Poslovni broj  Gž Ovr-396/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj  Gž Ovr-396/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja E. M. d.o.o., OIB…, Z., protiv protivnice osiguranja I. M. iz Z., OIB…, zastupane po punomoćnici T. T. K., odvjetnici iz Z., radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-414/2022-2 od 27. srpnja 2023., dana 17. listopada 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnice osiguranja I. M. iz Z. i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-414/2022-2 od 27. srpnja 2023. osim u odnosu na razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje OZ).

 

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnice osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke određeno je, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja u iznosu od 4.371.643,48 kn/580.216,80 €[1] zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 03.02.2003. do isplate, u iznosu od 5.000,00 kn/663,61 € na ime troška ovršnog postupka priznatog pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-1406/2014 od dana 30. lipnja 2014. zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 12.09.2007. do isplate, te u iznosu od 11.250,00 kn/ 1.493,13 € na ime troška parničnog postupka priznatog pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-1406/2014 od dana 30. lipnja 2014. zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 30.06.2014. do isplate, kao i radi osiguranja naplate troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 5.000,00 kn/663,61 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27.07.2022. do konačne isplate, osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u suvlasništvu protivnice osiguranja za ½ dijela oznake kat. čest. 7321 u naravi vinograd površine 482 m2, upisana u Z.U. 8996 K.O. Z. te da se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznači ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena, a uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja tu nekretninu kasnije stekne.

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnica osiguranja zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/18, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) koje odredbe se primjenjuju na temelju odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17 - dalje: OZ) s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku odluku na način da se prijedlog predlagatelja odbije u cijelosti uz odgodu provedbe rješenja o upisu uz naknadu troškova kao i naknadu troškova žalbenog postupka.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji mu je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, a niti one povrede koje žaliteljica ističe u žalbi. Naime, suprotno žalbenim navodima protivnice osiguranja, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ kojeg u žalbi ističe žaliteljica.

 

5. Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke, te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, a niti je ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

 

6. Pobijano rješenje o osiguranju sud prvog stupnja je donio na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj P-1406/2014 od dana 30. lipnja 2014. koja presuda, sukladno odredbi čl. 23. toč. 1. OZ, predstavlja valjanu ovršnu ispravu, te je sud prvog stupnja na temelju iste, sukladno odredbi čl. 296. OZ, osnovano donio rješenje o osiguranju kojim je, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 4.371.643,48 kn/580.216,80 € sa pripadajućim zateznim kamatama i troškovima parničnog i ovršnog postupka, odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na suvlasničkom dijelu nekretnine protivnice osiguranja. Pritom je predlagatelj osiguranja prijenos tražbine, sukladno odredbi čl. 32. st. 1. OZ, dokazao Ugovorom o kupoprodaji plasmana od 30. 8. 2019. te Dodatka I. Ugovora o prijenosu prava i tražbina od 7. lipnja 2022. i to prijenos navedene tražbine sa ranijeg vjerovnika C. b. d.d. Z. na predlagatelja osiguranja, slijedom čega su navodi o nedostatku aktivne legitimacije neosnovani. Naime, prema sadržaju citirane odredbe osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava, može se odrediti i u onom slučaju kada aktivna legitimacija predlagatelja osiguranja, ne proizlazi iz sadržaja ovršne isprave ako se dokaže da je tražbina prešla s vjerovnika iz ovršne isprave na ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja.

 

7. U odnosu na žalbene navode da iz Ugovora o kupoprodaji plasmana, čl.1.st.3. stoji da će prodavatelj prodati, a stjecatelj steći novčane tražbine i pripadajuća druga prava s osnove Plasmana pa da nigdje ne proizlazi niti se potvrđuje da je kupoprodaja plasmana zaista i izvršena, valja reći da iz čl. I. Dodatka I. Ugovora o prijenosu prava i tražbina iz ovršnih isprava jasno proizlazi da ugovorne strane suglasno utvrđuju da su dana 30. kolovoza 2019. te 2. rujna 2019. ovjerile ugovor o kupoprodaji plasmana kojim je cedent na cesionara prenio svoja dospjela, a nepodmirena potraživanje te isto tako da suglasno utvrđuju da su 18. listopada 2019. te 27. prosinca 2019. ovjerile Ugovor o prijenosu prava i tražbina iz ovršnih isprava, koje su sadržane u prilozima 1. i 2., slijedom čega su žalbeni navodi u tom smislu neosnovani.

 

8. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižnog odjela Š. od 21. srpnja 2024. broj ZK uloška 8996, k.o. Z., za nekretninu označenu kao k. č. Vinograd, ukupne površine 482, utvrđeno je da je za te nekretnine protivnica osiguranja upisana kao suvlasnik i to ½.

 

9. Stoga se pravilnom ukazuje ocjena prvostupanjskog suda da su u ovom predmetu ostvarene sve pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini u vlasništvu ½ protivnice osiguranja te je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je, po prijedlogu predlagatelja osiguranja, odredio mjeru osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na suvlasničkom dijelu predmetne  nekretnine protivnice osiguranja za neplaćenu tražbinu.

 

10. Protivnica osiguranja u žalbi ističe da je sporni Ugovor o prijenosu, sačinjen nakon pokretanja stečajnog postupka nad glavnim dužnikom T. d.o.o. u stečaju, pa da je prednik predlagatelja bio ovlašten i dužan svoje dospjelo potraživanja prijaviti i ostvarivati kroz stečajni postupak, te prvenstveno od glavnog dužnika. Međutim, navedeni žalbeni navodi sadržajno predstavljaju žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ u odnosu na koji je sud prvog stupnja dužan postupiti sukladno odredbi čl. 52. OZ.

 

11. Isto tako, žalbeni navodi da je potraživanje predlagatelja temeljem mjenice zastarjelo, s obzirom da potraživanja temeljem ovršne isprave zastarijevaju za 10 godina, predstavljaju žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ, koje ovaj sud nije ispitivao, jer sukladno odredbi čl. 52. OZ o istim razlozima odlučuje prvostupanjski sud po pravilima o upućivanju u parnicu (članak 290. stavak 1. u vezi s člankom 52. stavkom 1. i 3. OZ-a).

 

12. Također, žalbeni navodi koji su usmjereni na postupak iz kojeg proizlazi ovršna isprava nisu odlučni u ovom žalbenom postupku jer kao što je naprijed navedeno predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom koje imaju potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti za koju protivnica osiguranja ne tvrdi niti dokazuje da bi bile ukinute pa su stoga ispunjene pretpostavke za zasnivanjem založnog prava na suvlasničkom dijelu nekretnine protivnice osiguranja i bez utjecaja navodi žaliteljice u tom smislu.

 

13. U odnosu na daljnje žalbene navode da je C. b. d.d. protiv glavnog dužnika podnijela nekoliko postupka naplate, čemu se u prilog dostavljaju prijedlozi osiguranja, pa ostaje nejasno koliko je uopće C. b. naplatila za sponi plasman, dok ovdje predlagatelj opet samo paušalno traži cjelokupan iznos od protivnice, iako nije dokazao da se može naplatiti od glavnog dužnika, valja reći da okolnost što je predlagatelj osiguranja pokrenuo postupak radi prisilne naplate ne znači da nema osnova zahtijevati osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava, tako da su ti žalbeni navodi neosnovani, dok žalbeni navodi da je nejasno koliko je naplaćeno, sadržajno predstavljaju žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ u odnosu na koji je sud prvog stupnja dužan postupiti sukladno odredbi čl. 52. OZ, a kako je već navedeno.

 

14. Sud prvog stupnja je dakle, pravilno utvrdio sve relevantne činjenice potrebne za donošenje rješenja o osiguranju, te je na iste pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 296., 297. i 298 OZ. Nije stoga ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP.

 

15. Slijedom navedenog, kako protivnica osiguranja žalbenim navodima ne dovodi u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja, to je žalbu protiv pobijanog rješenja valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje izvan žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 11. OZ temeljem odredbe čl. 380. st. 2.  ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a te odlučiti kao u izreci ove odluke.

 

16. Zahtjev protivnice osiguranja za naknadom troška sastava žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspjela te je stoga valjalo, sukladno odredbama čl. 154. st. 1. i 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, odlučiti kao pod toč. II. izreke rješenja.

 

 

U Zagrebu 17. listopada 2024.

 

 

      Sutkinja:

Sabina Dugonjić, v.r.