašio do razine da ne može podmiriti dug. Da je postupao savjesno i zakonito,
sa imovinom koju je društvo imalo, notorno je jasno da bi se tužitelj naplatio.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari,
istaknuo prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti Trgovačkog suda u Varaždinu za
suđenje u ovom predmetu obzirom je tuženik Renato Hadrović fizička osoba s
prebivalištem na području nadležnosti Općinskog suda u Bjelovaru dok je sjedište
društva PANPELET d.o.o. čiji je zakonski zastupnik bio na području nadležnosti
Trgovačkog suda u Bjelovaru. Stoga smatra da Trgovački sud u Varaždinu svakako
nije mjesno nadležan, a niti stvarno nadležan za vođenje ovog parničnog postupka, pa
prije upuštanja u raspravljanje, ističe prigovor mjesne i stvarne nenadležnosti
Trgovačkog suda u Varaždinu. Opreza radi, bez namjere upuštanja u raspravljanje,
tuženi osporava kako osnovu i visinu tužbenog zahtjeva ali i aktivnu legitimaciju
tužitelja. Nad društvom PANPELET d.o.o. Križevci je otvoren je, a u međuvremenu i
zaključen stečajni postupak. Prema recentnoj sudskoj praksi trgovačko društvo u
stečaju zastupa stečajni upravitelj. Pa čak i u situaciji kada je trgovačko društvo brisano
iz Sudskog registra. To proizlazi iz članka 252 Zakona o parničnom postupku. Zbog
toga za bilo kakovu štetu koja je eventualno nastala propustima tuženika kao
zakonskog zastupnika društva aktivno je legitimiran isključivo stečajni upravitelj.
3. U podnesku od 8. svibnja 2023. tužitelj u bitnome navodi kako prigovor tuženika
da naslovni sud nije mjesno nadležan nije točan obzirom odredba čl. 52. st.1. Zakona
o parničnom postupku propisuje da je za suđenje u sporovima o izvanugovornoj
odgovornosti za štetu, nadležan i sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.
Zbog štetne radnje tuženika, tužitelju je nastala šteta u njegovom obrtu koji ima sjedišta
na području naslovnog suda, odnosno u Radovanu, Cvjetna 11. Prigovor da je tužitelj
za naknadu štete koju je uzrokovao Renato Hadrović trebao tužiti stečajnog upravitelja
i tražiti naknadu štete od stečajnog upravitelja, tužitelj odbacuje. Stoga tužitelj ostaje
kod tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva, te smatra da sud, imajući u vidu činjenicu
postojanja kaznene presude, kao i činjenicu da se radi o sporu male vrijednosti, može
donijeti presudu kojom usvaja tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, a s obzirom na sadržaj
odgovora na tužbu.
4. U ovoj pravnoj stvari sporno je je li Trgovački sud u Varaždinu stvarno i mjesno
nadležan za suđenje u ovoj pravnoj stvari, ima li tužitelj zbog otvaranja stečajnog
postupka nad društvom PANPELET d.o.o. aktivnu legitimaciju, ili pravo vjerovnika
društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj.
5. Tijekom trajanja postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kao i spis ovog suda St-226/18 putem e-spis sustava.
Poslovni broj: P-25/2023-11
6. Prije svega valja reći da je Trgovački sud u Varaždinu i stvarno i mjesno nadležan za suđenje u ovom predmetu.
7. Naime, u skladu s odredbom članka 34.b t. 4. Zakona o parničnom postupku
(„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22,155/23, u daljnjem tekstu skraćeno
ZPP) trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude sporove o
odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave ili nadzornog odbora trgovačkog
društva za obveze trgovačkog društva, dok je u smislu članka 52. st. 1. ZPP za suđenje
u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne
nadležnosti nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem
je području štetna posljedica nastupila. Kako se u konkretnom slučaju radi o sporu o
odgovornosti člana uprave trgovačkog društva za naknadu štete koja je tuženiku
nastupila u njegovom obrtu koje ima sjedište u Radovanu, na području mjesne
nadležnosti Trgovačkog suda u Varaždinu to je u potpunosti neosnovan istaknuti
prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti ovog suda.
8. Cijeneći provedene dokaze na način propisan čl. 8. ZPP, a na temelju svakog
pojedinog provedenog dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je
utvrdio da tužitelj u ovom postupku nema aktivnu legitimaciju te da posljedično tome
tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Člankom 252. st. 5. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99,
52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19,
34/22, 114/22, 18/23 i 130/23 u nastavku ZTD) propisano je da zahtjev za naknadu
štete mogu postaviti i vjerovnici društva ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od
društva. (…) Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja tog
postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj,
odnosno stečajni vjerovnici prema pravilima stečajnog prava.
