Poslovni broj: P-399/2022-33

REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U SPLITU
Split, Sukoišanska 6

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Vinka Mitrović, u pravnoj stvari tužitelja
REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom
odvjetništvu u Splitu, protiv tuženika KAVADUR d.o.o. Split, Papandopula 11, OIB:
81852019633, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Iviš, odvjetnik u Splitu, radi isplate,

17. listopada 2024.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
iznos od 780.682,00 kn / 103.614,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje
teku od 12. veljače 2012. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena.

2. Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja
pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne
operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za osam postotnih poena."

II. Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhu isplatiti tuženiku
troškove parničnog postupka u iznosu od 29.393,68 EUR od sa zakonskom
zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje
za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka
primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije
prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, dok je za
više traženi iznos od 10.685,86 EUR zahtjev odbijen kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod posl.br. 16
Pž-6196/2019-2 od 6. travnja 2022. ukinuta je presuda Trgovačkog suda u Splitu pod

2 Poslovni broj: P-399/2022-33

posl.br. P-837/2012-53 od 25. srpnja 2019. kojom je odbijen tužbeni zahtjev
tužiteljice radi isplate iznosa od 780.682,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama
koje teku od 11. veljače 2021. do isplate, te u dijelu kojim je naloženo tužiteljici da
tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

2. Iz naputka drugostupanjskog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud
propustio utvrditi odlučnu činjenicu nalazi li se mineralna sirovina u količini od 478,00
m3 i 2.274,00 m3 (ili u manjoj količini) i dalje na eksploatacijskom polju i u kojoj
količini. Između stranaka nije bilo sporno da je tuženiku bilo odobreno eksploatacijsko
polje te da je protupravna eksploatacija izvršena u granicama eksploatacijskog polja,
ali izvan granica dopunskog rudarskog projekta. Stoga je radi utvrđenja da li tužitelj
trpi štetu zbog protupravne eksploatacije mineralnih sirovina, provedeno kombinirano
vještačenje po Rudarsko-geološko naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i po
ovlaštenom sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Rubiću, radi utvrđenja nalazi li
se mineralna sirovina i dalje na eksploatacijskom polju, koliko je iskopane mineralne
sirovine ostalo na eksploatacijskom polju, obujam odloženog materijala navedene
mineralne sirovine i koja je tržišna vrijednost iste ukoliko se nalazi na
eksploatacijskom polju, a pritom se misli na količine koje je utvrdila Služba nadzora u
području energetike, rudarstva i opreme, Odjel u području rudarstva Državnog
inspektorata u nadzoru od 5. prosinca 2011. do 9. veljače 2012. na Eksploatacijskom
polju Banja (dalje: EP Banja), a na nekretninama označenim kao dio čest.zem. 430/1
i dio čest.zem. 403/2, k.o. Donji Humac.

3. Sukladno naputku iz ukidnog rješenja, a suprotno navedenom stavu kojeg
tužitelj i dalje ističe u tijeku ovog postupka, vezano za (eventualnu) visinu izračuna
protupravne dobiti da u vrijeme protupravne eksploatacije nije bila donijeta Uredba
Vlade Republike Hrvatske kojom bi bila propisana vrijednost mineralne sirovine, na
koju upućuje odredba čl. 17. st. 3. Zakona o rudarstvu (dalje: ZR) kojom je određeno
da će se vrijednost mineralne sirovine, kao i mogućnost obročne otplate duga s
osnove štete propisati uredbom Vlada Republike Hrvatske, pri čemu će se visina
vrijednosti mineralne sirovine odrediti ovisno o vrsti mineralne sirovine, dostupnosti
mineralne sirovine, o tome je li eksploatacija obavljena unutar ili izvan
eksploatacijskog polja, te je li osoba koja je obavljala eksploataciju ranije imala
koncesiju, odnosno odobrenje za eksploataciju. Budući da je prva Uredba o naknadi
štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 90/14) donijeta 23.
srpnja 2014., nije je moguće retroaktivno primijeniti.

4. Danja 14. travnja 2023. sudska komisija je izašla na EP Banja u Nerežišću,
a sve radi identificiranja postojeće situaciju vezi eksploatacije kamena te je od strane
Rudarsko-geološkog naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imenovan doc.dr.sc.
Branimir Farkaš, dipl.ing.rudarstva, a u svojstvu vještaka za geodeziju Zvonimir
Rubić, pri čemu je vještak Farkaš nakon projektnog zadatka zatražio da mu se
dostavi dodatna dokumentacija vezano za situacijske karte iz godina koje je rudarski
inspektor naveo da se radi o nezakonitoj eksploataciji od 2007. - 2011. te glavni i
dopunski rudarski projekt.

3 Poslovni broj: P-399/2022-33

5. Temeljem navedenog neprijeporno je za navesti da vještvo koje sadržava
nalaz i mišljenje i rudarsko-geodetsko vještačenje eksploatacije mineralne sirovine na
EP Banja, datirano Zagreb 26. lipnja 2023. (list 428-538 spisa) obradilo
dokumentaciju koja je zatečena u spisu, a koja je korištena prilikom izrade
vještačenja i to: Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja "Banja", ishođeno od
Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/01-
03/83, Ur.broj: 526-04-01-07) od 31. kolovoza 2001., Zagreb, Ugovor o koncesiji za
eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja"
zaključen 31. kolovoza 2001., između trgovačkog društva Kavadur d.o.o. iz Splita i
Ministarstva gospodarstva Zagreb, Prosječne prodajne cijene čvrstih neprerađenih
mineralnih sirovina koje se eksploatiraju u Republici Hrvatskoj, ishođeno od
Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: 310-01/04-
03/85, Ur.broj: 526-04-04-02) od 30. kolovoza 2004., Zagreb, Rješenje o dodjeli
rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije arhitektonsko-
građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" ishođeno od Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I-
310-01/04-03/269, Ur.broj: 526-04-05-01) od 19. siječnja 2005., Zagreb, Rješenje o
dodjeli rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije arhitektonsko-
građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja",
ishođeno od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za energetiku i
rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/07-03/85, Ur.broj: 526-04-02-07-4) od 12. lipnja 2007.,
Zagreb, Ugovor o koncesiji za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena i
tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja", sklopljen 12. lipnja

2007. (Klasa: UP/1-310-01/07-03/85, Ur.broj: 526-04-02-07-5) između trgovačkog
društva Kavadur d.o.o. iz Splita i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,
Zagreb, Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru eksploatacijsko polje arhitektonsko-
građevnog kamena "Banja", ishođena od Upravnog odjela za prostorno uređenje,
Ispostava Supetar (klasa: UP/I-350-05/07-01/0186, Ur.broj: 2181/1-14-07-09-0013)
od 21. srpnja 2009., Supetar, Rješenje o davanju koncesije za izvođenje rudarskih
radova eksploatacije arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na
eksploatacijskom polju "Banja", ishođeno od Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva, Uprave za rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/09-03/120, Ur.broj: 526-14-
01-09-2) od 7. rujna 2009., Zagreb, Ugovor o koncesiji za eksploataciju
arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom
polju "Banja", sklopljen 7. rujna 2009. (Klasa: UP/I-310-01/09-03/120, Ur.broj: 526-
14-01-09-3) između trgovačkog društva Kavadur d.o.o. iz Splita i Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, Rješenje da je namjeravani zahvat
prihvatljiv za okoliš uz primjenu zakonom propisanih mjera te mjera zaštite okoliša i
provedbe praćenja stanja okoliša, ishođeno Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva (Klasa: UP/I-351-03/11-02, Ur.broj: 531-14-1-2-20-11-19) od

