Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4 Broj: Pp-7544/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz
sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć, u prekršajnom predmetu protiv
prvookrivljenika N. J.-M. i dr. po optužnom prijedlogu Ministarstva
unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje Split,
klasa: 211-07/24-5/14528, urbroj: 511-12-24-24-1, zbog prekršaja iz čl.22.st.1.
Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19.,
84/21.,114/22. i 36/24.) nakon glavne rasprave održane 8. listopada 2024. u
nazočnosti prvookrivljenika N. J.-M. i njegovog branitelja T.
M., a izočnosti drugookrivljenika N. M. i trećeokrivljenika
M. M. i njihovog branitelja I. B. te predstavnika ovlaštenog
tužitelja, 8. listopada 2024. objavio i
p r e s u d i o j e
I.
Prvookrivljenik: N. J.-M., sin Z. i S., rođen .
.., iz S., P. sv. L. ..., OIB: ...., tehničar cestovnog prometa,
SSS, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, nekažnjavan,
kojeg brani T. M., odvjetnik u S., ...,
i drugookrivljenik N. M., sin F., rođen ...., iz S., P.
sv. L. ..., OIB:..., državljanin Republike Hrvatske, nekažnjavan,
kojeg brani I. B., odvjetnik u Z. R. F. M. ...
k r i v i s u
što je 30. svibnja 2024. u 18:10 sati, u S., na P. sv. L. ..., ispred obiteljske
kuće M., počinili nasilje u obitelji na način da je prvookrivljenik kao nećak vikao i
galamio na ujaka – drugookrivljenika riječima: „Ti si pička, nemaš muda se potući sa
mnom, pičko, zašto nećemo skupa na Bilice,“ a drugookrivljenik mu je uzvratio
riječima: „Jebem ti mater koja te rodila šugava, papčino jedna, razbit ću te, smeće
malo“, a kako je vika i galama dopirala u stan M., iz istog je izašla
prvookrivljenikova baka R. M. na koju je prvookrivljenik vikao i galamio
vrijeđajući je riječima: „Kurvetino, šta ti oćeš, goni se u pičku materinu,“ unoseći joj
se u lice, a čime su međusobno i prvookrivljenik baki prouzročili povredu
dostojanstva i uznemirenost,
dakle, počinili nasilje u obitelji iz čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
čime su počinilio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
pa se na temelju čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
i z r i č u
Prvookrivljeniku: NOVČANA KAZNA U IZNOSU 500,00 (petsto) eura, Drugookrivljeniku: NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) eura.
Na temelju čl.40. Prekršajnog zakona vrijeme koje je drugookrivljenik bio uhićen po
policiji od 30. svibnja 2024. u 23:20 sati do 31. svibnja 2024. u 04:26 sati uračunava
se u izrečenu novčanu kaznu kao dva dana uhićenja, odnosno 79,64 eura novčane
kazne pa je drugookrivljenik dužan platiti preostalu novčanu kaznu u iznosu 220,36
eura (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi).
Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
Na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini
plaćenom ako okrivljenici plate po dvije trećine novčane kazne u roku od 15 dana po
pravomoćnosti presude.
Na temelju čl.139.st.3. i čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni
naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu po 50,00 (pedeset) eura u roku od
15 dana po pravomoćnosti presude.
II.
Na temelju čl.182.t.1. Prekršajnog zakona
trećeokrivljenik M. M., sin J., rođen ... ., iz S., P. sv. L. ..., OIB: ,
kojeg brani I. B., odvjetnik u Z., R. F. M. ...,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
što je iste prigode kao pod I. počinio nasilje u obitelji prema ujakovom sinu N.
J.-M., na način da je vikao i galamio na njega riječima: „Kako te nije
sram to babi govoriti i svađati se s ujcem“, a zatim ga je udario šakom,
dakle, počinio nasilje u obitelji iz čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
III.
