Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: Gž-164/2024-2

 

 

                 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

 

                                                                                              Poslovni broj:-164/2024-2

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

             

              Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Srđana Kuzmanića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. M. iz Z., OIB: , kojeg zastupa punomoćnica B. M., odvjetnica u Z., protiv tuženika A. H. d.d. Z., OIB: , kojega kao punomoćnik zastupa G. K., odvjetnik u Z. radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka podnesenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-2200/2021-28 od 27. rujna 2023., 30. listopada 2024

 

p r e s u d i o j e

 

I. Tuženikova žalba djelomično se uvažava a djelomično odbija kao neosnovana, dok se tužiteljeva odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn- 2200/2021-28 od 27. rujna 2023.

 

a) potvrđuje u:

 

-  dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku plaćanje svote od 991,08 EUR sa zateznim kamatama od 20. rujna 2022. do dana plaćanja;

-  točki II. izreke;

- dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u svoti od 398,16 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 27. rujna 2023. do dana plaćanja,

-točki IV. izreke.

 

 

b) preinačava:

 

- u dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku u roku od 15 dana platiti tužitelju s osnove naknade neimovinske štete iznos od 700,00 EUR, sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 20. rujna 2022. do dana plaćanja, tako da se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan;

 

- u dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tuženiku plaćanje svote od 1.079,01 EUR sa zateznim kamatama od 20. rujna 2020. na ime parničnih troškova, tako da se zahtjev tužitelja u navedenom iznosu odbija kao neosnovan.

 

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove žalbenog postupka u svoti od 196,58 EUR

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

" I. Nalaže se tuženiku A. H. d.d. (OIB ), Z., platiti tužitelju T. M. (OIB ) iz Z., iznos od 1.691,08 eur/12.741,44 kn sa zateznim kamatama od 20. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

 

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 6.139,56 eur/46.258,51 kn i to 6.006,84 eur/45.258,54 sa zateznim kamatama od 20. rujna 2022. do isplate, te iznos od 132,72 eur/999,98 kn sa zateznim kamatama od 8. svibnja 2020. do isplate.

 

III. Nalaže se tuženiku A. H. d.d. naknaditi tužitelju T. M. iz Z., OIB: parnični trošak u iznosu od 1.477,41eur/11.131,55 kn sa zateznom kamatom od 27. rujna 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

 

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška."

 

2. Protiv točke II. i IV. izreke prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku  (“Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Tuženik je žalbu izjavio protiv točke I., III. i IV. izreke zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. ZPP-a.

 

2.2. Na žalbe nije odgovoreno.

 

2.3. Tuženikova žalba djelomično je osnovana, a tužiteljeva žalba nije osnovana.

 

3. Predmet spora je tužiteljev odštetni zahtjev koji proizlazi iz štetnog događaja,  koji se dogodio 8. svibnja 2020. u Z. na M. trgu. Dok se tužitelj po trgu kretao kao pješak, uslijed puknuća vrelovodne cijevi iz šahta je počela izbijati vrela voda, koja je zahvatila tužitelja zbog čega je zadobio opekline po stopalima. Za štetni događaj je odgovoran HEP koji je bio osiguran kod tuženika. Tuženik je priznao odgovornost za štetu. Tužitelj je tom prigodom zadobio tjelesne ozljede-opekline. Tvrdi da mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega traži naknadu neimovinske štete. Pored toga tužitelj zahtjeva naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege i uništene odjeće.

 

4. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane člankom 354. stavkom 2. točkama 2., 4., 8., 9., 13., i 14., ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, a na neku drugu povredu žalitelj ne ukazuje u žalbi.