22. rujna 2011., Zagreb, Izmjena i dopuna Lokacijske dozvole za zahvat u prostoru
eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena
"Banja", ishođena od Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar
(Klasa: UP/I-350-05/11-22/0034, Ur.broj: 2181/1-11-07/2-11-0002) od 10. listopada

2011., Zagreb, Zapisnik o obavljenim inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog
društva Kavadur d.o.o. iz Splita, sastavljen 7. prosinca 2011. (Klasa: 310-09/11-01/2,
Ur.broj: 556-11-0211-62), inspekcijski nadzor je proveo visi rudarski inspektor

4 Poslovni broj: P-399/2022-33

Zvonimir Znika, dipl.ing.rud., Rješenje o protupravnoj eksploataciji arhitektonsko-
građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena na dijelu eksploatacijskog polja
"Banja", izdano od Državnog inspektorata, Službe nadzora u području
elektroenergetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Odjel u području rudarstva (Klasa:
UP/I-310-09/12-01/1, Ur.broj: 556-11-02-12-04) od 10. veljače 2012. koje je sastavio
viši rudarski inspektor Zvonimir Znika, dipl.ing.rud., Zagreb, Rješenje o zabrani
izvođenja rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina I arhitektonsko-
građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena, izdano od Državnog inspektorata,
Službe nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Odjel u
području rudarstva (Klasa: UP/1-310-09/12-01/1, Ur.broj: 556-11-02-12-03) od 10.
veljače 2012., Rješenje o potvrđenim količinama i kakvoći rezervi arhitektonsko-
građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena, ishođeno od Ministarstva
gospodarstva, Povjerenstva za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina (Klasa: UP/I-
310-01/12-03/59, Ur.broj: 526-14-0102/3-12-5) od 12. travnja 2012., Zagreb.

6. Sudski vještak je tijekom vještačenja dodatno pribavio od dokumentacije:
Glavni rudarski projekt eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na
eksploatacijskom polju "Banja" - tipski, odgovorni projektant mr.sc. Iva Galić, dipl.
ing.rud., Adriakamen d.o.o. Zagreb, ožujak 2002., provjeren 19. lipnja 2002. pod
Klasa: UP/I-310-01/02-03/124; Ur.broj: 526-04-02-04, Dopunski rudarski projekt
eksploatacije arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na
eksploatacijskom polju "Banja", odgovorni projektant dr.sc. Stanislav Anto Živković,
dipl.ing.rud., Rudist d.o.o. Zagreb, listopad 2006., provjeren 13. prosinca 2006. pod
Klasa: UP/I-310-01/06-03/204; Ur.broj: 526-04-02-06-5, Elaborat o rezervama
arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju
"Banja" - obnova, odgovorni voditelj Ozana Krasić, dipl.ing.geo., Rudist d.o.o.
Zagreb, prosinac 2007. i Elaborat o rezervama arhitektonsko-građevnog i tehničko-
građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" - obnova, odgovorni voditelj
Ozana Krasić, dipl.ing.geo., Rudist d.o.o. datiran Zagreb, veljača 2012.

7. Međutim, polazeći od nespornih činjenica da je inspekcijski nadzor Službe
nadzora u području energetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Odjel u području
rudarstva prilikom nadzora 5. i 7. prosinca 2011., temeljem uvida u tehničku
dokumentaciju, situacije stanja rudarskih radova i izvoda iz katastarskog plana s
ucrtanim granicama odobrenog eksploatacijskog polja dodijeljenim rješenjem od 31.
kolovoza 2001. i druga dokumentacija, te po obavljenom nadzoru od 5. prosinca

2011. do 9. veljače 2012., utvrđeno da su na EP Banja obavljeni rudarski radovi na
eksploataciji mineralne sirovine arhitektonsko - građevnog (dalje A-GK) i tehničko -
građevnog kamena (dalje: T-GK) na nekretninama označenim kao dio čest.zem.
430/1 i dio čest. zem. 430/2, sve k.o. Donji Humac, temeljem kojeg je utvrđeno da je
tužitelj obavljao eksploataciju mineralne sirovine bez koncesije za razdoblje od
mjeseca lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. te da je ukupno eksploatirano 478 m3
mineralne sirovine A-GK te 2274 m3 mineralne sirovine T-GK, što pomnoženo s
utvrđenom prosječnom prodajnom cijenom tog kamena daje ukupni iznos od

785.220,00 kn, a koju vrijednost je tužitelj obračunao temeljem Uredbe o naknadi
štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 190/14) koja je
stupila na snagu 31. srpnja 2014., o čijoj primjeni je II. stupanjski sud u svom

5 Poslovni broj: P-399/2022-33

ukidnom rješenju zauzeo pravno stajalište. Navedeno rješenje Državnog
inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Odjela za nadzor u području elektro -
energetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Klasa: UP/I 310-09/12-01/1, Ur.broj: 556-
11-02-12-04 od 10. veljače 2012. predstavlja javnu ispravu pa sukladno odredbi čl.

230. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99,
88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,
114/22 i 155/23, dalje ZPP) te dokazuje istinitost onoga što se u njemu potvrđuje i
određuje. No, prema odredbi čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno je dokazivati da su u
javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice, te je stoga prema naputku iz ukidnog
rješenja tuženiku dopušteno dokazivati da se protupravno eksploatirana mineralna
sirovina u količini od 478,00 m3 te 2.274,00 m3 (ili manjoj) i dalje nalazi na
eksploatacijskom polju, a o čemu je nalaz i mišljenje dato od strane Rudarsko -
geološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u vještvu sačinjenom od strane
doc.dr.sc. Branimira Farkaša, dipl.ing.rudarstva, i izv.prof.dr.sc. Vladimira Brkića,
dipl.ing.naft. i rud., datirano Zagreb 26. lipnja 2023.

8. U vještvu je dana procjena obujma odloženog A-GK i T-GK u periodu od 31.
prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. te je za analizu prostornog položaja stijenske
mase A-GK i T-GK koja je okopana u navedenom periodu, te je deponirana unutar
granica EP Banja, korištene su podloge: Elaborat o rezervama iz 2007. uz Prilog 1.
Situacijska i karta rezervi EP Banja (stanje na dan 31. prosinca 2006.) i Elaborata o
rezervama A-GK i T-GK na EP Banja - obnova Krasić 2012., uz Prilog 2. - Situacijska
karta i karta rezervi EP Banja (stanje na dan 31. prosinca 2011.), i digitalni orto-foto
(u daljnjem tekstu DOF), snimak EP Banja iz svibnja 2003. po sudskom vještaku
Zvonimiru Rubiću iz Splita u HTRS96/TM koordinatnom sustavu. Iz vještva proizlazi
da je proračun obujma deponiranih blokova A-GK napravljen znanstveno
utemeljenom metodom paralelnih presjeka te je prikazan rezultat proračuna
odloženog obujma deponiranih blokova u iznosu od 2955,03 m3, koji je otkopan iz
ležišta Sveti Petar. Prostorni položaj deponirano T-GK koji je deponiran do 31.
prosinca 2011. utvrđen je analizom situacijske karte izvedenih rudarskih radova
korištene prilikom izrade Elaborata o rezervama A-GK i T-GK na EP Banja, Prilog 2.
Situacijska karte i Karta rezervi EP Banja Krasić 2012. Nakon provedene analize
Situacijske karte sa stanjem rudarskih radova na dan 31. prosinca 2011. okonturen je
dio na kojem se jasno vidi prostorni položaj odloženog stijenskog materijala unutar
EP Banja kod vršne točke "IV" EP te površina na kojoj je odložen T-GK zauzima
7100 m2 (slika 17, list 507 spisa). Budući obje situacijske karte (stanje 31. prosinca