Na temelju čl.181.t.1. Prekršajnog zakona
protiv drugookrivljenika N. M. (podaci kao pod I.)
o p t u ž b a s e o d b i j a
što je iste prigode kao pod I. počinio nasilje u obitelji prema nećaku N. J.-
M., na način da ga je udario šakom u nos, uhvatio rukom za majicu i
gurnuo od sebe, uslijed čega su obojica pala na pod; N. J.-M. je
zadobio lakše tjelesne ozljede,
dakle, počinio nasilje u obitelji iz čl.10.t.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
čime je počinio prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II.
policijska postaja Split, klasa: 211-07/24-5/14528, urbroj: 511-12-24-24-1, podnijela
je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od
nasilja u obitelji i čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Glavna rasprava održana je u nazočnosti prvookrivljenika i njegovog branitelja te
na temelju čl.167.st.3. i 5. Prekršajnog zakona bez nazočnosti uredno pozvanih
drugookrivljenika, trećeokrivljenika i njihovog branitelja, smatrajući da njihovo
ispitivanje nije potrebno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude te
bez nazočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja smatrajući da to nije na štetu
tužiteljevog pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku.
3. Prvookrivljenik se očitovao da se smatra krivim za prekršaj za koji se tereti.
4. U svojoj obrani prvookrivljenik je izjavio da su u cijelosti istiniti navodi optužnog
prijedloga. Da je N. M. njegov ujak, brat njegove majke, a da je M.
M. njegov prvi rođak, sin drugog brata njegove majke. Da je nesporno da su
kritične prigode bili na javnom parkiralištu ispred obiteljske kuće M.. Nakon što su
završili jesti, da je upitao ujaka hoće li otići s njim do dućana, na što se on otresao na
njega riječima da je li normalan, da on neće nositi za njega prazne boca piva i
slično. Da mu je na to rekao da se malo smiri, da ga je pitao jednostavno pitanje, a
da mu je on nekoliko puta rekao da mu jebe mater u usta. Da mu je na to rekao: „Ti
si pička, nemaš muda potući se sa mnom, pičko, zašto nećemo skupa na Bilice.“ Da
mu je ujak uzvratio riječima: „Jebem ti mater koja te rodila šugava, papčino jedna,
razbit ću te smeće malo.“ Da su pri tome vikali i galamili pa da je iz stana izašla
njegova baka R. M.. Da se na baku izderao da se makne i da ju je pri tom
vrijeđao riječima: „Kurvetino, šta ti hoćeš, goni se u pičku materinu.“ Da joj se pri tom
unio u lice. Da se tada pojavio njegov rođak M. M. koji je vikao na njega:
„Kako te nije sram derat se na babu i svađat se s ujcem?“ Da mu je uzvratio riječima:
„Šta je pičko, oćeš me udarit?“ Da je tada njegov ujak N. M. njega udario
šakom u nos, a da ga je zatim udario i rođak M. M.. Da ga je tada ujak
N. M. uhvatio rukom za majicu i odgurnuo od sebe, da su obojica pali na
pod, da je M. udario glavom u pod, a da je on nastavio vikati riječima: „Pičko,
udari me!“ Da je bio vrlo uznemiren, pod stresom. Da je zatražio liječničku pomoć na
hitnom prijemu gdje su mu utvrđene lakše tjelesne ozljede u vidu udarca u glavu, a
koji je zadobio od udarca šakom u glavu od strane N. M., a da je udarac u
prsni koš zadobio kada se, nakon što ga je M. M. udario, počeo s njim hrvati
te da je zajedno s M. pao na pod i zadobio ozljede prsnog koša. Da nakon
ovog događaja nitko ni s kim ne priča. Da mu je žao što oni nisu nazočni da im se
ispriča neposredno. Da se u svakom slučaju ispričava svima zbog svog ponašanja.