 

5. U ovoj fazi postupka među strankama je i dalje sporna visina naknade štete .

6. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

 

- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio opekline po stopalima;

- da je trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od pet dana, srednjeg intenziteta u trajanju od dvadeset dana, a blagog intenziteta u trajanju od četrdeset i pet dana;

- da je pretrpio intenzivan i kratkotrajan strah u trenutku stradavanja, sekundarni strah jakog intenziteta trpio je tri dana, srednjeg intenziteta deset dana i blagog dvadeset i jedan dan;

- da je kod tužitelja, kao posljedica ozljeđivanja, nastupilo umanjenje životne aktivnosti od 10%;

- da je kod tužitelja zaostala naruženost blažeg stupnja, ponekad vidljiva trećim osobama;

- da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od dvadeset dana u opsegu od po četiri sata dnevno, šezdeset dana u opsegu od po dva sata dnevno

- da je liječenje tužitelja završeno 20. rujna 2022.;

- da je tuženik u mirnom postupku prije podnošenja tužbe platio tužitelju iznos 34.000,00 kn s osnova naknade neimovinske štete i naknade štete za pruženu tuđu pomoć i njegu te 1.000,00 kn s osnova imovinske štete za uništene stvari u štetnom događaju;

- da je tuženik tijekom trajanja postupka platio tužitelju s osnova naknade neimovinske štete daljnjih 11.000,00 kn;

- da je tužitelj ukupno platio tužitelju s osnove naknade neimovinske štete i naknade štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 45.000,00 kn i s osnova naknade imovinske štete iznos od 1.000,00 kn;

- da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj bio star 60 godina;

- da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani i prijatelji te da je cijena jednog sata u vrijeme pružanja tuđe pomoći iznosila 25 kn;

 

7. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je tužitelju u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu članka 19. stavka 2.  Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO), a čime mu je nastala neimovinska šteta, te da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

 

8. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj nije dokazao vrijednost uništenih stvari u štetnom događaju, preko isplaćenog iznosa u mirnom postupku u svoti od 1.000,00 kn za daljnji iznos u svoti od 1.000,00 kn do zatraženih 2.000,00 kn, zbog čega je odbio zahtjev za naknadom imovinske štete u svoti od 1.000,00 kn sa zateznim kamatama.

 

9. Prvostupanjski je sud na temelju provedenog vještačenja i drugih dokaza, te svih okolnosti štetnog događaja utvrdio visinu neimovinske štete u iznosu od 7.000 EUR, te imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 663,61 EUR, dakle ukupno 7.663,61 EUR te je tužitelju dosudio navedenu svotu umanjenu za svotu koju je tuženik do tada podmirio (5.972,53 EUR). Višak tužbenog zahtjeva je dobio.

 

9.1. Uzimajući u obzir sve okolnosti štetnog događaja, pretrpljene fizičke boli, umanjenje  životne aktivnosti, pretrpljeni strah, dob tužitelja, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da visina pravične novčane naknade  za neimovinsku štetu iznosi 6.300,00 EUR, a šteta s naslova tuđe pomoći i njege iznosi 663,61 EUR. Obzirom da je tuženik tužitelju prije podnošenja tužbe i za vrijeme trajanja prvostupanjskog postupka platio iznos od 5.972,53 EUR tužitelju prema shvaćanju ovoga suda pripada daljnji iznos od 991,08 EUR/kn sa zateznim kamatama od 20. rujna 2022. Ovdje valja dodati da prvostupanjski sud nije odlučio o zahtjevu za plaćanje zateznih kamata neimovinske štete za razdoblje do 19. veljače 2020. a kako tužitelj nije tražio donošenje dopunske presude tužba se u tom dijelu smatra povučenom.

 

9.2. S obzirom na visinu utvrđene pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (6.300 EUR) i visinu pretrpljene materijalne štete s osnova tuđe pomoći i njege (663,61 EUR) kao i na činjenicu da je tuženik djelomično podmirio štetu, i to u iznosu od 5.972,53 EUR to je pobijanu presudu valjalo potvrditi do iznosa od 991,08 EUR i žalbu tuženika u tom dijelu odbiti, a višak dosuđenog iznosa od 700,00 EUR, prihvaćajući žalbu tuženika, preinačiti i taj dio zahtjeva odbiti kao neosnovan. Slijedom navedenog i žalbu tužitelja protiv točke II izreke  je valjalo odbiti.

 

10. Prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo na tuženikovu štetu u odluci o troškovima  postupka.

 

10.1 Dio troškova parničnog postupka sadržanih u točki III. izreke prvostupanjske presude, koji se odnose na troškove predujma za medicinsko vještačenje, u svoti od 398,16 EUR valjalo je potvrditi jer se radi o troškovima koji su bili neophodni za vođenje postupka i tužitelj ima pravio na naknadu tih troškova neovisno o činjenici da djelomično uspio u sporu.