2006. i 31. prosinca 2011.) imaju jasno ucrtane prostorne i visinske koordinate
pojedinih točaka bilo je moguće napraviti trodimenzionalne modele površina
obložnog stijenskog materijala te nakon izrade trodimenzionalnih modela, postavljeni
su poprečni presjeci (slika 16. i 17). Na poprečnim presjecima (Prilog 2. - presjeci
deponiranog T-GK na dijelu EP Banja) iscrtane su obje površine odvožnog stijenskog
materijala, tj. T-GK te je između trodimenzionalnih modela planimetrirana površina T-
GK. Proračun obujma T-GK napravljen je metodom paralelnih presjeka uz obračun
korištenja koeficijenta rastresitosti (prazni prostori između komada stijenske mase) te
je utvrđeno u vještvu da je ukupno odloženi obujam T-GK na lokaciji projektiranog
privremenog odlagališta koji je otkopan iz ležišta Sveti Petar 5117,22 m3.

6 Poslovni broj: P-399/2022-33

9. U vještvu je dat proračun količina i vrijednosti otkopanih rezervi izvan
kontura rudarskih radova, time da je u vještvu na slici 18 (list 505 spisa) dan
shematski prikaz otkopavanja unutar i izvan rudarskih radova, prema situacijskim
kartama, na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011. Podloge za obračun obujma
stijenske mase koja je otkopana izvan kontura rudarskih radova u periodu od 31.
prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. na k.č. 430/1 i 430/2 unutar granica EP Banja
korišteni su podaci iz provjerene rudarske dokumentacije i to: Dopunski rudarski
projekt eksploatacije AG-K i T-GK na EP Banja (Živković 2006.) uz Prilog br. 1. –
Situacijska karta i Karta rezervi ležišta Banja (stanje na dan 31. prosinca 2005.), i
Prilog 5. - Završno stanje eksploatacije, 4. faza, Elaborat o rezervama AG-K i TG-K
na EP Banja - obnova (Krasić 2007.): Prilog br. 1. - Situacijska karta rezervi EP
Banja, (stanje na dan 31. prosinca 2006.) i Elaborat o rezervama AG-K i TG-K na EP
Banja - obnova (Krasić, 2012.): Prilog 2. - Situacijska karta i Karta rezervi ležišta
Banja (stanje na dan 31. prosinca 2011.). Situacijske karte su georeferencirane u
službenom geodetskom koordinatnom sustavu HTRS96/TM. Navedenim postupkom
sve karte pozicionirane su na ispravne koordinate u prostoru (mogu se preklopiti). Na
georeferencirane karte ucrtani su poprečni presjeci za proračun volumena stijenskog
materijala. Ucrtavanjem paralelnih presjeka na situacijske karte (stanje rudarskih
radova na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011.) i kartu završnog stanja
eksploatacije, napravljeni su poprečni presjeci koji prikazuju situaciju terena i
rudarskih radova sa stanjem na dan 31. prosinca 2006., situaciju terena i rudarskih
radova sa stanjem na dan 31. prosinca 2011., završne konture projektnih rudarskih
radova iz Dopunskog rudarskog projekta, granice katastarskih čestica 430/1 (dio) i
čest.zem. 430/2 (dio) i granice EP Banja.

10. U vještvu je prikazan na tablici 13 (list 509 spisa) obračun ukupne
otkopane količine rezervi A-GK izvan granica rudarskih radova na k.č 430/1 (dio) i
430/2 (dio), a unutar granica EP Banja, ležište Sveti Petar, u iznosu od 3979,53 m3
stijenske mase, što predstavlja ukupnu količinu za izračun bilančne rezerve A-GK.
Bilančna rezerva A-GK dobiju se množenjem ukupnog obujma i poravnog koeficijenta
za A-GK te se tako dobiju bilančne rezerve u iznosu od 557,13 m3. Uslijed
eksploatacijskih gubitaka (10% - u iznosu od 55,71 m3) bilančne rezerve A-GK
pretvaraju se u eksploatacijske rezerve A-GK u iznosu od 501,42 m3 blokova.
Preostale količine mineralne sirovine proračunatog obujma 3979,53 m3 koje se ne
mogu koristiti za A-GK koriste se kao mineralna sirovina za T-GK u iznosu od
3422,39 m3. Bilančne rezerve T-GK dobiju se množenjem obujma za bilančne
rezerve T-GK i poravnog koeficijenta za T-GK te se tako dobiju bilančne rezerve u
iznosu od 3319,72 m3. Uslijed eksploatacijskog gubitka (3% u iznosu od 99,59 m3)
bilančne rezerve T-GK se pretvaraju u eksploatacijske rezerve T-GK u iznosu od
3220,13 m3. Stoga ukupna količina stijenske mase koja je otkopana izvan kontura
rudarskih radova utvrđenih provjerenim rudarskim projektima na dijelu k.č. 430/1 i
k.č. 430/2 unutar granica EP Banja u periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca

2001. iznosi 3979,53 m3. Od proračunate količine stijenske mase uslijed
diskontinuiteta (nepravilnosti i prirodnih uvjeta) u stijenskoj masi te uslijed uvjeta
eksploatacije (rezanje i obaranje blokova) otkopano je eksploatacijskih rezervi u
iznosu od 501,42 m3 A-GK i 3220,13 T-GK.

7 Poslovni broj: P-399/2022-33

11. U vještvu je procijenjena tržišna vrijednost mineralne sirovine izvan
kontura rudarskih radova, a sukladno čl. 1. i 2. Pravilnika o postupku utvrđivanja i
ovjere rezervi mineralnih sirovina (Narodne novine br. 140/1999) rezerve mineralnih
sirovina utvrđuje Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina te sukladno
iznesenom Elaborat o rezervama sadrži podatke koje je provjerilo više stručnjaka iz
područja rudarstva, geologije i ekonomije, tako da se isti predstavljaju mjerodavnima
prilikom valorizacije rudarskog zahvata. Prilikom eksploatacije mineralne sirovine
neizostavni su troškovi pridobivanja odnosno eksploatacije, koji za koncesionara
nastaju prilikom otkopa sirovine iz ležište, a računaju se u sklopu rudarske
dokumentacije (Elaborat o rezervama, Glavni rudarski projekt, Pojednostavljeni
rudarski projekt i sl.). Vještak smatra da su prosječni troškovi pridobivanja i prodajna
cijena jednog m3 A-GK i T-GK vrijednosti koje se mogu utvrđivati točno samo za
ležišta koja su u radu tijekom vremena upravo se te vrijednosti mijenjaju. U periodu
od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. prosječni troškovi pridobivanja A-GK
iznose 1.017,00 kn / m3, a troškovi T-GK 13,00 kn / m3, dok je iznos prosječne
prodajne cijene A-GK od 1.200,00 kn / m3, a T-GK 15,00 kn / m3. Vještak procjenjuje
da prodajom mineralne sirovine otkopane izvan granica rudarskih radova za količinu
od 501,42 m3 A-GK i 3220,13 T-GK (tablica 17, list 513 spisa), tuženik bi ostvario
prihod od 650.006,72 kn, a nakon što se od prihoda uzmu troškovi eksploatacije A-
GK i T-GK te poreza na dobit, iznos neto dobiti koja bi bila ostvarena prodajom
mineralne sirovine iznosi 78.560,19 kn.

