1              Poslovni broj: Gž Zk- 103/2024-

 

  

 

 

Poslovni broj: Gž Zk-103/2024-

 

U   I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda  Kristini Vukelić Aničić, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbi protivnika upisa M. M., OIB: ... iz P., zastupanog po punomoćnicama E. K.-B. i M. B. P., odvjetnicama u S., podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižni odjel u Splitu, posl.br. Z-5128/2020 od 31. siječnja 2024., 30. listopada 2024.

r i j e š i o   j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnika upisa i potvrđuje rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižni odjel u Splitu, posl.br. Z-5128/2020 od 31. siječnja 2024.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe upisne pod brojem Z-30698/2024 u zk.ul. 1928 i zk.ul. 5135 k.o. D. P..

 

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je kao neosnovan prigovor protivnika upisa i potvrđeno rješenje pod brojem Z-36056/2017 od 18. listopada 2019., pod toč. II. izreke naložen je upis odbijanja prigovora u z.u. 1928 i 5135 k.o. D. P. do pravomoćnog okončanja postupka dok je pod toč. III. izreke naložena provedba upisa iz rješenja u zemljišnoj knjizi.

2. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija protivnik upisa ne konkretizirajući žalbene razloge.

3. Žalba protivnika upisa nije osnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi;

- da je rješenjem posl.br. Z-36056/2017 od 18. listopada 2019.na temelju Prijavnog lista od 15. srpnja 2017. odobreno kod D. g. u. S. 13. listopada 2017., Odluka o nerazvrstanim cestama na području općine P. od 27. svibnja 2015. koja se nalazi u zbirci isprava pod poslovnim brojem Z-31450/16, očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti iz travnja 2017. iz snimke izvedenog stanja nerazvrstane ceste iz srpnja 2017. u zemljišnoj knjizi za k.o. D. S. dopušten: a) evidentiranje  poništenja kat.čest. 2588/1 z.u. 5134 i pripajanje njene površine  kat. čest. 2586/2 z.u.5135; b)  promjenu površine kat. čest. 2613 z.u. 1279, kat. čest. 2587 z.u. 5132; kat.čest. 2588/2 z.u. 1698, kat. čest. 2591 z.u. 4683; kat. čest. 2592 z.u. 2865; kat. čest. 2593/1 z.u. 1928; c)  promjenu površine i kulture kat. čest. 2586/2 z.u. 5135 te  uknjižbu prava vlasništva kat. čest. 2586/2 z.u. 5135  kao javno dobro u Općoj uporabi kao N. neotuđivo vlasništvo Općine P. uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena I. J. pok. I. za 7338/55080 dijela, M. J. pok. I. za 1851/55080 dijela, A. J. ud. A. za 2186/55080 dijela, A. L. ž. I. rođ. J. za 2186/55080 dijela, J. J. pok. I. za 7338/55080 dijela, Z. J. pok. I. za 4373/55080 dijela, B. J. pok. D. za 25272/55080 dijela, I. P. pok. P. za 2268/55080 dijela i M. P. rođ. M. za 2268/55080 dijela,

-da je neosnovan je prigovor protivnika upisa kojim je predložio da se preinači naprijed navedeno rješenje na način da se odbije provedba prijavnog lista, a kojeg protivnik upisa temelji na tvrdnji da je stvarni iz zemljišno knjižni vlasnik kč.br.2593/1 z.u. 1928 k.o. D. P. kojim je pobijanim rješenjem promijenjena površina na način da je od izvora koji je bio površine 143 m² oduzeto 82 m² tako da sada dvorima površinu 61 m² te na tvrdnji da nerazvrstana cesta koja je predmetom upisa nije izgrađena do dana stupanja na snagu Zakona o cestama, a posebno da nije izgrađen dio kč.br. 2593/1  z.u. 1928 k.o D. P. u vlasništvu protivnika upisa te na tvrdnji da rješenje ne sadrži obrazloženje  a sve uz zaključak da se radi o upisu nerazvrstane ceste Ulica ... u k.o. D. P. temeljem odredbi čl. 131-133. Zakona o cestama ( " Narodne novine" br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, dalje ZC)  te da je pobijani upis proveden na temelju Prijavnog lista od 15. srpnja 2017. odobrenog od D. g. u. S. dana 13. listopada 2017., Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine P. od 27. svibnja 2015. koja se nalazi u zbirci isprava toga suda pod poslovnim brojem Z-31450/16, očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti od travnja 2017. iz snimke izvedenog stanja nerazvrstane ceste od srpnja 2017. pa da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za provedbu predmetnog upisa u smislu odredbe čl. 133. ZC-a. Upis nerazvrstane ceste da provodi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstanih cesta, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavilo   tijelo nadležno za katastar. U konkretnom slučaju temeljem prijedloga i isprava i na temelju kojih je proveden pobijani upis zemljišnoknjižni sud,  kao provedbeni sud na temelju odgovarajućih isprava koji je sudu po službenoj dužnosti dostavio nadležni ured za katastar da je osnovano dobio  donio pobijano rješenje.

5. U žalbi  protivniku upisa M. M. ponavlja navode iz prigovora  koji se u bitnome svode na tvrdnju da je stvarni i zemljišno knjižni vlasnik kat. čest. 2593/1  z.u. 1928 k.o. D. P. kojoj je promijenjena površina na način da je od kućnog dvora protivnika upisa koji je bio površine 143 m2 oduzeto 82 m2, da kat. čest. 2593/1 z.u. 1928 k.o D. P. nije cesta niti se je koristila za promet vozila niti je pristupačna većem broju korisnika te da kao o protivniku upisa nije sudio niti mu je omogućeno sudjelovanje u postupku donošenja isprava osnovom kojih je dozvoljena promjena površine kat. čest. 2593/1 z.u. 1928 k.o. D. P. odnosno njezino smanjenje za 82 m2.

6. Žalbenim navodima protustranke nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

              7. Priložene isprave, Prijavni list od 15. srpnja 2017. odobren od D. g. u. S.   13. listopada 2017., Odluka o nerazvrstanim cestama na području Općine P. od 27. svibnja 2015.  i Očitovanja Općine P. iz travnja 2017. dokazuju površinu i izgrađenost nekretnina, kao i činjenicu da je izgrađena i korištena cesta za promet vozila pristupačna većem broju korisnika do stupanja na snagu Zakona o cestama ( NN 84/2011), dakle prije 28. srpnja 2011. na kat. čest. 2586/2 te da njezino stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno čl. 131. st. 5. ZC-a koji propisuje da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi u situaciji kada nerazvrstana cesta nije evidentirana u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a uzimajući u obzir stavak 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi pravilnom primjenom materijalnog prava je upisao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine P..

              8. U konkretnom slučaju radi se o provedbi prijavnog lista na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste na koji se primjenjuju odredbe čl. 131. do 133. ZC-a, dok je potvrđeni geodetski elaborat dokaz da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je rađen i da se može upotrijebiti za potrebe katastra nekretnina. Kako se promjena broja katastarske čestice, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta temeljem čl. 11. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19., u daljnjem tekstu: ZZK), to je promjena oblika, površine, načina uporabe i izgrađenosti nekretnine koja je u konkretnom slučaju određena prijavnim listom osnovano provedena rješenjem zemljišnoknjižnog suda.

9. Vezano uz žalbene navode protivnika upisa kojima osporava da nekretnina ne predstavlja nerazvrstanu cestu, tvrdnjom da nije korištena u tu svrhu i da se radi o izgradnji nove ceste, čime zapravo osporava pravilnost podataka  sadržanih u prijavnom listu, valja istaći da se radi o činjenicama koje u konkretnom slučaju nije ovlašten utvrđivati zemljišnoknjižni sud, nego ih je protustranka ovlaštena isticati i dokazivati u odgovarajućem postupku. Ovo iz razloga  jer zemljišno knjižni sud nije ovlašten ispitivati pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu koje mu je dostavljen na provedbu po službenoj  dužnosti niti je ovlašten ispitivati  pravilnost vođenja postupka pred upravnim tijelom. Utoliko su od irelevantnog značenja i navodi protivnika upisa o nesudjelovanju u postupcima iz kojih proizlaze isprave temeljem kojih je dozvoljena promjena površine kat. čest. 2593/1 z.u. 1928 k.o. D. P..

9. Vezano uz žalbene navode protivnika upisa o smanjenju površine kat. čest. 2593/1 z.u. 1928 k.o. D. P. valja istači da čl. 164. st. 4. ZZK-a propisuje da se sastav zemljišnoknjižnoga tijela ne mijenja upisom promjene oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, pa će upis takve promjene sud provesti na temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u katastru zemljišta, a ako bi promjena utjecala na knjižna prava, tada i na temelju isprave prikladne za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom, iz čega proizlazi da u konkretnom slučaju promjena nije od utjecaja na knjižna prava.

10. Odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i one ne propisuju da su stvarno/obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste.

11. Konačno valja ukazati da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12.); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

12. Kako je stoga prvostupanjski sud odluku donio pravilnom primjenom materijalnog prava i nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22., 114/22), a koji se primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK-a, to je ovaj sud odbio žalbu protivnika upisa i primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a potvrdio prvostupanjsko rješenje.

U Rijeci, 30. listopada 2024.

 

Sutkinja

Kristina Vukelić Aničić, v.r.