Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Poslovni broj: Ovr-379/2024-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2


 

Poslovni broj: Ovr-379/2024-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. H. d.o.o., Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku T. Z., odvjetniku u O., protiv ovršenika D. K. iz F. R., ., OIB: ..., radi naknade troškova izvansudske ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj Ovr-2031/2024-2 od 13. kolovoza 2024., 24. listopada 2024.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba ovrhovoditelja i potvrđuje se točka II. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj Ovr-2031/2024-2 od 13. kolovoza 2024.

 

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova sastava žalbe.

 

III. Točka I. izreke rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj Ovr-2031/2024-2 od 13. kolovoza 2024. nije ispitivana u žalbenom postupku.

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja naloženo je ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju troškove izvansudske ovrhe u iznosu od 21,88 EUR dok je točkom II. izreke odbijen ovrhovoditeljev zahtjev za naknadu troškova pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti u iznosu od 62,50 EUR.

 

2. Odluka o odbijanju zahtjeva za naknadu troškova pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti temelji se na utvrđenju suda prvog stupnja da ovrhovoditelj nije imao troškove te pribave jer iz spisa predmeta koji se pred sudom prvog stupnja vodio pod poslovnim brojem Ovr-856/2024 proizlazi da je mu je klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti dostavio javni bilježnik bez prethodnog traženja ovrhovoditelja.

 

3. Točku II. izreke prvostupanjskog rješenja pravodobno izjavljenom žalbom pobija ovrhovoditelj zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

3.1. U žalbi tvrdi da mu u skladu s Tbr. 32. stavkom 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022.) (pravilno Tbr. 36. stavkom 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, „Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) pripada pravo na naknadu troška za radnju pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti u visini od 25 bodova te da ne mora dokazivati tko je tu radnju obavio. Pritom se pozvao na pravno shvaćanje izraženo u točci 14. rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev 74/2023-2 od 14. veljače 2023. koje glasi:

Isto tako sukladno odredbi čl. 32. st. 2. Tarife za izvid ili pribavu pravomoćnosti ili izvršnosti presude, rješenja i platnih naloga priznaje se trošak od 25 bodova. U Tarifi se nigdje ne uvjetuje da stranka mora dokazati da je upravo njen punomoćnik pribavio klauzulu pravomoćnosti ili ovršnosti, već jednostavno taj trošak pripada stranci ili u ovom slučaju ovrhovoditelju bez obzira tko je pribavio klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti. U potpunosti je neprihvatljivo da bi se taj trošak koji predviđa Tarifa morao dokazivati na način da je upravo punomoćnik stranke koji je odvjetnik išao na sud ili na drugi način podneskom od suda zatražio dostavu potvrde pravomoćnosti ili ovršnosti.“

Predlaže uvažiti njegovu žalbu i preinačiti pobijano rješenje „sukladno zakonu“, podredno ga ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Zahtijeva i naknadu troškova sastava žalbe.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. i članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 79/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) koji se na ovaj postupak primjenjuju na temelju članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22, dalje: OZ) ispitao pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog (ovršnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9.,13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

6. Ispitujući na takav način pobijano rješenje, ocjena je ovog suda da u njegovu donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

6.1. Iako je ovrhovoditelj u žalbi naveo da je podnosi zbog bitne povrede odredaba postupka, te povrede u žalbi nije određeno naznačio (niti sadržajno na njih upućuje), a ovaj sud nije ovlašten ispitivati je li u postupku i u donošenju pobijanog rješenja počinjena koja od bitnih povreda odredaba ovršnog postupka, osim onih na koju pazi po službenoj dužnosti, a koje, kako je navedeno u prethodnoj točci ovog obrazloženja, nisu počinjene.

 

7. Utvrđenje suda prvog stupnja utemeljeno na pregledavanju spisa predmeta suda prvog stupnja poslovni broj Ovr-856/2024 o tome da je potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti ovrhovoditelju dostavio javni bilježnik proprio motu, bez da je tome prethodio ikakav zahtjev, prijedlog ili druga radnja ovrhovoditelja, ovrhovoditelj u žalbi niti ne dovodi u pitanje. Stoga nije u pravu žalitelj niti kada tek paušalno navodi da se pobijano rješenje temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju ne navodeći pritom koje su činjenice pogrešno utvrđene, odnosno koje od odlučnih činjenica nisu utvrđene.