12. Zaključno, iz vještva proizlazi (list 515 spisa) da se katastarske čestice
430/1 i 430/2 dijelom nalaze unutar granica EP Banja, a unutar granica ležišta "Sveti
Petar" te je na istima vršena eksploatacija u periodu od 31. prosinca 2006. do 31.
prosinca 2011. Unutar granica EP Banja nalaze se površine na kojima su deponirani
blokovi A-GK te nasipani T-GK. Velike blokove A-GK potrebno je usitniti na manje
dijelove kako bi prošli kroz otvor drobilice za proizvodnju T-GK za što je potrebno
utrošiti veliku količinu energije s obzirom da se blokovi A-GK dobivaju rezanjem ili
piljenjem bez upotrebe eksploziva, tako da stijenska masa nije razlomljena, a iz
navedenog razloga takva stijenska masa se najčešće deponira. Na vrijednost A-GK
utječu rudarsko-geološki, preradbeni, uporabni i dekorativni kriteriji koji mogu cijenu
A-GK ili povećati ili smanjiti, što se kontinuirano utvrđuje tijekom eksploatacije (nije
fiksno). Pod utjecajem atmosferilija dolazi do fizičke i kemijske promjene površine
stijenske mase tj. površine bloka A-GK te time blok A-GK gubi na cijeni koju dodatno
snižava nepravilno formatiran komercijalni blok A-GK. Tržišna vrijednost nezakonitom
eksploatacijom otkopane - pridobivene mineralne sirovine utvrđuje se na temelju
tehno-ekonomske ocjene iz Elaborata o rezervama, a podatke provjerava
Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina koje je sačinjeno od
stručnjaka iz područja rudarstva, geologije i ekonomije. U periodu od 31. prosinca

2006. do 31. prosinca 2011. tuženik je odlagao nekomercijalne blokove A-GK i
nasipani T-GK, sukladno provjerenoj rudarskoj dokumentaciji unutar granica EP
Banja te su tako utvrđene četiri lokacije (A, B, C i D) na kojima je deponiran A-GK
(ukupno 985,01 m3) i jedna lokacija na kojoj je deponiran T-GK (ukupno 5117,22
m3). U periodu od 31.12.2006. do 31.12.2011. tuženik je unutar granice EP Banja na
dijelu k.č. 430/1 i dijelu k.č. 430/2 izvan završnih kontura rudarskih radova ukupno
otkopao 3979,53 m3 stijenske mase od čega eksploatacijskih rezervi u iznosu od

8 Poslovni broj: P-399/2022-33

501,42 m3 blokova A-GK i 3220,13 m3 T-GK. Troškovi pridobivanja A-GK iznose

1.017,00 kn/m3, a T-GK 13,00 kn/m3, dok je iznos prosječne prodajne cijene A-GK

1.200,00 kn/m3, a T-GK 15,00 kn/m3. Kako bi se pridobila ukupna količina otkopanih
eksploatacijskih rezervi izvan granica rudarskih radova, potrebno je ostvariti troškove
eksploatacije u iznosu od 551.806,48 kn, a prodajom otkopanih rezervi ostvario bi se
prihod od 650.006,72 kn tako da bi neto dobit iznosila 78.560,19 kn. Vještak je
mišljenja da se ukupne količine deponiranog A-GK (478 m3) i T-GK (2274 m3)
nalaze na mjestu deponiranja, a unutar granica EP Banja. Ukupno je deponirano
985,01 m3 nekomercijalnih blokova A-GK na četiri lokacije i 5117,22 m3 T-GK u
periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. otkopanih iz ležišta Sveti Petar,
a unutar granica EP Banja. Izvan kontura rudarskih radova otkopano je na dijelu k.č.
430/1 i dijelu k.č. 430/2 unutar granica EP Banja eksploatacijskih rezervi u iznosu od
501,42 m3 blokova A-GK i 3220,13 m3 T-GK, a neto vrijednost otkopanih
eksploatacijskih rezervi izvan granica rudarskih radova iznosi 78.560,19 kn.

13. Iz vještva proizlazi da su količine koje su utvrđene zapisnicima Državnog
inspektorata, Odjela u području rudarstva od strane tuženika otkopane izvan kontura
rudarskih radova, a koje količine su utvrđene iz rudarske dokumentacije i to na način
da je A-GK iskopano u količini od 478 m3 stijenske mase, a T-GK kamena u iznosu
od 2274 m3, što ukupno iznosi 2887,40 m3, a koje količine se nalaze na mjestu
deponiranja unutar granica EP Banja.

14. Tužitelj u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Farkaša
prigovara da vještak u predmetnoj pravnoj stvari pogriješio kada je u svom nalazu i
mišljenju promijenio razdoblje nelegalne eksploatacije te je umjesto od lipnja 2007.
obuhvatio razdoblje od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011., čime je prekoračio
razdoblje na koje se odnosi tužbeni zahtjev, te stoga ne postoje točni podaci
nelegalno eksploatiranih masa, jer su prikazane veće količine eksploatirane stijenske
mase od one koju tužitelj utužuje. Količine protupravno eksploatirane stijenske mase
utvrđene su: temeljem rješenja Državnog inspektorata od 10. veljače 2012. (javna
isprava), kojim je izvršen izračun volumena eksploatirane mineralne sirovine ispod
završnih granica otkopavanja utvrđen Dopunskim rudarskim projektom tuženika iz

2006. i Elaborata o rezervama iz 2007. kojim su utvrđeni popravni koeficijenti i
eksploatacijski gubici A-GK i T-GK te se tako dobivene bilančne rezerve bespravno
eksploatirane stijenske mase u iznosu od 2274 m3. Tužitelj nadalje prigovara vještvu
iz kojeg proizlazi da se ukupne količine deponiranog A-GK (487 m3) i T-GK (2274
m3) nalaze na mjestu deponiranja unutar granica EP Banja iz razloga jer je tuženik u
utuženom periodu pored bespravno eksploatirane mineralne sirovine, eksploatirao
mineralnu sirovinu na temelju koncesije (na čak jedanaest susjednih čest.zem.) koje
eksploatirane količine se mogu nalaziti na zalihama, ali istima i dalje raspolaže drugo
trgovačko društvo. Na površini od 130 900 m2 koliko iznosi EP Banja na kojem je
tuženik vršio dijelom zakonitu, a dijelom nezakonitu eksploataciju prema nalazu
vještaka postoji pet lokacija na kojim je danas deponiran kamen u ukupnoj količini
985,01 m3 A-GK i 5117,22 m3 T-GK (dakle, puno više od količine za koju je utvrđeno
da je tuženik nelegalno eksploatirao), te je stoga nejasno na temelju čega vještak
zaključuje da to nije sirovina koja je zakonito eksploatirana na k.č.br. 430/1 ili dijelu
k.č.br. 430/2 ili nekim od susjednih čestica za koje je tuženik imao koncesiju u

9 Poslovni broj: P-399/2022-33

predmetnom razdoblju, odnosno na temelju čega se zaključuje da bi među
deponiranim kamenom bio upravo onaj koji je bespravno eksploatiran ispod donjih
kota na k.č.br. 430/1 ili dijela k.č.br. 430/2. Vještak je koristio Situacijske karte na dan

31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011., koje su izrađene za potrebe izrade Elaborata
o rezervama A-GK i T-GK na EP Banja Obnova, a koje situacije iz Elaborata ne
sadrže visinske kote deponiranog A-GK, te stoga nije bilo moguće izračunati količinu
deponiranih blokova A-GK, a koje količine utvrđuje za razdoblje od lipnja 2007. do

31. prosinca 2011. na osnovi geodetskog snimka od 15. svibnja 2023.

