1
Poslovni broj: Gž-4471/2024-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4471/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužiteljice M. P. iz V. O., OIB:… i II. tužiteljice S. P. Š. iz V. O., OIB:…, obje zastupane po punomoćnici M. C. T. odvjetnici u L., protiv tuženika R. G.-L.-G. St. F. eGen, G., Republika A., OIB:…, zastupanog po punomoćniku N. R., odvjetniku u Odvjetničkom društvu R. & R. j.t.d., Z., radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi I. i II. tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-164/2019-114 od 6. svibnja 2024., dana 22. listopada 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba I. i II. tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-164/2019-114 od 6. svibnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom IV. izreke.
Obrazloženje
- Rješenjem suda prvog stupnja utvrđen je prekid postupka (točka I. izreke), nastavljen je postupak sa R. G.-L.-G. St. F. eGen kao novim tuženikom (točka II. izreke), te je određeno da rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranu teći u cijelosti iznova od dana kad joj bude dostavljen primjerak rješenja (točka III. izreke). Također, odbijen je i zahtjev tužitelja za ukidanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti prvostupanjske presude kao i prijedlog za ukidanjem radnji koje su počinjene nakon 31. prosinca 2018. (točka IV. izreke).
- Protiv točke IV izreke rješenja žalbu su podnijele I. i II. tužiteljica (dalje u tekstu rješenja tužiteljice) iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP), te predlažu rješenje u pobijanom dijelu preinačiti.
- Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba tužiteljica odbije.
- Žalba nije osnovana.
- Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Suprotno žalbenim navodima tužiteljica, rješenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu o odlučnim činjenicama sadrži jasne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koji u žalbi ističu tužiteljice.
- Sud prvog stupnja odbio je prijedlog tužiteljica za ukidanjem potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti jer je smatrao da je do statusnih promjena došlo na strani tuženika koji se suglasio sa poduzetim radnjama, pa kako na strani tužitelja nije došlo do bilo kakvih promjena, to je sud prvog stupnja prijedlog tužiteljica odbio.
- Tužiteljice osporavaju pobijano rješenje u tom dijelu ističući u žalbi da je prvotni tuženik prestao postojati prije donošenja prvostupanjske presude, te da je time po sili zakona nastupio prekid postupka dana 31. prosinca 2018. za koje vrijeme sud nije mogao poduzimati radnje u postupku. Stoga tužiteljice smatraju da postoji osnova za ukidanjem potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti prvostupanjske presude kao i ukidanjem parničnih radnji i odluka koje su poduzete nakon 31. prosinca 2018. godine. Međutim, takvi žalbeni navodi tužiteljica su neosnovani
- Naime, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je prijedloge tužiteljica odbio, ali ne iz razloga koje navodi u obrazloženju pobijanog rješenja.
- Naime, odredbom čl. 333. st. 1. ZPP propisano je da presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna ako je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protutužbe.
- Člankom 333.a ZPP propisano je da će potvrdu o pravomoćnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinuti sud koji je donio potvrdu o pravomoćnosti rješenjem, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.
- Dakle, sukladno čl. 333. st. 1. ZPP, presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna. Posljedično tome, pretpostavka za izdavanje potvrde o pravomoćnosti iz čl. 333.a ZPP je postojanje nemogućnosti da se presuda pobija žalbom. Ako se presuda mogla pobijati žalbom, a usprkos toga je potvrda o pravomoćnosti izdana, tada u ispunjene pretpostavke da se ista, sukladno odredbi čl. 333.a ZPP, ukine.
- Pritom je potrebno navesti da potvrda o pravomoćnosti, a isto se odnosi i na potvrdu o ovršnosti, ne predstavlja sudsku odluku jer se odluke u parničnom postupku odnose u obliku presude ili rješenja (čl. 129. st. 1. ZPP) odnosno u ovršnom postupku u obliku rješenja ili zaključaka (čl. 10. st. 3. Ovršnog zakona, "Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ) . To nadalje znači i da se potvrda o pravomoćnosti ne može ispitivati kao sudska odluka, jer ista to i nije, već se ocjenjivanje postojanja razloga za njezinim ukidanjem sukladno čl. 333. st. 1. ZPP ograničava na utvrđivanje da li se presuda može ili ne može pobijati žalbom. Dakle, potvrda o pravomoćnosti se ukida onda kada nisu bile ispunjene pretpostavke za njezino izdavanje, odnosno kada je potvrda o pravomoćnosti izdana u odnosu na sudsku odluku koja nije postala pravomoćna.
- U konkretnom slučaju, nije sporno da je sud prvog stupnja u prvostupanjskom postupku donio presudu posl. broj P-146/2019-45 od 9. svibnja 2019. koja je povodom žalbe tužitelja potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku posl. broj Gž-2534/2019 od 19. studenog 2020. Iz navedenog dakle, proizlazi da se prvostupanjska presuda, s obzirom da je protiv iste podnijeta žalba o kojoj je i odlučeno, više ne može pobijati žalbom. S obzirom da se prvostupanjska presuda ne može pobijati žalbom, to su ispunjeni uvjeti za izdavanjem potvrde o pravomoćnosti, tako da ne postoji osnova da se ista ukine. Također, s obzirom da u postupku nije sporno da je drugostupanjska presuda dostavljena punomoćniku tužitelja to su ispunjene pretpostavke i za izdavanje potvrde iz ovršnosti iz čl. 25. OZ.
- Tužitelji tijekom prvostupanjskog postupka, a i sada u žalbi ističu da je potvrda o pravomoćnosti neosnovano izdana jer je prvotno naznačeni tuženik zbog statusnih promjene prestao postojati 31. prosinca 2018. uslijed čega je po sili zakonu nastupio prekid postupka. Međutim, kako je ranije navedeno, potvrda o pravomoćnosti ne predstavlja sudsku odluku. Stoga se ista ne može s uspjehom osporavati zbog postojanja eventualnih procesnih povreda počinjenih u parničnom postupku koje bi se odnosile na stranačku (ne)sposobnost stranaka ili (ne)utvrđivanje prekida postupka jer za to služe redovni ili izvanredni pravni lijekovi. U konkretnom slučaju, utvrđeno je da su protiv prvostupanjske presude tužitelji podnijeli žalbu o kojoj je odlučeno u žalbenom postupku, pa kako su ispunjene pretpostavke za izdavanjem i potvrde o pravomoćnosti iz čl. 333. st. 1. ZPP i potvrde o ovršnosti iz čl. 25. OZ, to nema osnove da se iste ukidaju.
- Neosnovano tužitelji predlažu i ukidanje parničnih radnji i odluka koje su poduzete odnosno donijete nakon 31. prosinca 2018. Odredbama ZPP nije predviđeno ili propisano da je pravna posljedica ukidanja potvrde o pravomoćnosti ukidanje parničnih radnji ili odluka koje su prethodile njezinom izdavanju, odnosno da prvostupanjski sud nakon što prihvati prijedlog za ukidanjem potvrde o pravomoćnosti sam ukida svoje radnje ili odluke koje je donio on sam ili sud drugog stupnja. Pritom tužiteljice niti ne navode kojim je to odredbama ZPP-a mogućnost takvog postupanja suda propisana. Stoga je sud prvog stupnja pravilno postupio i kada je prijedlog tužiteljica za ukidanjem parničnih radnji i odluka odbio.
- Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP žalbu tužiteljica odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.
U Zagrebu, 22. listopada 2024.
Sudac:
Robert Jambor, v.r.