1              Gž Ovr-106/2024-2

 

            

  Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                                                     Gž Ovr-106/2024-2

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Toniju Šantiću, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja: B. A.-V. plus d.o.o., K., M., OIB: …, protiv ovršenika: I. V., M. K. 8, C., OIB: …, radi naplate, rješavajući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima broj Ovr-582/2023-36 od 16. srpnja 2024., dana 17. listopada 2024.

 

r i j e š i o j e

 

 

              Prihvaća se žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Vinkovcima broj Ovr-582/2023-36 od 16. srpnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

 

              1. Protiv prvostupanjskog rješenja, kojim je odbijen prijedlog ovrhovoditelja za zasnivanje založnog prava te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima da zabilježi odbijeni prijedlog za osiguranje na nekretninama ovršenika oznake „zk.ul. 746 k.o. C. kčbr. 907/1 O. D. sa 12124 m2, zk.ul. 502 k.o. C. kčbr. 1264 O. B. sa 7278 m2, zk.ul. 332 k.o. Cerić kčbr. 1265 O. B. sa 3618 m2“, žalbu je podnio ovrhovoditelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači ili ukine u smislu žalbenih navoda.

              2. Žalba je osnovana.

              3. U pravu je ovrhovoditelj kada u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije pravilno postupio kada je odbio prijedlog za zasnivanje založnog prava na nekretninama ovršenika.

              4. Iz pobijanog rješenja proizlazi da je rješenjem od 15. srpnja 2024. obustavljena ovrha na nekretninama, jer iste nisu prodane na elektroničkoj javnoj dražbi, da je istog dana ovrhovoditelj podnio prijedlog za zasnivanje založnog prava na tim nekretninama radi osiguranja tražbine radi čije naplate je određena ovrha u ovom predmetu, da je „u korist ovrhovoditelja već izvršen upis osiguranja tražbina koje su predmet ovog postupka na temelju iste ovršne isprave (presude Općinskog

 

suda u Vinkovcima poslovni broj P-27/23-4 od 3. travnja 2023.) na temelju koje ovrhovoditelj u ovom postupku predlaže zasnivanje založnog prava“, slijedom čega je prvostupanjski sud zaključio da „ovrhovoditelj nema pravni interes za ponovnim zasnivanjem istog založnog prava koji je već proveden u zemljišnim knjigama“, pri čemu da je „irelevantno što je na nekretninama iz točke I izreke rješenja predbilježeno založno pravo s obzirom na to da Odjeljak B tj. članci 65. –74. Zakona o zemljišnoj knjizi (Narodne novine broj: 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK) propisuju uvjete za opravdanje predbilježbe, a što svakako predstavlja svrsishodniji način ostvarenja predložene pravne zaštite od ponovnog upisa koji je već proveden u zemljišnim knjigama.“

              5. Uvodno valja istaći da nedostatak pravnog interesa predstavlja razlog za odbacivanje, a ne za odbijanje prijedloga/zahtjeva.

              6. Nadalje, okolnost da je u korist ovrhovoditelja predbilježeno založno pravo kao prethodna mjera radi osiguranja iste tražbine, kao i da ovrhovoditelj ima mogućnost na temelju ovršne isprave zahtijevati osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava (članak 296. OZ), ne ukazuju na nedostatak pravnog interesa. Pri tome treba istaći da se predbilježba založnog prava koja je određena kao prethodna mjera (članak 335. stavak 1. točka 1. OZ) ne opravdava po odredbama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23, dalje: ZZK), jer je člankom 66. stavak 2. ZZK propisano da se predbilježba koja je odlukom suda ili drugog nadležnog tijela određena kao mjera osiguranja ne opravdava prema odredbama tog zakona, već se na nju primjenjuju pravila posebnog propisa kojim se uređuje predbilježba kao mjera osiguranja. Nadalje, ni ovršni sud u postupku osiguranja prethodnom mjerom predbilježbom založnog prava sukladno odredbama OZ nema nikakvih daljnjih ovlaštenja u smislu opravdanja predbilježbe založnog prava te je njegovo daljnje postupanje ograničeno samo u svezi obustave postupka osiguranja kako to određuju odredbe članka 339. i 339.a OZ.

              7. Prema odredbi članka 102. stavka 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ), ovrhovoditelj može najkasnije u roku od tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe predložiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena time da se prednosni red takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa od dana stjecanja prava na namirenje (članak 84. stavak 2., članak 114. stavak 3.).

              8. Kraj takvog stanja stvari, kako je tom odredbom ovrhovoditelj ovlašten predložiti sudu zasnivanje založnog prava na nekretnini ovršenika radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena, prvostupanjski sud je trebao ispitati jesu li pretpostavke o kojima ovisi osnovanost prijedloga ovrhovoditelja, a što je zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud propustio utvrditi.

              9. Zbog toga je žalbu ovrhovoditelja valjalo prihvatiti i na temelju članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u vezi članka 21. stavak 1. OZ ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

U Šibeniku, 17. listopada 2024.

 

                                                                                                                                S U D A C

 

                                                                                                                              Toni Šantić v.r.