15. Prigovara se da vještak nije utvrđivao stvarne količine osnovom
tuženikovih godišnjih prijavljenih količina eksploatirane mineralne sirovine A-GK i T-
GK i prodanih količina mineralnih sirovina, odnosno stvarnu količinu blokova
mineralne sirovine A-GK koja se trenutno nalazi na EP Banja, a koji su nastali
eksploatacijom u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., već općenito zbog
deponiranog materijala u formi bloka navodi da se radi o deponiji A-GK te stoga ne
proizlazi da se na EP Banja trenutno nalaze blokovi A-GK koji su protupravno
eksploatirani u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., jer je potpuno
nelogično da bi koncesionar prijavio i plaćao koncesijsku naknadu za mineralnu
sirovinu A-GK, a onda istu trajno deponirao na EP dok je rudarskom dokumentacijom
projektirano privremeno deponiranje blokova A-GK na EP Banja te odlaganje
stijenske mase - mineralne sirovine T-GK na projektirane deponije. Tužitelj ističe da
naprezanje stijenske mase može uzrokovati smanjenje kvalitete ("zdravoće") kako
navodi sam vještak, bloka, odnosno smanjenje tržišne vrijednosti mineralne sirovine.
S tim u vezi je logično da društva koja se bave eksploatacijom deponiraju oštećenje
blokove i kamen smanjene kvalitete jer se istima ne može postići dobra cijena na
tržištu. A sve da se radi upravo o toj sirovini, ona je nepovratno izgubila vrijednost
protekom vremena, što potvrđuje i sam vještak. Navodi se da je tuženik 2013.
prestao biti ovlaštenik EP i koncesionar za eksploataciju mineralne sirovine na EP
Banja te isti ne polaže nikakvo pravo na ovaj prostor i ne može vlasniku Republici
Hrvatskoj vratiti otuđeni materijal jer je od 2. lipnja 2013. rudarske radove na
eksploatacijom mineralnih sirovina EP Banja obavlja novi koncesionar trgovačko
društvo Avorio kamen d.o.o. Pučišća. Također vještak kod izračuna količine
deponiranih blokova iz ležišta Sveti Petar koristi podatke iz Dopunskog rudarskog
projekta eksploatacije A-GK i T-GK na EP Banja (10/2006.) i navodi da od ukupne
godišnje količine blokova A-GK 33,33% blokova iz ležišta Sveti Petar (na kojemu je
tuženik u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. obavljao protupravnu
eksploataciju mineralnih sirovina) i 66,63% blokova A-GK s ležišta Avorio te stoga
vještak koristi podatke koji su korišteni prilikom izrade Dopunskog rudarskog projekta
10/2006 i predstavljaju osnovu za izračun eksploatacije i potrebne radne snage i
mehanizacije, odnosno isti ne utvrđuje osnovom podatak dobivenih eksploatacijom
EP Banja u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. koliko je blokova stvarno
eksploatirano godišnje i od te količine koliko je blokova eksploatirano iz ležišta Sveti
Petar, a koliko iz ležišta Avorio. Tako dobivene stvarne podatke o postupku
eksploatacije blokova iz ležišta Sveti Petar i ležišta Avorio, vještak bi opet pogrešno
primijenio na izračun mase deponiranih blokova iz svibnja 2013. Iz navedenog ne
proizlazi da se na EP Banja trenutno nalaze blokovi A-GK koji su protupravno
eksploatirani u razdoblju od lipnja 2007. do prosinca 2011. Vještak istu pogrešnu

10 Poslovni broj: P-399/2022-33

ocjenu radi i za količinu deponiranog T-GK te osim pogrešnog razdoblja, vještak
analizira promjenu površine deponije T-GK, ali pritom je propustio utvrditi količinu
površinske jalovine koja je deponirana na predmetnoj deponiji, stvarne količine
mineralnih sirovina koje su nastale eksploatacijom u razdoblju od lipnja 2007. do 31.
prosinca 2011. i iz tih stvarnih podataka izvoditi zaključke o količini stijenske mase iz
ležišta Sveti Petar i iz ležišta Avorio. Nadalje, vještak prilikom izračuna vrijednosti
protupravno eksploatirane stijenske mase u stupcu 1. tablice 17. prikazuje količinu
eksploatiranih mineralnih sirovina A-GK i T-GK u rastresitom stanju što je potpuno
promašeno jer je iste količine vještak izračunao da su izvađene iz ležišta i nedostaju
u ležištu, odnosno iste količine predstavljaju količine A-GK i T-GK u sraslom stanju.
Također, količina eksploatiranog A-GK predstavlja količinu predmetne mineralne
sirovine u blokovima - sraslom stanju, dok utvrđene količine T-GK u sraslom stanju
vještak ne uvećava za iznos koeficijenta rastresitosti za mineralnu sirovinu T-GK u
iznosu od 1.4. Dakle, vještak količinu eksploatirane mineralne sirovine T-GK u
sraslom stanju množi sa vrijednošću mineralne sirovine iskazane Elaboratom u
rastresitom stanju, a što je pogrešno. Također, vještak griješi kad vrijednost
protupravno eksploatirane mineralne sirovine A-GK i T-GK prikazuje kroz dobit, a
pored toga ni ne prikazuje izvor iz kojih je isti preuzeo iznos prosječnih troškova
eksploatacije i prosječne prodajne cijene 1,00 m3 A-GK i T-GK na EP Banja. Tržišna
vrijednost izvađene mineralne sirovine određuje se po spisu Središnjeg državnog
ureda za upravljanje državnom imovinom od 12. srpnja 2004., a iz svih razloga ranije
izrečenih u postupku. Podredno, tužitelj ukazuje na primjenu Uredba o naknadi
štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine, broj 90/14, dalje u
tekstu: Uredba) od 23. srpnja 2014., čija odredba čl. 3., st.1. propisuje kako se
naknada štete nastale protupravnim otkopavanjem ili pridobivanjem mineralne
sirovine ima obračunati temeljem tržišne vrijednosti mineralnih sirovina u ležištu, koje
su se u prethodnih pet godina otkopavale ili pridobivale u Republici Hrvatskoj što
obuhvaća razdoblje inspekcijskog nadzora u predmetnoj pravnoj stvari. Vještak u
pravnom okviru svog nalaza i mišljenja ne navodi najvažnije pravne akte u ovoj
pravnoj stvar, a niti spis Središnjeg ureda, a niti Uredbu koju se primjenjuje, odnosno
izvršava Zakon o rudarstvu i koja u potpunosti regulira ovu materiju, dok s druge
strane koristi podatke za izračun iz Elaborata iz 2012., koji nije niti postojao za
vrijeme obavljanja inspekcijskog nadzora, a ne koristi podatke iz Elaborata iz 2007.
prema kojim izračunima je cijena koju potražuje tužitelj još viša jer ista iznosi

1.950,00 kn/m3 za A-GK i 30,00 kn/m3. Vještak griješi kada od iznosa tzv. tržišne
cijene mineralne sirovine oduzima trošak pridobivanja mineralne sirovine, jer je o
navedenom izjasnila sudska praksa, a to je da se protupravnom imovinskom koristi
smatra tržišna vrijednost nezakonito eksploatacijom izvađena mineralna sirovina koja
se ne umanjuje za troškove eksploatacije.

