Poslovni broj Gž-4892/2024-2

 

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4892/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća u pravnoj stvari I. tužiteljice N. B., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku M. Z. odvjetniku u Z., te II. tužiteljice A. P., C., …., … …, USA, protiv tuženika Grada N., …, N., OIB: …,zastupan po K. Z. odvjetniku u Z., …, radi utvrđena prava vlasništva odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-779/2018-34 od 23. travnja 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2024.,

 

 

r i je š i o   j e

             

              Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-779/2018-34 od 23. travnja 2024. godine, u dijelu pod toč. I. i II. izreke, te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđuje se da su I. i II. tužiteljice stekle pravo vlasništva svaka u 1/2 dijela na kat. čest. 311, u naravi šuma, površine 10664 m2, položene u k.o. P. B., što je tuženik dužan priznati, i dozvoliti tužiteljici da to svoje pravo upišu u zemljišnim knjigama na navedenoj čestici zemlje na svoje ime na temelju prvostupanjske presude po njezinoj pravomoćnosti, sve u roku od 15 dana, te je tuženica dužna naknaditi I. i II. tužiteljicama trošak parničnog postupka u iznosu od 1.445,50 eura u roku od 15 dana.

 

2. Sa dijelom tužbenog zahtjeva za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.337,00 eura zahtjev tužiteljica je odbijen.

 

3. Protiv te presude žali se tuženik, u dijelu pod toč. I. i II. izreke, iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Osnovani su žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje tuženik, s obzirom da nema razloga o odlučnim činjenicama.

 

6. Naime, podneskom od 4. prosinca 2023. godine I. tužiteljica je navela da joj je njezina sestra, II. tužiteljica, ustupila svoj nasljedni dio iza pok. oca, te je postavila tužbeni zahtjev u svoje ime na utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine na temelju dosjelosti, o čemu sud prvog stupnja nije dao nikakve razloge.

 

7. Sud prvog stupnja prihvaća tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine I. i II. tužiteljice svake u 1/2 dijela, navodeći da su one vlasništvo te nekretnine stekle razrješenjem agrarnih odnosa na temelju Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (Službeni list NRH 138/46 od 22. studenog 1946. godine – Narodne novine br. 111/47 od 13. prosinca 1947. godine dalje – ZUAO) i to članka 1. navedenog Zakona kojim su ukinuti svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja je prešla u slobodno vlasništvo obrađivača, a isto tako da su vlasništvo predmetne nekretnine stekle dosjelošću, sukladno odredbi čl. 159. st. 4. u svezi čl. 160. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP).

 

8. Prvenstveno valja napomenuti da su, suprotno žalbenim navodima tuženika, I. i II. tužiteljice bile aktivno legitimirane podnijeti tužbu u ovom postupku, budući da činjenica što u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, nisu podnijele tužbu za ispravak upisa u zemljišnu knjigu, sukladno odredbi čl. 197. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br.91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 – dalje: ZZK), ne predstavlja nemogućnost utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine razrješenja agrarnih odnosa ili na temelju dosjelosti.

 

9. Međutim, stjecanje vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa, i na temelju dosjelosti su dva načina originarnog stjecanja vlasništva na temelju zakona, pa je sud prvog stupnja trebao utvrditi jesu li I. i II. tužiteljice predmetnu nekretninu stekle razrješenjem agrarnih odnosa ili dosjelošću.

 

10. Tužiteljice tijekom postupka nisu dokazale da je njihov prednik bio obrađivač na temelju odredbi ZUAO, odnosno da je bio u agrarnom odnosu prema vlasniku predmetnog zemljišta, kao i da mu je za obrađivanje vlasnik plaćao dohodak, a što je osnovna pretpostavka stjecanja prava vlasništva na temelju navedenog Zakona.

 

11. Iz dokaza u spisu ne proizlazi, niti to svjedoci u svojim iskazima navode, da je prednik tužiteljica bio u kmetskom odnosu prema ranijem vlasniku zemljišta, nego samo navode da je njihova obitelj to dobila na temelju diobe veleposjeda od veleposjednika.

