1

Broj: Ppž-8558/2022

 

                                              

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene političke stranke X. X., zbog prekršaja iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/2008., 12572011., 20/2012., 138/2012. i 69/2017.), odlučujući o žalbi okrivljene političke stranke X. X., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji od 8. srpnja 2022., broj: 19. Pp - 6/2022-7, u sjednici vijeća održanoj 8. studenog 2024.,

 

 

p r e s u d i o    j e:

 

 

I.               Odbija se žalba okrivljene političke stranke X. X., kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.

 

II.               Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okrivljena politička stranka X. X. je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 50,00 (pedeset) eura.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji od 8. srpnja 2022., broj: 19. Pp-6/2022-7, proglašena je krivom okrivljena politička stranka X. X. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji joj je, izrečena novčana kazna 20.000,00 kuna, koju kaznu je okrivljena politička stranka dužna platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kuna.

 

2.              Protiv te presude, okrivljena politička stranke X. X. pravodobno je po braniteljici odvjetnici B. R.-S. podnijela žalbu naznačujući da se žali iz svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da žalbu podnosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o izrečenoj novčanoj kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

 

3.              Žalba nije osnovana.             

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljene političke stranke povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljena politička stranka pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

5.               U žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljena politička stranka X. X. ističe da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno budući da prvostupanjski sud nije uvažio činjenice koje su iznesene i u pisanoj obrani, a posebno da okrivljena politička stranka pri sastavljanju kandidacijske liste za Općinsko vijeće općine Gunja nije bio u mogućnosti na listu uvrstiti veći broj osoba ženskog spola, iako je tome pristupio izuzetno odgovorno, a sve iz razloga jer nije bilo dovoljno osoba ženskog spola koje bi pristale biti kandidati za izbor članova Općinskog vijeća. Osim toga, ističe da nije postojao niti bilo kakav nemar, nego nezainteresiranost kandidata ženskog spola što je objektivna okolnost, dok bi odustajanje od kandidiranja uslijed takve okolnosti bilo grubo kršenje zajamčenih prava političkih stranaka te da „de facto“ nije niti ostvarena osjetna neuravnoteženost budući da nedostaje tek jedan kandidat ženskog spola.

 

5.1.              Međutim, suprotno žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.

 

5.2.              Naime, iz provedenog dokaznog postupka, odnosno obrane okrivljene političke stranke nesporno proizlazi da na kandidacijskoj listi za izbor članova Općinskog vijeća općine Gunja, predlagateljice X. X. kao političke stranke nije bila ravnomjerna zastupljenost žena i muškaraca s obzirom da je umjesto potrebnih 5 kandidatkinja na listu uvršteno 4 kandidatkinje, a što predstavlja 30,77 zastupljenost jednog spola. Budući da u smislu odredbe članka 12. stavak 3. Zakona o ravnopravnosti spolova, osjetna neuravnoteženost jednog spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%, potpuno je jasno da je okrivljena politička stranka X. X. kao predlagateljica kandidacijske liste za izbor članova Općinskog vijeća općine Gunje ostvarila sva bitna obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret.

 

5.3.              Slijedom navedenog, žalbeni navodi okrivljene političke stranke da se radilo o objektivnoj nemogućnosti ispunjenja zakonske obveze zbog nedovoljne zainteresiranosti ženskih osoba za kandidacijsku listu, unatoč uloženom naporu okrivljene za ispunjenje zakonske obveze, nisu i ne mogu biti razlog za oslobođenje okrivljene od prekršajne odgovornosti. Zaštita ravnopravnosti spolova te ujedno zabrana diskriminacije spolova su kao najviše zaštićene vrednote propisane odredbom članka 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/07, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14) kao i odredbom članka 14.1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10), zbog čega je okr. politička stranka X. X. u konkretnom slučaju bila dužna osigurati i poduzeti sve potrebne radnje kako bi se na konkretnoj kandidacijskoj listi za članove Općinskog vijeća općine Gunja osigurao dovoljan broj kandidata ženskih (i muških) osoba radi ostvarenja načela ravnopravnosti spolova, posebice vodeći računa kako se radi o funkcijama zastupnika za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojim se političkim funkcijama odlučuje o značajnim pitanjima za građane lokalne jedinice, te u tom smislu žalbeni navodi okrivljene ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja.

 

6. Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, okrivljena politička stranka ističe da pogrešno prvostupanjski sud nije cijenio sve olakotne okolnosti, a uslijed kojih je imao osnova za primjenu odredbi o ublažavanju, odnosno primijeniti odredbe o oslobođenju od kazne.

 

6.1.              Naime, za počinjeni prekršaj zakonom je propisano da će se predlagatelj kandidacijske liste za izbore za članove općinskih vijeća kazniti novčanom kaznom i od 20.000,00 kuna, jasno je da je prvostupanjski sud cijenio sve  okolnosti počinjenja prekršaja obzirom da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanom fiksnom iznosa. Naime, iz Potvrde Ministarstva pravosuđa, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije proizlazi da je okrivljena politička stranka Hrvatska demokratska zajednica pravomoćno osuđivana i to 3 puta radi istog prekršaja i to odlukama Općinskog suda u Virovitici, broj: Pp-1992/2021 od 26. listopada 2021., pravomoćno 11. studenog 2021. i broj: Pp - 2020/2021 od 24. studenog 2021., pravomoćno 6. prosinca 2021. te odlukom Općinskog suda u Đakovu, broj: Pp-1068/2021 od 11. studenog 2021., pravomoćno 8. prosinca 2021.  (u odnosu na ostale odluke navedene u osobnim podacima okrivljene političke stranke nastupila je sukladno članku 77. Prekršajnog zakona, rehabilitacija). Stoga, imajući u vidu dosadašnju osuđivanost okrivljene političke strane X. X. radi istovrsnog prekršaja, i po ocjeni ovog suda nije bilo osnova za izricanje novčane kazne u ublaženom iznosu.

 

6.2.              Isto tako, nije u pravu okrivljena politička stranka kada ističe da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju trebao primijeniti institut oslobođenja od kazne.

 

6.2.1.              Naime, institut oslobođenja od kazne reguliran je odredbom članka 38. Prekršajnog zakona, prema kojoj je postupanje suda u primjeni ovog instituta ograničeno na procesne situacije kad je zakonom izričito propisano da će sud počinitelja prekršaja osloboditi od kazne (stavak 1.), odnosno kad je zakonom propisana takva mogućnost (stavak 2.). Dakle, odredbom članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, propisano je da sud može osloboditi od kazne počinitelja prekršaja; kad ga posljedice prekršaja tako pogađaju da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja, kad je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak te kad se pomirio s oštećenikom i naknadio štetu. Iz citirane zakonske odredbe, jasno proizlazi da se, u ovom konkretnom slučaju ne radi niti o jednoj procesnoj situaciji koja, prema citiranoj zakonskoj odredbi članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, mora biti ispunjena da bi sud imao mogućnost primijeniti institut oslobođenja od kazne.

 

6.3.              Stoga, žalba okrivljene političke strane zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni nije osnovana.

 

7.              Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura) pa iznos od 50,00 eura, predstavlja iznos neznatno iznad minimalno mogućeg iznos paušalne svote.

 

8.              Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 8. studenog 2024.

 

 

Zapisničarka:                                                                               Predsjednica vijeća:

 

Emina Bašić,v.r.                                                                Kristina Gašparac Orlić,v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenu političku stranku, braniteljicu i tužitelja.