16. U svezi prigovora tužitelja bilo je za očekivati da tužitelj predloži da na
ročištu bude saslušan vještak prof.dr.sc. Branimir Farkaš s Rudarsko-geološkog
naftnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, tužitelj nije predložio izvođenje
dokaza saslušanjem na ročištu te je stoga sud koristio nalaz i mišljenje i vještaka
Farkaša i vještaka Mazije kako bi se prigovori tužitelja mogli razjasniti. Iz vještva
prof.dr.sc. Branimir Farkaš proizlazi da je vještak prethodno bio na terenu zajedno s
vještakom geodetske struke Zvonimirom Rubićem te zatražio da mu se dostave

11 Poslovni broj: P-399/2022-33

situacijske karte iz godine koje je rudarski inspektor naveo da se radi o nezakonitoj
eksploataciji od 2007. - 2011., te je stoga upravo tijekom izrade vještačenja korištena
situacijska karta sa stanjem na dan 31. prosinac 2006. te 31. prosinca 2011., kao
jedini mjerodavan podatak temeljem kojeg se moglo utvrditi stvarno stanje rudarskih
radova tj. prostorni položaj rudarskih radova i na kojim k.č. su radovi izvođeni. Iz
Ugovora o koncesijama koje je tuženik zaključio neprijeporno proizlazi da je kao
korisnik koncesije dužan prijaviti otkopanu količinu mineralne sirovine svaki kvartal, te
zbirno na kraju godine i izraditi Elaborat o rezervama za svakih 5 godina. Iz vještva
proizlazi da su utvrđene i veće količine mineralne sirovine od one koju tužitelj utužuje
te da tuženik mineralnu sirovinu nije prodao, već da je ista odložena unutar granice
EP Banja. Prema situacijskim kartama sa stanjem na dan 31. prosinac 2006. i 31.
prosinca 2011. vidljivo je iz vještva na kojim dijelovima je vršena eksploatacija, a
prema vještaku je vršeno u površinskom dijelu ležišta, što za posljedicu ima blokove
vrlo loše kvalitete koji na dijelu k.č.br. 430/1 i dijelu k.č.br. 430/2 vršena eksploatacija
u površinskom dijelu ležišta, što za posljedicu ima blokove koji predstavljaju stijensku
masu za T-GK, a što se jasno vidi na Prilogu 3 - List 2 vještačenja). Iz nalaza i
mišljenja vještaka je vidljivo, kako to i sam tužitelj navodi, temeljem visinskih kota, sa
Situacijska karte od 31. prosinac 2006. i 31. prosinca 2011. utvrditi količinu
odloženog A-GK, vještak Farkaš je koristio nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju
Zvonimira Rubića koji je izvršio snimak terena od 15. svibnja 2023. i koji u svom
vještvu navodi da se radi o većoj površini te zahtjevnoj konfiguraciji terena te
geodetsko premjeravanje izvršeno bespilotnom letjelicom, a nakon izvršene obrade
smjernih podataka, izvršeno je topografska-karta visoke rezolucije u mjerilu 1:1000
na kojoj su prikazane granice EP Banja i katastarske međe čestica unutar EP.
Temeljem navedenih podataka vještak Farkaš je u vještvu zaključio da je odložena
količina blokova A-GK tijekom cijelog vremena bila na utvrđenoj lokaciji, a što
utvrđuje analizom situacijske karte sa stanjem na dan 31. prosinca 2006. te
Situacijske karte na dan 31. prosinca 2011. i fotodokumentacija iz vještačenja
sudskog vještaka Gorana Mazije od ožujka 2017. te fotodokumentacije vještačenja
sudskog vještaka doc. dr. sc. Branimira Farkaša od 21. lipnja 2023. Iz vještva
sudskog vještaka doc. dr. sc. Branimira Farkaša proizlazi da su prilikom izračuna
korištene znanstveno utemeljene metode proračuna količina stijenskog materijala
odavno utvrđenim i priznatim metodama proračuna (koristi se formula za izračun
volumena krnje piramide) te su analizirane sve lokacije na kojima je tuženik odlagao
A-GK. Znanstvenim pristupom utvrđeno je da je upravo količina od 985 m3 odložena
na odlagalištu jalovih blokova A-GK i većih komada stijenske mase te je stoga
nelogično da bi tuženik odlagao komercijalne blokove na dijelove koji nisu pristupačni
strojevima i ljudima, dijelovi koji su obrasli gustim raslinjem te prepustio vrijedne
komercijalne blokove proteku vremena te tako propustio zaradu. U svezi prigovora
kojeg tužitelj navodi u svezi podataka iz rudarske projektne dokumentacija koju je
koristio vještak doc.dr.sc. Branimir Farkaš (Glavni rudarski projekt, Dopunski rudarski
projekt i slično), za navesti je da predstavljaju temelje za izvođenje eksploatacije
mineralni sirovina te se iste korisnik koncesionar mora pridržavati, jer u suprotnom
riskira velike gubitaka prilikom eksploatacije s obzirom da se rudarska projektna
dokumentacija izrađuje specifično za svako ležište te se prilagođava uvjetima ležišta.
(o navedenom se izjašnjavao vještak Mazija u svom pisanom vještvu). Osnovna
podloga za projektiranje rudarskih radova je prostorni položaj utvrđenih rezervi

12 Poslovni broj: P-399/2022-33

mineralne sirovine A-GK, a rudarski radovi projektiraju se tako da se ekonomično i
racionalno otkopava mineralna sirovina. Utvrđeni postoci otkopavanja (33,33% za
ležište Sveti Petar i 66,67% za ležišta Avorio) predstavljaju realni uvjet koji je utvrđen
prilikom analize ležišta i mogućnosti eksploatacije kroz provjerenu rudarsku
dokumentaciju te posebno kroz Elaborat o rezervama koji se izrađuje nakon
izvršenog istraživanja ležišta. Svaki rudarski projekt revidira Stručno povjerenstvo
sačinjeno od tri člana, predsjednika i izvjestitelja te svi imaju veliko iskustvo u
pogledu isplativosti projekta te racionalnog otkopavanja mineralne sirovine te su iz
navedenog razloga utvrđeni odnosi (33,33% za ležište Sveti Petar i 66,67% za
ležišta Avorio) te su stoga jedini odnosi koji se mogu koristiti. Iz vještva je razvidno da
je prilikom utvrđivanja količine odloženog T-GK uzeta u obzir površinska jalovina kroz
popravni koeficijent za jalovinu s obzirom da je u Dopunskom rudarskom projektu
(10/2006.) utvrđeno da površinske jalovine ima malo što je vidljivo i na
fotodokumentaciji.