 

12. Sud prvog stupnja nije niti utvrđivao te odlučne činjenice, niti o tome dao valjano obrazložene razloge, nego je na temelju navedene zakonske odredbe ZUAO naveo da je nesporno da je predmetna nekretnina bila od feudalaca, te da su je prednici tužiteljica obrađivali i na taj način stekli tu nekretninu, iako to ne proizlazi iz dokaza u spisu.

 

13. Osim toga, sud prvog stupnja navodi kao osnovu stjecanja prava vlasništva i dosjelost navodeći da se tužiteljice zajedno sa svojim prednicima nalaze u posjedu preko 40 godina, najkasnije od 1955. Godine, te da su stekle vlasništvo na temelju odredbe čl. 159. st. 4. ZVDSP.

 

14. Dosjelost je originarni stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kome se glede neke stvari ispune Zakonom predvođene pretpostavke stječe samim time pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki, pa pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure) čim se ispune sve pretpostavke stjecanje dosjelosti.

 

15. Pri tome valja navesti da su prema odredbi čl. 388. st. 2. ZVDSP mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanje takvog prava.

 

16. Pretpostavke za dosjedanje na predmetnim nekretninama primjenjuju se u smislu odredbe paragrafa 1468. tada važećeg Austrijskog općeg građanskog zakonika OGZ), koji se kao pravno pravilo na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91) primjenjuje također na stjecanje vlasništva dosjelošću u ovom postupku, time da je prema pravnom pravilu paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću uvjet da posjed bude zakonit, pošten i istinit i da taj traje zakonom određeno vrijeme, a prema pravnom pravilu paragrafa 1463. OGZ posjed mora biti pošten, dok prema pravnom pravilu paragrafa 1493. OGZ tko načinom poštenim prima kakvu stvar od zakonitog i poštenog posjednika, taj ima pravo kao nasljednik da uračuna sebi vrijeme dosjelosti svojeg prednika (paragraf 1463 OGZ).

 

17. Isto tako, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, u smislu ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91 – dalje: ZOVO) i to prema odredbi čl. 28. st. 2., za stjecanje prava vlasništva dosjelošću traži se posjed određene kvalitete u vidu savjesnog (poštenog) i zakonitog posjeda, a takav posjed postoji ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja i kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno odredbi čl. 72. st. 1 i 2 ZOVO.

 

18. I prema odredbi čl. 159. st. 1. sada važećeg ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnik te stvari.

 

19. Stoga je za redovnu dosjelost potrebno da je posjed stjecatelja bio određene kakvoće, sukladno odredbi čl. 18. st. 1. do 3. ZVDSP, dok je za izvanrednu dosjelost potrebno da je posjed bio barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Pri tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnosti posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu), moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

 

20. Sukladno odredbi iz čl. 160. st. 2. ZVDSP u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su predmetnu nekretninu prednici sadašnjih posjednica neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

 

21. Prema tome, kako nije jasno je li sud prvog stupnja  tužbeni zahtjev tužiteljica prihvatio na temelju razrješenja agrarnih odnosa ili na temelju dosjelosti, a ne utvrđuje odlučne činjenice na temelju kojih prihvaća tužbeni zahtjev, niti za to daje valjano obrazložene razloge, a isto tako ne daje ni razloge o navodima I. tužiteljice koja je postavila tužbeni zahtjev u svoje ime, to se prvostupanjska presuda ne da ispitati.

 

22. Stoga je slijedom svega navedenog valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1 ZPP ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje, time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem. sukladno odredbi čl. 371. ZPP.

 

25. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ispraviti nedostatke na koje ovim rješenjem ukazano, te utvrditi jesu li tužbu podnijele I. i II. tužiteljice ili samo I. tužiteljica, kao i utvrditi je li osnova stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine razrješenje agrarnih odnosa ili dosjelost, te u skladu s tim utvrđenjem odlučiti o tužbenom zahtjevu i za svoju odluku dati valjano obrazložene razloge.

 

26. O trošku žalbenog postupka odlučeno je u skladu s odredbom čl. 166. st. 3. ZPP.

 

U Zagrebu 5. studenog 2024.

 

 

Predsjednica vijeća:

Željka Rožić Kaleb, v.r.