10. U smislu odredbe čl. 172. Stečajnog zakona, zahtjeve stečajnih vjerovnika za
naknadu štete koji su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu
masu prije ili nakon otvaranja stečajnog postupka (skupna šteta) može, za vrijeme
trajanja stečajnog postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako je na zahtjev
stečajnog upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština vjerovnika odbila
dati odobrenje za pokretanje parnice odnosno nastavak već pokrenute parnice radi
naknade štete, parnicu su ovlašteni pokrenuti, odnosno nastaviti već pokrenutu
parnicu stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun u roku od osam dana od dana
donošenja odluke skupštine vjerovnika.
11. Dakle, u slučaju kada je nad društvom otvoren stečajni postupak, prvenstveno
je stečajni upravitelj ovlašten pokrenuti postupke protiv članova uprave društva. Tek
ako je na zahtjev stečajnog upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština
vjerovnika odbila dati odobrenje za pokretanje parnice, parnicu su ovlašteni pokrenuti
stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun. Navedeno vrijedi kako za naknadu štete
zbog povrede dužnosti članova uprave da primjene pozornost urednog i savjesnog
gospodarstvenika tako i za štetu koju uzrokuju članovi uprave koji nisu pravodobno
pokrenuli stečajni postupak zbog insolventnosti stečajnog dužnika.
12. Sud je izvršio uvid u ovosudni stečajni predmet St-226/2018 putem sustava e-
spisa te je utvrdio da je stečaj nad društvom PANPELET d.o.o. otvoren rješenjem ovog
Poslovni broj: P-25/2023-11
suda broj St-226/2018-14 s danom 29. ožujka 2019. u 9,00 sati te je za stečajnog
upravitelja imenovana Katarina Conar Brod. Stečajni postupak je nad društvom
PANPELET d.o.o. obustavljen i zaključen rješenjem St-226/2018-31 od 14. svibnja
2020. nakon što je skupština vjerovnika donijela odluku da se stečajni postupak
zaključi. Skupština vjerovnika uopće nije odlučivala o davanju odobrenja za pokretanje
parnice za naknadu skupne štete obzirom nije postojao takav zahtjev niti stečajnog
upravitelja niti stečajnih vjerovnika iako iz navoda iznesenih u tužbi (rasprodaja
imovine, osiromašivanje društva) proizlazi da bi tuženik uzrokovao štetu društvu, a
čime bi za onoliko za koliko je umanjena imovina društva bili oštećeni svi vjerovnici
društva, a ne samo tužitelj. Ukoliko je tužitelj smatrao da postoji odgovornost tuženika
Renata Hadrovića za naknadu štete koju je tuženik uzrokovao društvu PANPELET
d.o.o., trebao je za vrijeme trajanja stečajnog postupka staviti zahtjev skupštini
vjerovnika za davanje odobrenja stečajnom upravitelju za pokretanje parnice pa tek
ukoliko bi skupština vjerovnika davanje takvog odobrenja odbila, bio bi ovlašten
pokrenuti parnicu za naknadu štete u svoje ime i za svoj račun.
13. Tužitelj tijekom trajanja stečajnog postupka nije zahtijevao od skupštine
vjerovnika davanje odobrenja za pokretanje parnice stečajnom upravitelju te sada
nema pravo na naknadu štete od tuženika obzirom bi na taj način došlo do namirivanje
pojedinih vjerovnika suprotno načelima stečajnog prava, odnosno, bilo bi
onemogućeno skupno namirenje vjerovnika prema isplatnim redovima i razmjerno
njihovim tražbinama.
14. Zbog svega navedenog sud zaključuje da tužitelj nije aktivno legitimiran za pokretanje ove parnice te je tužbeni zahtjev valjalo odbiti.
15. Budući u ovom postupku niti jedna od stranaka nije dostavila obrazloženi
prijedlog za održavanje ročišta, a sud nije smatrao da je ročište potrebno radi
provođenja dokaznog postupka, to u ovom postupku nije održao ročište već je ova
odluka donesena bez održavanja ročišta.
16. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Varaždinu 15. studenog 2024.
S U D A C :
Iris Hatvalić-Nemec
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana po primitku prijepisa
presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud
Republike Hrvatske.
Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene
materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.
2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a.
U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).
Poslovni broj: P-25/2023-11
DNA:
- tužitelj po punomoćnici Jasmini Tot Solina iz Varaždina
- tuženik po punomoćniku Zlatku Greguriću iz Bjelovara
Kontrolni broj: 0724d-25802-47f18
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=IRIS HATVALIĆ-NEMEC, L=VARAŽDIN, O=TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Varaždinu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.