17. U svezi cijene iz vještva proizlazi da je prosječna prodajna cijena A-GK i T-
GK jasno navedena na str. 25 vještačenja, uz navođenje punog naziva Elaborata o
rezervama (02/2012), koji je jedini mjerodavan dokument kojim se može utvrditi
vrijednost mineralne sirovine. Stoga netočno tužitelj prigovara da se tržišna vrijednost
mineralne sirovine u navedenom razdoblju računa po Uredbi o naknadi štete po
osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 90/2014). Navedena
Uredba definira prosječne vrijednosti mineralne sirovine (koje su ionako dobivene iz
Elaborata o rezervama za razna ležišta u RH) u slučaju kada ne postoji elaborat o
rezervama tj. ukoliko je otkopavanje vršila pravna ili fizička osoba koja ne posjeduje
potrebnu rudarsku dokumentaciju (ilegalna eksploatacija tj. krađa mineralne sirovine).
Svako ležište je jedinstveno te se tržišna vrijednost mineralne sirovine utvrđuje za
svako ležište posebno u Elaboratu o rezervama baš za određeno ležište (istovjetno
iskazuje vještak Mazija). Elaborat o rezervama izrađuje se svakih 5 godina te se
temeljem istog utvrđuje količina i vrijednost mineralne sirovine za određeno ležište
reflektiranjem na prethodno razdoblje u kojem je vršena eksploatacija jer se jedino
eksploatacijom ležišta mogu dobiti realni uvjeti u ležištu (mogućnost pridobivanja
blokova A-GK) te odrediti vrijednost mineralne sirovine (stanje tržišta za određenu
vrstu A-GK). Tako je jedino ispravno koristiti Elaborat o rezervama (02/2012) u kojem
je iskazana Prosječna prodajna cijena i Prosječni troškovi pridobivanja A-GK i T-GK,
a ukoliko bi se koristile vrijednosti iz Elaborata o rezervama iz 2007. te cijene odnose
se na proteklo razdoblje od 5 godina, u kojem su zasigurno tržišni uvjeti bili drugačiji
te upravo ta cijena izlazi iz okvira lipanj 2007. do 31. prosinca 2011. Bez obzira na
okolnosti eksploatacije ležišta, neprijeporno se zaključuje iz vještva da je tuženik
uložio određena financijska sredstva prilikom eksploatacije mineralne sirovine, što
predstavlja gubitak koji opterećuje 1 m3 mineralne sirovine. Ukoliko bi se striktno
sagledavala tržišna vrijednost mineralne sirovine eksploatirane iz ležišta u razdoblju
od 31. prosinac 2006. i 31. prosinca 2011. tada bi ona prema Tablici 17 vještva
iznosila 650.006,72 kn, međutim, prema vještaku, nemoguće je utvrditi isključivo
tržišnu vrijednost mineralne sirovine bez sagledavanja svih okolnosti koje su dovele
do te vrijednosti pod čime se podrazumijevaju troškovi eksploatacije (ukupan trošak
dobivanja mineralne sirovine) koji iznose 551.806,48 kn za otkopanu mineralnu
sirovinu, te bi potraživanjem isključivo tržišne vrijednosti mineralne sirovine od

13 Poslovni broj: P-399/2022-33

tuženika, isti bio opterećen s iznosom od 1.201.813,20 kn financijskog izdatka, kada
se zbroje ova dva parametra (trošak pridobivanja i prihod od prodaje), međutim,
vještak je prikazao neto dobit koja bi bila ostvarena prodajom mineralne sirovine
otkopane izvan granica rudarskih radova u iznosu od 78.560,19 kn.

18. Neprijeporno je, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, da je tuženik za
razdoblje od mjeseca lipnja 2007. pa do 31. prosinca 2011., izvan završnih kontura
rudarskih radova iskopao A-GK u količini od 478 m3 stijenske mase, a T-GK u iznosu
od 2274 m3, što ukupno iznosi 2887,40 m3, a koje količine se nalaze na mjestu
deponiranja unutar granica EP Banja, stoga je pogrešan zaključak tužitelja da se radi
o bespravnoj eksploataciji od strane tuženika. Naime, nije sporno da je tuženik imao
rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova i da s radovima nije prešao granice
odobrenog eksploatacijskog polja, ali je povrijedio granice donjih kota koje su
određene u rudarskom projektu, te da se radi o utvrđenoj količini sirovina koja nije
tržišno eksploatirana. Temeljem navedenog činjeničnog stanja postavlja se pitanje da
li je tužitelju prouzročena šteta u iznosu od 103.614,31 EUR (780.682,00 kn), a koju
obračun tužitelj vrši temeljem Uredbe o naknadi štete po osnovi utvrđenja mineralne
sirovine (Narodne novine broj 90/14) kojom se utvrđuje tržišna vrijednost mineralne
sirovine, a temeljem koje procjene tužitelj je postavio tužbeni zahtjev. U svezi
primjene navedene Uredbe Vlade RH, za navesti je da je ista donesena temeljem čl.

1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o
rudarstvu (Narodne novine broj 49/11) kojim se dopunjuje čl. 17. u st. 2., 3., 4. i 6.
Zakona o rudarstvu (Narodne novine 75/09), a za koju primjenu je drugostupanjski
sud u svom ukidnom rješenju posl.br. Pž-6196/2019-2 od 6. travnja 2022. naveo da
nije moguće retroaktivno primijeniti.

19. Iz zapisnika Državnog inspekorata, Odjela u području rudarstva, proizlazi
da je vršen inspekcijski nadzor za razdoblje od 5. prosinca 2011. do 9. veljače 2012.
u kojem razdoblju je utvrđeno da je tuženik na EP Banja obavljao rudarske radove na
eksploataciji A-GK i T-GK na nekretninama označenim kao dio čest.zem. 430/1 i dio
čest.zem. 430/2, sve k.o. Donji Humac, ispod završnih granica otkopavanja za
razdoblje od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., te tužitelj smatra da je navedenim
radnjama tuženik ostvario protupravnu imovinsku koristi jer se radi o mineralnim
sirovinama koje su rudno blago propisano odredbom čl. 3. Zakona o rudarstvu
(Narodne novine 75/09 i 49/11) u vlasništvu Republike Hrvatske te se iskorištavaju
pod uvjetima i na način propisan tim zakonom. Međutim, neprijeporno jest ukoliko se
radilo o eksploataciji mineralne sirovine, a kako je to utvrđeno od strane Državnog
inspektorata za razdoblje od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., za primijeniti je
Zakon o rudarstvu koji je bio na snazi u vrijeme kada je tuženik vršio eksploataciju za
navedeno razdoblje. Te je stoga u primjeni bio Zakon o rudarstvu (Narodne novine
190/03 - pročišćeni tekst), a koji Zakon ne propisuje izričito obvezu naknade štete za
protupravnu eksploataciju mineralnih sirovina, već samo prekršajne odredbe iz čl. 78.
st. 2. za pravnu ili fizičku osobu koja obavlja eksploataciju mineralnih sirovina bez
ishođenja rudarske koncesije, te ako obavlja eksploataciju mineralnih sirovina izvan
eksploatacijskog polja, budući čl. 31. navedenog Zakona točno propisano da je
eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo unutar eksploatacijskog polja.
Zakon o rudarstvu (Narodne novine broj 75/2009) stupio je na snagu 19. lipnja 2009.,

14 Poslovni broj: P-399/2022-33

kada je prestao važiti Zakon o rudarstvu (Narodne novine 190/03 - pročišćeni tekst),
propisuje da se eksploatacija mineralnih sirovina, u smislu ovoga Zakona, smatra
vađenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina. U st. 4. istog članka je
propisano da eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena, prema ovom Zakonu,
smatra se vađenje i oblikovanje arhitektonsko-građevnog kamena u blokove na
eksploatacijskom polju. U st. 5. istog članka je propisano da oplemenjivanjem
mineralnih sirovina, prema ovom Zakonu, smatra se odabiranje, sortiranje, drobljenje,
mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine,
te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje nečistoća i vode
iz ugljikovodika kad su navedene radnje u tehnološkoj svezi s eksploatacijom
mineralnih sirovina. Članak 17. Zakona o rudarstvu (Narodne novine 75/09, u
daljnjem tekstu ZR) propisuje da su nositelj odobrenja za istraživanje mineralnih
sirovina i koncesionar za eksploataciju mineralnih sirovina dužni nadoknaditi štetu
koju prouzrokuju provođenjem istraživanja i/ili eksploatacijom mineralnih sirovina,
osim ako se dokaže da je šteta nastala uslijed više sile, radnjom oštećenika ili treće
osobe. Člankom 45. ZR-a u st. 1. propisuje da je za eksploataciju mineralnih sirovina
potrebna koncesija, a u st. 2. da je eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo
unutar eksploatacijskog polja određenog ugovorom o koncesiji i u granicama
određenim rudarskim projektom. Članak 128. ZR-a propisuje novčanu kaznu u
iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kn, kaznit će se za prekršaj fizička i pravna
osoba: ako obavlja eksploataciju mineralnih sirovina bez koncesije za eksploataciju
mineralnih sirovina i/ili nakon isteka roka na koji se daje koncesija, protivno koncesiji,
rudarskom projektu ili protivno lokacijskoj dozvoli (članak 45. stavak 1. i 2., članak 54.
i članak 58. stavak 1. točka 1. i 2.). Članak 131. ZR-a je propisano da za prekršaje iz
članka 128. stavka 1. točke 1., 3., 4., 6, 7., 10., 12., 13. i 14. i prekršaje iz članka 129.
stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uz novčanu kaznu, izreći će se i zaštitna mjera
oduzimanja predmeta koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili
su nastali počinjenjem prekršaja bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja te
mjera oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi ostvarene prekršajem. U st.