 

8. Žalbeni se navodi u bitnome iscrpljuju u osporavanju pravnog shvaćanja suda prvog stupnja o primjeni Tbr. 36. stavka 2. OT-a.

 

9. Prema tom propisu, za izvid ili pribavu pravomoćnosti ili izvršnosti presude, rješenja i platnih naloga odvjetniku pripada nagrada od 25 bodova. U skladu s tumačenjem Tbr. 32. stavka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022.) Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u rješenju Rev 74/2023-2 od 14. veljače 2023. koje je primjenjivo i za tumačenje Tbr. 36. stavka 2. OT-a, s obzirom na to da je riječ o sadržajno istom propisu, ovrhovoditelju pripada pravo na naknadu troškova pribave potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, a da pritom ne treba dokazivati da je upravo njegov punomoćnik (koji je odvjetnik) pribavio klauzulu pravomoćnosti ili ovršnosti time da je išao na sud ili na drugi način podneskom zatražio dostavu te potvrde.

 

10. S obzirom na to da je u ovom predmetu, u kojem je potvrdu klauzule pravomoćnosti i ovršnosti dostavljena ovrhovoditelju od strane javnog bilježnika na njegovu (bilježnikovu) inicijativu, utvrđeno da ovrhovoditelj nije poduzeo nikakvu radnju koja se u smislu Tbr. stavka 2. OT-a može smatrati „izvidom“ ili „pribavom“ za koju je tim propisom predviđena nagrada, pravilno je sud prvog stupnja primijenio taj propis kada je ocijenio da ovrhovoditelju čiji punomoćnik koji je odvjetnik nije obavio radnju izvida ili pribave potvrde pravomoćnosti ili ovršnosti (ni odlaskom javnom bilježniku, ni podneskom ni na drugi način) ne pripada pravo na naknadu odvjetničke nagrade za taj izvid/pribavu.

 

10.1. S obzirom na to da je u ovom predmetu utvrđeno da ovrhovoditelj nije imao troškove odvjetničke nagrade u smislu Tbr. 36. stavka 2. OT-a, pravno shvaćanje citirano u točci 9. ovog obrazloženja nije primjenjivo jer je riječ o različitoj činjeničnoj situaciji koja nije usporediva. To stoga što u predmetu u kojem je to pravno shvaćanje doneseno nije bilo sporno da je potvrda pravomoćnosti i ovršnosti izdana ovrhovoditelju na njegov zahtjev odnosno da je poduzeta radnja pribavljanja te potvrde. U revizijskoj fazi postupka bilo je sporno treba li ovrhovoditelj koji je pribavio tu potvrdu, za naknadu troškova nagrade za njezinu pribavu u smislu OT-a, dokazivati da ju je pribavio upravo njegov odvjetnik na temelju valjane punomoći. S obzirom na to da je u ovom predmetu utvrđeno da na strani ovrhovoditelja nisu poduzete nikakve radnje pribavljanja potvrde pravomoćnosti ili ovršnosti, citirano pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije primjenjivo u ovom predmetu. Prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda nije u pravu žalitelj kada to shvaćanje revizijskog suda tumači na način da iz njega proizlazi da ovrhovoditelj ima bezuvjetno pravo na naknadu nagrade za pribavu ili izvid pravomoćnosti ili ovršnosti na temelju Tbr. 36. stavka 2. OT-a čak i u situaciji kada je utvrđeno da nikakva pribava ili izvid za koje je tim propisom predviđena nagrada nisu poduzeti, a što je upravo situacija u ovom predmetu.

 

11. S obzirom na to da ne postoje razlozi navedeni u žalbi niti oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a odbijena je žalba ovrhovoditelja i potvrđena je pobijana točka II. izreke prvostupanjskog rješenja.

 

12. Ovrhovoditelj koji sa žalbom nije uspio odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova odbijenog pravnog lijeka.

 

13. Točka I. izreke prvostupanjskog rješenja nije pobijana žalbom pa nije ispitivana u žalbenom postupku (članak 365. stavak. 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a).

 

U Varaždinu 24. listopada 2024.

 

 

 

 

 

Sutkinja

 

Ivana Čačić v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu