Poslovni broj Gž Ovr-1488/2024-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: Gž Ovr-1488/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji mr.sc. Iris Gović Penić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja V. G. iz K.1, OIB: …, zastupana po punomoćniku R. R. iz K.2 protiv ovršenika T. P. d.o.o. K.1, radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-820/2021-4 od 20. prosinca 2023., dana 10. listopada 2024.

 

 

r i j e š i o   j e

 

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-820/2021-4 od 20. prosinca 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

 

II O trošku sastava žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1. Izreka prvostupanjskog rješenja glasi:

„Obustavlja se postupak ovrhe u ovom ovršnom postupku, te se ukidaju se sve provedene ovršne radnje.“

 

2. Protiv ovog  rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga koji traži naknadu troška sastava žalbe.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Sud prvog stupnja rješenje je donio iz sljedećih razloga.

 

5.1. Člankom 72. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20, dalje OZ-a) propisano je da će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku. Navedena zakonska odredba se prema odredbi članka 20. stavka 2. prijelaznih i završnih odredbi Zakona iz Narodne novine br. 131/20 primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku, s tim da se rok od godine dana računa od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona iz Narodnih novina br. 131/20 (dalje  tekstu: ZID OZ), a koji je stupio na snagu 27. studenog 2020.

 

5.2. Uvidom u spis utvrđeno je da ovrhovoditelj nije poduzeo niti jednu radnju u postupku od 20. studenoga 2020., dok sud prvog stupnja smatra da se požurnice ne mogu smatrati radnjom u postupku.

 

5.3. U navedenoj zakonskoj odredbi korišteni su jasni normativno-pravni standardi odnosno nedvojbeno je određena izričita obveza ovrhovoditelja na poduzimanje radnji u postupku ovrhe, a ujedno i zakonska pretpostavka za (ne)postupanje ovrhovoditelja sukladno istoj odredbi (ne postupanje koje ima za posljedicu obustavu postupka).

 

5.4. Odredba članka 72. stavak 2. OZ-a ima svoju svrhu u jačanju postupovne discipline ovrhovoditelja, te je cilj navedene zakonske odredbe ubrzanje ovršnog postupka budući da je taj postupak hitan sukladno odredbi članka 13. stavak 1 OZ-a. Ujedno u ovršnom postupku sud postupa isključivo na temelju podnesaka i drugih pismena (članak 7. stavak 1. OZ-a).

 

5.5. Stoga je temeljem članka 72. stavak 2. i članak 67. stavak 5. OZ-a sud prvog stupnja obustavio postupak.

 

5.6. Odluka suda iz točke II izreke temelji se odredbi članka 88. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne Novine br. 63/19).

 

6. Sud prvog stupnja pogrešno je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno je primijenio materijalno pravo.

Naime, pogrešno sud prvog stupnja zaključuje da su primjenom članka 72. stavak 3. OZ-a u svezi s člankom 7. i 20. stavak 3. ZID OZ-a ispunjene pretpostavke za obustavu postupka s obzirom da tijekom razdoblja dužeg jedne godine nije poduzeta niti jedna radnja.

 

7. Točno je da od strane ovrhovoditelja nije poduzeta niti jedna radnja kako to navodi i sud prvog stupnja.

 

8. No, iz sadržaja odredbe članka 72. stavak 3. OZ-a u svezi s člankom 7. i 20. stavak 3. ZID OZ-a proizlazi da je njen cilj odnosno svrha da se sankcionira neaktivni ovrhovoditelj o čijem poduzimanju radnji ovisi nastavak i dovršetak ovrhe.

U konkretnom slučaju dužnost je suda bila da po službenoj dužnosti određuje provođenje daljnjih radnji kojima bi se ovrha provela sukladno zakonu. Naime, u ovom predmetu ovrhovoditelj je zatražio da ga sud obavijesti je li ovršenik uspostavio ranije posjedovno stanje i uplatio depozit na račun suda, jer bi u suprotnom predložio prisilnu naplatu.

Po ovom prijedlogu sud prvog stupnja nije postupio.

 

9. S obzirom na navedeno, uzimajući u obzir kontekst i sagledavajući pravni problem kao jedinstvenu cjelinu, treba zaključiti da se ovrhovoditelju ne može staviti na teret da nije poduzeo radnje usmjerene ka okončanju postupka kada je prethodno stavio opisani prijedlog sudu, a sud se temeljem pogrešnog pravnog shvaćanja suda oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.

 

10. Svako drugačije tumačenje predstavljalo bi pretjerani (ekscesivni) formalizam kojim se zbog mehaničkog i nefleksibilnog tumačenja ne bi ostvarila svrha zakonske odredbe, odnosno stranci bi se nerazumnom i pretjerano strogim tumačenjem norme odnosno nerazumnim procesnim zahtjevom uskratio praktični i učinkoviti pristup sudu. Procesna pravila bi prestala služiti ciljevima pravne sigurnosti i poštenog suđenja i predstavljala bi prepreku koja bi sprječavala ovrhovoditelja u ostvarivanju učinkovite zaštite suda.

 

11. Dakle, ne može se smatrati razumnim zahtijevati da ovrhovoditelj koji je dao opisani prijedlog sudu da poduzima daljnje aktivnosti kako bi i dalje imao pristup sudu, tim više što bi se pretjeranim formalizmom omogućavalo ovršeniku da ostvari u svoju korist neravnopravan položaj te da ostvari nelegitiman cilj, što je protivno cilju i svrsi odredaba ovršnog postupka te bi i to predstavljalo povredu prava na pošteno suđenje

 

12. Konačno, obustavom postupka u utvrđenim okolnostima ovrhovoditelju bi se nametnuo pretjerani teret, dok bi s druge strane bila isključena bilo kakva odgovornost suda za njegovu neaktivnost u postupku, iako je upravo sud usprkos aktivnosti samog ovrhovoditelja, uzrokovao daljnje neaktivnosti u postupku.

 

13. Slijedom svega navedenoga, imajući u vidu konkretne okolnosti ovog predmeta, primjenom čl. 380. t. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

14. O trošku sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

 

 

U Zagrebu, 10. listopada 2024.

 

                                                                                                     Sutkinja:

mr. sc. Iris Gović Penić, v.r.