2. je propisano da se protupravnom imovinskom koristi iz stavka 1. ovoga članka
smatra tržišna vrijednost nezakonitom eksploatacijom izvađene mineralne sirovine.
Iskazana tržišna vrijednost mineralne sirovine ne može biti manja od vrijednosti
mineralne sirovine utvrđene na temelju tehno - ekonomske ocjene iz Elaborata o
rezervama za predmetnu mineralnu sirovinu.

20. Dana 15. travnja 2011. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o rudarstvu (Narodne novine broj 49/11) koji člankom 1. dopunjuje čl. 17. ZR-
a na način da je u st. 2. propisano da je fizička i pravna osoba koja obavlja
istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina bez potrebnih odobrenja, dužna
naknaditi štetu vlasniku za zauzeto zemljište, Republici Hrvatskoj za vrijednost
mineralne sirovine te snositi troškove sanacije zemljišta na kojem je obavljala
istraživanje i/ili eksploataciju mineralne sirovine. Stavkom 3. je propisano da će se
vrijednost mineralne sirovine, kao i mogućnost obročne otplate duga s osnove štete
iz stavka 2. ovoga članka, propisati uredbom Vlade Republike Hrvatske. Visina
vrijednosti mineralne sirovine odredit će se ovisno o vrsti mineralne sirovine,
dostupnosti mineralne sirovine, o tome je li eksploatacija obavljana unutar ili izvan
eksploatacijskog polja te je li osoba koja je obavljala eksploataciju ranije imala

15 Poslovni broj: P-399/2022-33

koncesiju, odnosno odobrenje za eksploataciju i dr. Stavkom 4. propisano je da će
Državni inspektorat na temelju zapisnika o obavljenom nadzoru rudarskog inspektora
rješenjem utvrditi količine protupravno otkopane/pridobivene mineralne sirovine.

21. Iz navedenih zakonskih odredbi neprijeporno proizlazi da pravo na
naknadu štete, u ovom slučaju ugovorne štete iz ugovorne koncesije, tužitelj bi
mogao ostvariti samo u slučaju u koliko je tuženik protupravno eksploatirao
mineralnu sirovinu koju je otkopao iz ležišta, jer navedene zakonske odredbe iz ZR-a,
isključivo navode posljedice u slučaju ukoliko je eksploatacija vršena izvan
eksploatacijskog polja i ukoliko je izvršeno oplemenjivanje mineralnih sirovina. Da bi
tužitelj imao pravo na naknadu štete treba dokazati visinu nastale štete, što bi značilo
da su ispunjene sve zakonske pretpostavke iz čl. 10. st. 5. Zakona o rudarstvu
(Narodne novine broj 75/09), jer je za navedeno dokazati potrebno priložiti dokaze iz
kojih bi proizlazilo da je izvršeno oplemenjivanje mineralnih sirovina od strane
tuženika u svrhu eksploatacije, iako je neprijeporno utvrđeno da je otkopavanje
izvršeno izvan rudarskih kontura, odnosno mimo odobrenja o dodjeli rudarske
koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije A-GK i T-GK na EP Banja, te
Ugovora o koncesiji iz lipnja 2007. i rujna 2009. Sud je mišljenja da je pojam
eksploatacije sirovine sadržajno puno širi u odnosu na one radnje koje je tuženik
obavio vađenjem mineralne sirovine izvan rudarskih kontura, a tim više što su i
vještak prof.dr.sc. Branimir Farkaš pri Rudarsko-geološko naftnom Fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, kao i dipl. ing. Goran Mazija iz Zagreba, sudski vještak za
geotehniku, geologijo, hidrologiju, ekološku zaštitu voda, geologiju okoliša, mineralne
sirovine, rudarstvo i utjecaj na okoliš utvrdili da se mineralna sirovina još uvijek nalazi
na eksploatacijskom polju. Tužitelj smatra da se u navedenom slučaju radi o
stjecanju bez osnove propisano čl. 1111 Zakona o obveznim odnosima (Narodne
novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/11, 114/22, 156/22 i 155/23,
dalje ZOO) te potražuje vrijednost postignute koristi koju je tuženik imao od
eksploatacije mineralnih sirovina. Međutim, sud je mišljenja da se ne radi o institutu
stjecanja bez osnove jer ugovorni odnos između stranaka nije otpao, a niti je došlo
do prelaza imovine tužitelja, jer se mineralna sirovina i dalje nalazi na EP Banja, već
se isključivo radi o ugovornoj šteti, a koje elemente nastale štete je tužitelj trebao
dokazati.

22. Stoga je temeljem stanja u spisu i ocjenom provedenih dokaza, a
primjenom čl. 8. i 221.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91,
91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14,
70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP-a) odbijen tužbeni zahtjev, sve kako je
odlučeno u točki I. izreke presude.

23. Temeljem članka 154. st. 2. i 151. ZPP-a tuženiku je priznat trošak za
sastav odgovora na tužbu od 2. svibnja 2013. po 786 bodova, ročište od 23. siječnja

2015. po 393 boda, sastav podneska od 20. ožujka 2015. po 786 bodova, zastupanje
na ročištu od 25. rujna 2015. po 786 bodova, sastav podneska od 28. listopada 2015.
po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 24. ožujka 2017. po 393 boda, sastav
podneska od 24. ožujka 2017. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 12. svibnja

2017. po 393 boda, zastupanje na ročištu od 29. svibnja 2018. po 393 boda,

16 Poslovni broj: P-399/2022-33

zastupanje na ročištu od 16. listopada 2018. po 786 bodova, zastupanje na ročištu
od 17. siječnja 2019. po 786 bodova, za odgovor na tužbu od 11. rujna 2019. po 786
bodova, za zastupanje na ročištu od 15. rujna 2022. po 786 bodova, pristup na
očevid od 14. travnja 2023. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 26. listopada

2023. po 786 bodova, što sveukupno iznosi 10218 bodova, odnosno 20.436,00 EUR,
trošak PDV-a u iznosu od 5.109,00 EUR, sve primjenom OT br. 7. stavak 1., 8.
stavak 1., 9. stavak 1. i 2., 5. i 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) te trošak vještva od 3.583,52 EUR i 265,16
EUR, što sveukupno iznosi 29.393,68 EUR, dok se za više traženo za iznos od

10.685,86 EUR zahtjev za naknadu troška odbija kao neosnovan, te je stoga
temeljem navedenog odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 17. listopada 2024.

Sudac

Vinka Mitrović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike
Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u
roku od osam dana od dana dostave ove presude.

Dna:

- tužitelju po ŽDO Split
- tuženiku po punomoćniku
- u spis