 

10.2. Tužitelj je prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživao s osnova neimovinske štete iznos od 69.000,00 kn i s osnova imovinske štete iznos od 1.000,00 kn. Nakon plaćanja nespornog iznosa od 11.000,00 kn tužitelj je za taj iznos povukao tužbu, čemu se tuženik nije protivio te potražuje s osnova neimovinske štete iznos od 58.000,00 kn i s osnova imovinske štete iznos od 1.000,00 kn. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je povukao tužbu za iznos od 39.984,40 kn te je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživao s osnova neimovinske štete iznos od 18.015,60 kn i s osnova imovinske štete iznos od 1.000,00 kn. Tuženik se protivio povlačenju.

 

10.3. Kod djelomičnog uspjeha u parnici u približno jednakim dijelovima sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj troškove primjenom članka 156. stavak 1. ZPP-a (članak 154. stavak 4. ZPP-a).

 

10.4. Tužitelj je uspio u parnici izraženo u postotku 31,41 % (18.534,50 kn - što predstavlja zbroj dosuđenog iznosa od 1.000,00 EUR i nesporno plaćenog iznosa od 11.000,00 kn- od 59.000,00 kn- iznosu tužbenog zahtjeva nakon prvog povlačenja tužbenog zahtjeva kojemu se tuženik nije protivio) a tuženik 68,6 %. iz čega slijedi da je kvantitativni uspjeh tuženika veći za 37,19 %. Kada bi se odredba članka 154. stavak 2. ZPP-a doslovno tumačila tužitelj bi trebao naknaditi parnične troškove tuženiku.

 

10.5. Međutim, kad se uzme u obzir činjenica da tužitelj prilikom podnošenja tužbe nije mogao preciznije postaviti zahtjev za naknadu štete jer mu nisu bile poznate sve činjenice na osnovi kojih se utvrđuje visina štete a te činjenice je saznao nakon provedenog medicinskog vještačenja, kada je smanjio tužbeni zahtjev, a tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe, i tako uzrokovao da se postupak i dalje vodi prema ranije postavljenom tužbenom zahtjevu s većom vrijednošću predmeta spora, da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora a ovaj je to djelomično odbio, da je tuženik tijekom postupka osporavao visinu tužbenog zahtjeva, ovaj sud smatra da ima mjesta zaključku da se uspjeh stranaka u parnici ima smatrati približno jednakim i slijedom toga, odrediti da u odnosu na ostale troškove, osim troškova vještačenja, svaka stranka snosi svoje parnične troškove. Odredba članka 154. stavak 4. ZPP-a daje mogućnost i ovlast sudu ocijeniti što se smatra uspjehom u parnici u približno jednakim dijelovima. Osim matematičkog izračuna uspjeha, po stajalištu ovog suda treba sagledati sve okolnosti konkretnog slučaja, voditi računa o načelu pravičnosti kao i o tome da se odlukom o troškovima ne ograniči pravo na pristup sudu.

 

11. Tuženiku pripadaju troškovi drugostupanjskoga postupka u svoti od 139,44 EUR.

 

11.1. Troškovi se sastoje od troškova nagrade odvjetniku za sastav žalbe u svoti od 139,44 EUR prema odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine broj“: 142/12, 103/14, 18/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23- dalje: Tarifa) uvećano za pripadajući PDV od 25 % u svoti od 41,48 EUR i troškova sudske pristojbe na žalbu u svoti od 132,72 EUR što ukupno iznosi 340,10 EUR.

 

11.2. Međutim kako je tuženik u žalbenom postupku uspio sa 41% (691,08 EUR od 1.691,08 EUR) pripadaju mu troškovi žalbenog postupka u svoti 139,44 EUR (41% od 340,10 EUR).

 

 

12. Zbog toga je odlučeno kao u izreci i to pod točkom I. b.) temeljem odredbe iz članka 373. točke 3. ZPP-a, pod točkom I. a.) temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a i pod točkom II. temeljem odredbe iz članka 166.stavak 2. u vezi sa člankom155. stavak 1. ZPP-a.

 

 

Dubrovnik,  30. listopada 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća

                                                                                                                               

       Marija Vetma

 

                 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu