1

Poslovni broj: Gž-456/2023-2

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

             

              Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Vetme kao predsjednice vijeća, Emira Čustovića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Srđana Kuzmanića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. G. iz B., OIB: …, koju kao punomoćnik zastupa O. K., odvjetnik u odvjetničkom društvu K. & A. j.t.d. iz Z. protiv tuženika H. u. z. o., Z., OIB: …, kojega kao punomoćnik zastupa M. R., odvjetnik u Z., radi naknade štete odlučujući o žalbama stranaka podnesenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-1182/2019-48 od 2. ožujka 2023., 30. listopada 2024. 

 

p r e s u d i o j e

 

I. Tužiteljičina žalba djelomično se uvažava a djelomično odbija kao neosnovana, dok se tuženikova odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1182/2019-48 od 2. ožujka 2023.,

 

a) preinačava:

 

- u dijelu točke II. izreke kojim je odbijen tužiteljičin zahtjev za isplatom pripadajućih zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice u svoti od 8.669,26 EUR za razdoblje od 6. lipnja 2017. do 31. prosinca 2018. tako da u tom dijelu točka II. glasi:

 

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana platiti tužiteljici zatezne kamate na iznos EUR od 8.669,26 za razdoblje od 6. lipnja 2017. do 31. prosinca 2018. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena“

 

b) potvrđuje u točki I., preostalom dijelu točke II, te točki III. i IV izreke.

 

II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovani.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

" I. Nalaže se tuženiku H. u. z. o., Z., OIB: …, isplatiti tužiteljici M. G. iz B., OIB: …, iznos od 8.669,26 EUR / 65.318,54 kn sa zateznim kamatama koje teku od 1. siječnja 2019. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu kojim potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 4.920,00 EUR / 37.069,74 kn, kao i u dijelu kojim potražuje zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice koje teku od 6. lipnja 2017. do 31. prosinca 2018.

 

III. Nalaže se tuženiku H. u. z. o., Z., OIB: …, naknaditi tužiteljici M. G. iz B., OIB: …, parnični trošak u iznosu od 1.762,49 EUR / 13.279,48 kn sa zateznim kamatama koje teku od 2. ožujka 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

 

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška postupka u iznosu od 2.848,32 EUR / 21.460,67 kn, s pripadajućim zateznim kamatama."

 

2. Protiv točke II. i III. izreke prvostupanjske presude tužiteljica je pravodobno izjavila žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku  (“Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti ili prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

2.1. Tuženik je žalbu izjavio protiv točke I., III. i IV. Izreke zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. ZPP-a

 

2.2. Na žalbe nije odgovoreno.

 

2.3. Tužiteljičina žalba djelomično je osnovana i to samo u odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice, a tuženikova žalba nije osnovana.

 

3. Predmet spora je tužiteljičin odštetni zahtjev koji proizlazi iz štetnog događaja, prometne nezgode,  koja se dogodila 7. svibnja 2017. u M. u kojoj je tužiteljica stradala kao putnica u osobnom vozilu registracijske oznake … kojim je upravljao J. G., na način da je vozač osobnog automobila reg. Oznake … oduzeo prednost prolaska automobilu u kojemu se kao putnica nalazila tužiteljica uslijed čega je došlo do sudara navedenih osobnih automobila. U štetnom događaju tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede, tvrdi da joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega traži naknadu neimovinske štete. Pored toga tužiteljica zahtjeva naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

 

4. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane člankom 354. stavkom 2. točkama 2., 4., 8., 9.,11., 13., i 14., ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka. 365. stavka. 2. ZPP-a, a na neku drugu povredu žalitelj ne ukazuje u žalbi.

 

5. U ovoj fazi postupka među strankama je i dalje sporna visina naknade štete te tijek zateznih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu.

6. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

 

- da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu prijeloma petog lumbalnog kralješka, i prijelom donjeg dijela desne palčane kosti;

- da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od četiri dana, srednjeg intenziteta u trajanju od četrdeset dana, a blagog intenziteta u trajanju od osamdeset dana;

- da je tužiteljica pretrpjela intenzivan i kratkotrajan primarni strah pri štetnom događaju, sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je tri dana, srednjeg intenziteta dvadeset i osam dana i blagog pedeset i šest dana;

-da je kod tužiteljice, kao posljedica ozljeđivanja, nastupilo umanjenje radne sposobnosti od 23%;

-da je kod tužiteljice zaostala naruženost srednjeg stupnja ponekad vidljiva trećim osobama;

- da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od četrdeset dana u opsegu od po četiri sata dnevno, četrdeset dana u opsegu od po dva sata dnevno te četrdeset dana u opsegu od po jedan sat dnevno;

- da je liječenje tužiteljice završeno 31. prosinca 2018.;

- da je tuženik u mirnom postupku prije podnošenja tužbe platio tužiteljici iznos 37.000,00 kn,

- da je tužiteljica odštetni zahtjev podnijela tuženiku 5. lipnja 2017.;

- da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužiteljica bila stara 47 godina;

- da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani te da je cijena jednog sata u vrijeme pružanja tuđe pomoći iznosi 3,5 EUR,

 

 

7. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je tužiteljici u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu članka 19. stavka 2.  Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO), a čime joj je nastala neimovinska šteta, te da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO-a.

 

8. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenog vještačenja i drugih provedenih dokaza, te svih okolnosti štetnog događaja, a posebno činjenice da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja bila u dobi od 47 godina te da će se zbog štetnog događaja kod tužiteljice degenerativni proces pojaviti ranije i i predstavljati joj više smetnje nego da nije došlo do štetnog događaja, te pravnog shvaćanja sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. utvrdio visinu nastale neimovinske i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege.

 

8.1. Prvostupanjski je sud odmjerio tužiteljici visinu naknade neimovinske štete u iznosu od 12.600,00 EUR, a s osnova naknade imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 980,00 EUR. Obzirom da je tuženik tužiteljici prije podnošenja tužbe platio iznos od 4.910,0EUR tužiteljici prema zaključku prvostupanjskoga suda pripada daljnji iznos od 8.669,26 EUR sa zateznim kamatama (kako to zaključuje prvostupanjski sud) od 1. siječnja 2019. kao prvog dana nakon dana stabilizacije.

 

8.2. Slijedom navedenog prvostupanjski je sud pravilno odbio višak tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete u iznosu od 4.920,00 EUR .

 

9. Prvostupanjski sud je pogrešno odbio tužiteljičin zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos štete u svoti od 8.669,26 dana podnošenja odštetnog zahtjeva do 31. prosinca 2018.(kao dana završetka liječenja).

 

9.1. Naime, odredbama članka 12. stavka 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) određene su pretpostavke za stjecanje prava na zateznu kamatu za naknadu neimovinske i imovinske štete i to od dana podnošenja zahtjeva. Pravo oštećene osobe na iznos zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva za naknadu štete predstavlja nadoknadu oštećenoj osobi zbog posljedica nepravovremene isplate naknade štete, te istovremeno sankciju osiguravatelju zbog neizvršavanja obveze, pa je za odluku o zateznim kamatama mjerodavan Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kao lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima Osiguravatelj (tuženik) dužan je platiti zatezne kamate na neimovinsku štetu od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku i to za štetu koja je nastala do tog trenutka, ali, kao profesionalac koji može angažirati stručnjake (cenzore), i za štetu koja je u tom trenutku bila predvidiva.

 

9.2. S tim u vezi valja navesti da je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova s predsjednikom Građanskog odjela VSRH održanom 12. travnja 2016. prihvaćen zaključak po kojemu zatezne kamate na iznos neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije podnesen onda od dana podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva.

 

9.3. Pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo je tužiteljici dosuditi zatezne kamate na svotu od 8.669,26 EUR od 6. lipnja 2017., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguratelju, pa do 31. prosinca 2018., jer je tuženik kao profesionalac, uz pomoć stručnjaka mogao sagledati posljedice ozljeđivanja i nastanka cjelokupne štete.

 

10. Pravilno je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva zbog promjene Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Građanskog odjela VSRH od 5. ožujka 2020 i 15. lipnja 2020., a nakon provedenog medicinskog vještačenja.

 

10.1. U osvrtu na tuženikov žalbeni navod prigovara zastare, koji je istaknuo i u prvostupanjskom postupku, u odnosu na povećani iznos tužbenog zahtjeva od 20. siječnja 2023., a do kojega je dana od štetnog događaja proteklo više od pet godina , valja kazati da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/24) održane 27. svibnja 2024. zauzeto pravno shvaćanje da u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

 

11. Suprotno tužiteljičinim žalbenim navodima odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna. Pravilno je prvostupanjski sud odredio uspjeh stranaka u sporu sukladno odredbi iz članka 154. stavka 2. ZPP-a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu dok je troškove zastupanja po odvjetniku odmjerio prema vrijednosti predmeta spor naznačenoj u tužbi budući je tužiteljica preinačila tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva tek na zadnjem ročištu. 

 

11.1. U vrijeme održavanja zadnjeg ročišta za glavnu raspravu svi dokazi su bili provedeni, mogle su se sagledati sve činjenice relevantne za visinu štete uz pomoć Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Građanskog odjela VSRH, moglo se zaključiti da nije bilo potrebe za povećanjem tužbenog zahtjeva. Preinakom tužbe za radnje poduzete po odvjetniku trošak tužiteljice se povećao jer je narastao sa 100 bodova na 250 bodova po poduzetoj radnji. Takvo postupanje tužiteljice je u protivnosti s odredbom članka 10. stavkom 1. ZPP-a kojom je propisano da sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova i u tom smislu sud je dužan onemogućiti svaku zloupotrebu prava u postupku.

 

12. Tužiteljici ne pripadaju troškovi nagrade odvjetniku za sastav žalbe jer sa žalbom uspjela samo u pogledu sporedne tražbine zateznih kamata a ne u odnosu na glavnu stvar.

 

12.1. I tuženikov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka je valjalo odbiti jer je i žalba odbijena kao neosnovana.

 

13. Zbog toga je odlučeno kao u izreci i to pod točkom I. a.) temeljem odredbe iz članka 373. točke 3 ZPP-a, pod točkom I. b.) temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik,  30. listopada 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća

                                                                                                                               

       Marija Vetma