Poslovni broj: Gž-2350/2024-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: Gž-2350/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i članice vijeća Ane Gradišek, u pravnoj stvari prvotužitelja P. Š. (OIB: …) iz M., i drugotužitelja L. L. (OIB: …) iz M., koje zastupa K. L., odvjetnik u Š., protiv prvotuženice A. S. (OIB: …) iz Š., drugotuženika S. S. (OIB: …) iz R., trećetuženice I. S. (OIB: …) iz R., prvo, drugo i trećetužene zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda D. S. i I. M. u Š., četvrtotuženice D. G. iz S., petotuženika V. L. iz S., i šestotuženice A. L.1 iz S., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-488/2022 od 19. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. listopada 2024.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-488/2022 od 19. ožujka 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

             

Obrazloženje

             

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke suđeno je:

"Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I. Utvrđuje se da su tužitelji Š. P. iz M., OIB … i L. L. iz M., OIB …, suvlasnici svaki za po ½ dijela nekretnine položene u K.O. M. B. i to dijela čest. zem. 3782 označen slovima A-B-C-D-A, površine 103 m2, kako prikazano na geodetskom snimku R. B., dipl. ing. geod. od 15. studenog 2012. godine, koji snimak je sastavni dio ove presude i identičan skici mjesta očevida izrađenoj od strane vještaka M. J. u kojoj je predmetni dio čest. zem. 3782 označen brojevima 1-2-3-4-1."

Pod točkom II. izreke naloženo je tužiteljima da solidarno nadoknade prvotuženici  A. S., drugotuženiku S. S. i trećetuženici I. S. parnični trošak u iznosu od 2.400,00 eura s pripadajućom zateznom kamatom od 19. ožujka 2024. do isplate.

 

2. Protiv prvostupanjske presude žale se tužitelji zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlažu prvostupanjsku presudu preinačiti, podredno ukinuti i predmet dodijeliti drugom sucu. Traže trošak žalbe.

 

3. Žalba tužitelja je osnovana.

 

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su suvlasnici nekretnine položene u K.O. M. B. i to dijela čest. zem. 3782 označen slovima A-B-C-D-A, površine 103 m2, prikazano na geodetskom snimku R. B., dipl. ing. geod. od 15. studenog 2012., koji zahtjev u tužbi temelje na tvrdnji da je otac tužitelja pok. V. L. predmetnu nekretninu stekao nasljedstvom iza smrti svog oca E. L., a ovaj od svojih prednika, pa da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu obitelji tužitelja.

 

5. Prvostupanjski sud je utvrdio da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana od osnivanja zemljišne knjige na ime prednika tuženika L. A.1 pok. D. iz B., a potom po smrti A. istog je naslijedio L. A.2 pok. A., a po smrti A. L.2 istog su naslijedili tuženi u ovom postupku koji su upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, dakle, da su od osnivanja zemljišne knjige do danas upisani samo prednici tuženika, a ne tužitelji i njihovi prednici, da prednici prvo i drugo tužitelja otac V., djed E. i pradjed L. nisu upisani ni u zemljišnim knjigama, a ni u posjedovnom stanju i u bitnome, navodi, da tužitelji u ovom postupku nisu dokazali pravni slijed nasljeđivanja predmetne nekretnine po svojim prednicima.

 

6. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a na temelju stavka 1. toga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (st. 2.).

 

7. Prema odredbi čl. 186. st. 3. ZPP sud će po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan.

 

8. U konkretnom slučaju tužitelji svoj zahtjev temelje na činjeničnim tvrdnjama da su nekretninu stekli nasljedstvom iza smrti svog oca V. L. i međusobnom diobom i ustupima s ostalim nasljednicima, braćom D. i R. L., da je otac tužitelja pok. V. L. predmetnu nekretninu stekao nasljedstvom iza smrti svog oca E. L., a ovaj od svojih prednika, pa da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu obitelji tužitelja, pri čemu su u postupku saslušavane stranke i svjedoci, između ostalog, i na okolnosti (ne) posjedovanja sporne nekretnine od strane prednika tužitelja, odnosno tuženika.

 

8.1. Tužbeni zahtjev je postavljen na utvrđenje da su tužitelji vlasnici, odnosno tužitelji traže uknjižbu prava vlasništva u zemljišne knjige kao deklaraciju stanja nastalog prije upisa prava vlasništva (originarni način stjecanja) pri čemu nije navedena pravna osnova (materijalni propis) zahtjeva tužitelja.

 

9. S obzirom da je sud vezan na činjeničnu osnovu navedenu u tužbi, a nije vezan za pravnu osnovu tužbenog zahtjeva te će po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva (čl. 186. st. 3. ZPP), postupajući sukladno navedenoj zakonskoj odredbi sud mora izvršiti pravnu kvalifikaciju tužbenog zahtjeva i na činjenični supstrat predmeta primijeniti one materijalnopravne odredbe koje proizlaze iz takve pravne kvalifikacije spora.

 

10. U ovom sporu tužitelji su u tužbi iznijeli činjenične tvrdnje o stjecanju prava vlasništva temeljem nasljeđivanja u kojem dijelu je prvostupanjski sud ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim. Pored ovih činjeničnih navoda iznesene su i tvrdnje koje se odnose na navodni posjed nekretnine od strane tužitelja i njihovih prednika ("oduvijek") na koju okolnost su saslušavane stranke i svjedoci, što predstavlja činjenični supstrat za pravnu kvalifikaciju tužbenog zahtjeva stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti.

 

11. S obzirom da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva na temelju činjeničnih tvrdnji o posjedu predmetne nekretnine radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, osnovani su žalbeni navodi tužitelja da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo.

 

12. Kada je predmet spora određeni dio nekretnine, odnosno faktički individualizirani dio zemljišne čestice na kojoj zemljišnoj čestici je upisano suvlasništvo više osoba, sudska odluka ima učinak geometrijske diobe suvlasničke zajednice, te svi suvlasnici prilikom diobe nekretnine imaju pravni položaj jedinstvenih i nužnih suparničara (tako odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revx 1104/17 od 5. ožujka 2019.). Stoga, kada tužitelji traže utvrđenje svog vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine, tada se u procesnom smislu primjenjuje odredba čl. 201. ZPP kojom je propisano ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju oni kao jedna parnična stranka.

 

13. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke i vratiti predmet na ponovno suđenje.

 

14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će u okviru dokaznih prijedloga stranaka, odnosno primjenom pravila o teretu dokazivanja utvrditi sporne činjenice odlučne za rješenje predmetnog spora na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP)  potom donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku o tužbenom zahtjevu.

 

15. S obzirom da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka, koja ovisi o konačnom uspjehu stranaka u postupku.

 

16. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

U Zagrebu 16. listopada 2024.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća

         Robert Jambor, v.r.