-1-

Broj: Ppž-7967/2024

 

 

  

                                    

                                                                                                                                                       Broj: Ppž-7967/2024

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. G.G.L., zbog prekršaja iz čl. 225. stavak 1. Zakona o strancima (NN 133/20., 114/22. i 151/22.), kojeg brani M.P., odvjetnik u Odvjetničkom društvu XX, u Z., odlučujući o molbi za povrat u prijašnje stanje i prigovoru okrivljenika podnesenima protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-01/24-02/656 od 8. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e

 

I.              Prihvaća se molba za povrat u prijašnje stanje okr. G.G.L. te se prigovor okrivljenika smatra pravodobnim.

 

II.              Na temelju članka 102. stavak 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske se proglašava stvarno nenadležnim za odlučivanje o prigovoru okr. G.G.L. podnesenim protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-01/24-02/656.

 

III.               Spis predmeta ustupiti će se Općinskom sudu u Dubrovniku kao stvarno i mjesno nadležnom sudu.

 

Obrazloženje

 

1.               Prekršajnim nalogom okr. G.G.L. je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom 920,00 eura zbog prekršaja iz članka 250. st. 2. Zakona o strancima, pobliže opisanog u izreci pobijanog prekršajnog naloga, a ako u roku određenom pobijanim prekršajnim nalogom plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini. Istim prekršajnim nalogom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 13,27 eura.

 

2.               Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenik je putem branitelja podnio molbu za povrat u prijašnje stanje i prigovor protiv prekršajnog naloga. Podnositelj molbe za povrat u prijašnje stanje i prigovora navodi da je zaprimio prekršajni nalog na hrvatskom jeziku koji ne razumije jer je državljanin Filipina, a iako mu je prevođeno s hrvatskog na engleski jezik, putem osobe koja nije ovlašteni tumač (J.K., zaposlenik društva A. d.o.o. nad kojim se provodi inspekcijski nadzor), isto se ne može smatrati da je razumio za što ga se tereti te je imao pravo na prevođenje na filipinski jezik, što nije niti učinjeno, a niti je na isto upozoren. Nakon što je primio i rješenje o protjerivanju iz Republike Hrvatske, angažirao je branitelja i tada mu je pobliže objašnjen značaj provedenog inspekcijskog nadzora i moguće posljedice prekršajnog naloga te je shvatio da mu je protekao rok za prigovor pa ovime podnosi molbu za povrat u prijašnje stanje i podnosi prigovor poričući prekršaj koji mu je stavljen na teret. Podnositelj predlaže da se radi razloga navedenih u molbi za povrat u prijašnje stanje i prigovoru, molba za povrat u prijašnje stanje i prigovor prihvate.

 

3.              Molba za povrat u prijašnje stanje je osnovana.

 

4.              Rješavajući o molbi za povrat u prijašnje stanje, ovaj sud je utvrdio da je ista podnijeta istovremeno s prigovorom protiv prekršajnog naloga u roku od jednog mjeseca od propuštanja roka sukladno čl. 124. PZ-a.

 

5.               Razloge propuštanja roka za podnošenje prigovora ovaj sud smatra opravdanima.

 

5.1.               Naime, iz stanja spisa predmeta (prekršajni nalog, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika), proizlazi da je okrivljenik državljanin Filipina koji ne govori i ne razumije dovoljno hrvatski jezik i latinično pismo (Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika), kao i da mu je potrebna nazočnost prevoditelja s filipinskog jezika na hrvatski i obrnuto, ali i da se služi izvrsno engleskim jezikom u govoru u pismu te da mu je prevoditelj u predmetu sa engleskog jezika na hrvatski bio J.K., koji je pak izjavio da je suglasan da prevoditelj sa engleskog na hrvatski jezik i obrnuto bude W.K.Y., državljanin Malezije (zaposlen na poslovima kuhara, s  dozvolom za boravak i rad). Međutim, iz stanja spisa ne proizlazi da bi J.K. i W.K.Y. bili ovlašteni tumači niti da bi za konkretne potrebe prisegnuli kao tumači, a niti da bi se okrivljenik izričito odrekao prava na tumača te bez obzira što je prevođenje obavljeno s engleskog jezika na hrvatski jezik i obrnuto, uz suglasnost okrivljenika, ovaj sud smatra da je okrivljeniku time povrijeđeno pravo obrane iz razloga što mu prekršajni nalog, kao optužni akt te zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru koju dokumentaciju je potpisao, nisu prethodno nesumnjivo prevedeni na jezik koji razumije.

 

5.2.                Navedeno iz razloga što Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (dalje: Direktiva), koja je implementirana u PZ odredbom čl. 1a. (Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, "Narodne novine" broj: 110/15), ima za cilj osigurati okrivljenicima pravo na tumačenje i prevođenje kako bi im se zajamčilo da učinkovito sudjeluju u kaznenim postupcima u svjetlu prava na pravično suđenje. Pravo na tumačenje i prevođenje za osobe koje ne govore ili ne razumiju jezik na kojem se vodi postupak smatra se pretpostavkom za djelotvornu obranu u kaznenim postupcima, a prekršajni postupak je u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99., - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.), kazneni postupak, prema tzv. Engel mjerilima. Prema Direktivi to pravo proteže se i na prethodni postupak, dakle i na vrijeme koje prethodi formalno započetom prekršajnom postupku, obzirom da se područje primjene Direktive računa od trenutka stjecanja svojstva okrivljenika u materijalnom smislu (od trenutka kada su ih nadležna tijela upozorila da su osumnjičeni ili optuženi za počinjenje prekršaja). U skladu s pravnim standardima izraženim u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, kako ne bi došlo do povrede prava na pravično suđenje, okrivljeniku se mora osigurati prevođenje svega što je relevantno za njegovu obranu u konkretnom predmetu na jezik koji razumije u dovoljnoj mjeri da se može učinkovito braniti, dok suprotno postupanje ima za posljedicu da se postupak u cjelini smatra nepravičnim, te je ostvarena povreda prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

5.3.              Imajući u vidu navedeno, u konkretnom slučaju kada je ovlašteno tijelo državne uprave obavilo inspekcijski nadzor te izvršilo ispitivanje okr. G.G.L. i o tome sačinilo Zapisnik o obavljenom nadzoru te Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, za tu osobu je tada postojalo određeno saznanje o postojanju osnove sumnje da je počinila prekršaj, dakle, ona je postala okrivljenik u materijalnom smislu, te bi od tada morala biti upoznata na jeziku koji razumije o svoj dokumentaciji koja je relevantna za njenu učinkovitu obranu u konkretnom predmetu. Budući da u konkretnom slučaju očito okr. G.G.L. nije bio jasno upoznat s prekršajem za koji ga se tereti kao i o svojim pravima kao okrivljenika u trenutku ispitivanja, te da mu je nakon primitka prekršajnog naloga (8. kolovoza 2024.), pa do konzultacija s braniteljem kada je saznao sve relevantne činjenice prekršaja za koji je proglašen krivim, protekao rok za podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga (8 dana), ovaj sud smatra opravdanim omogućiti mu pravovremeno podnošenje prigovora na predmetni prekršajni nalog (podnesen 23. kolovoza 2024. uz molbu za povrat u prijašnje stanje.), a zbog povrijeđenog prava na pravično suđenje.

 

5.4.              Zbog navedenog, na temelju čl. 125. st. 6. t. 2. PZ-a trebalo je prihvatiti molbu za povrat u prijašnje stanje te prigovor smatrati pravodobnim, kao što je odlučeno u točki I. izreke ovog rješenja.

 

6.              Nadalje, uvidom u prigovor protiv pobijanog prekršajnog naloga Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da nije stvarno nadležan za odlučivanje o navedenom prigovoru.

 

6.1.              Naime, čl. 94. st. 1. t. 1. PZ-a propisano je da su općinski sudovi kada rješavaju prekršajne predmete nadležni suditi u prvom stupnju za sve prekršaje, osim za one za koje je zakonom propisana nadležnost tijela državne uprave. Čl. 92. st. 1. t. 2. PZ-a propisano je da je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nadležan odlučivati o prigovorima protiv prekršajnih naloga svih ovlaštenih izdavatelja kada je prigovor podnesen protiv odluke o prekršajnopravnoj sankciji, troškovima postupka, oduzimanju imovinske koristi ili oduzimanja predmeta.

 

6.2.              Budući da je u konkretnom slučaju prigovor podnesen i zbog razloga iz čl. 237. st. 1. t. 1. PZ-a, odnosno i zbog poricanja prekršaja, prema čl. 238. st. 1. t. 10. PZ-a, prekršajni nalog skupa s prigovorom dostavlja se nadležnom sudu radi postupanja u skladu sa st. 9. istog članka Zakona.

 

6.3.              Zbog navedenog, trebalo je na temelju članka 102. stavka 1. Prekršajnog zakona donijeti rješenje kojim se Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske proglašava stvarno nenadležnim i ustupiti predmet Općinskom sudu u Dubrovniku, kao stvarno i mjesno nadležnom sudu koji će odlučiti o prigovoru okr. G.G.L..

 

7.               Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu 23. listopada 2024.

 

Zapisničarka:                                                                                               Predsjednica vijeća:

 

Emina Bašić, v.r.                                                                                      Goranka Ratković, v.r.

 

Rješenje se dostavlja u 5 primjeraka: za spis, okrivljenika, branitelja, tužitelja, nadležni Općinski sud.