5. U pisanoj obrani drugookrivljenik i trećeokrivljenik su se očitovali da se ne
smatraju krivim te u bitnome naveli da osporavaju krivnju za prekršaje koji su im
stavljeni na teret optužnim prijedlogom. Da je bio neradni dan, da su okrivljenici
zajedno ručali i nakon ručka stajali ispred kuće i pričali. Da je prvookrivljeniku
ponestalo piva i da je nagovarao drugookrivljenika da pozove poznanicu koja radi u
obližnjem dućanu da mu otvori dućan kako bi izvršio povrat praznih boca. Da mu je
drugookrivljenik kontrirao govoreći kako neće radi povrata praznih boca piva zvati
ženu na neradni dan i da je dovoljno popio. Da je prvookrivljenik razdražen, pod
utjecajem alkohola, počeo vrijeđati drugookrivljenika pogrdnim riječima, a na koncu i
nagovarati ga na fizički obračun. Da je iz kuće izašla baka prvookrivljenika i
trećeokrivljenika te majka drugookrivljenika R. M. koja je prekorila
prvookrivljenika na što je on počeo nju vrijeđati. Da je te uvrede čuo trećeokrivljenik
koji je izašao iz kuće i počeo verbalno braniti baku i prekoravati rođaka
prvookrivljenika, na što mu je prvookrivljenik odgovorio provokacijom: „Šta je pičko, je
l bi se ti tukao“. Da je tada prvookrivljenik udario trećeokrivljenika zatvorenom šakom
desne ruke u području lica-brade, da je trećeokrivljenik radi siline udarca pao na
betonski pod i udario svom snagom glavom u pod i izgubio svijest. Da
drugookrivljenik vidjevši to dolazi do prvookrivljenika i hvata ga za majicu i odguruje
štiteći trećeokrivljenika od potencijalnih novih udaraca te da obojica padaju na pod.
Da je zatim prvookrivljenik ustao s poda i počeo trećeokrivljenika koji je još ležao na
tlu, udarati nogama i rukama.
6. U odnosu na pročitanu pisanu obranu drugookrivljenika i trećeokrivljenika
prvookrivljenik je izjavio da se događaj dogodio na način kako je on izjavio, a ne na
način kako drugi okrivljenici to opisuju u svojoj pisanoj obrani. Branitelj
prvookrivljenika je izjavio da razvoj događaja potvrđuje policijski službenik koji je
činjenice utvrdio neposrednim opažanjem prilikom dolaska na mjesto događaja.
7. U dokaznom postupku pročitan je nalaz Hitnog prijema Kliničkog bolničkog centra
Split, Objedinjenog hitnog bolničkog prijema, Odjela za hitne kirurške djelatnosti,
Traumatološke ambulante od 30. svibnja 2024. na ime prvookrivljenika, a iz kojeg
proizlazi da je prvookrivljeniku dijagnosticirana kontuzija prsnog koša, a u statusu se
opisuje glava-oteklina i blaga bolnost okicipitalnog dijela glave, ekskorijacija lica u
području gornje usne, manji hematom supraorbitalno, prsni koš – blaga palpacijska
bolnost lijevog donjeg dijela prsnog koša. Ovlašteni tužitelj je zaključio, a kako je
naveo u optužnom prijedlogu, da je prvookrivljenik zadobio lakše tjelesne ozljede.
8. U dokaznom postupku pročitane su službene zabilješke policijske službenice M.
F. od 31. svibnja 2024. Iz istih proizlazi da je drugookrivljenik zadobio ozljede u
vidu hematoma na glavi, a trećeokrivljenik ozljede u vidu otvorene rane glave i manju
ranu s unutrašnje strane usne, a što je kvalificirano kao lakše tjelesne ozljede. U
optužnom prijedlogu ovlašteni tužitelj navodi da je protiv prvookrivljenika podnesena
kaznena prijava zbog počina kaznenog djela tjelesne ozljede.
9. U dokaznom postupku pročitana je naredba o određivanju mjere opreza od 30.
svibnja 2024., a iz koje proizlazi da je drugookrivljeniku naređena mjera opreza
zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s prvookrivljenikom u
vremenu od 31. svibnja do 7. lipnja 2024.
10. U dokaznom postupku pročitano je izvješće o uhićenju okrivljenika od 31. svibnja
2024., a iz kojih proizlazi da su drugookrivljenik i trećeokrivljenik bili uhićeni započeta
dva dana.
11. U dokaznom postupku pročitani su zapisnici o ispitivanju alkoholiziranosti od 31.
svibnja 2024., a iz kojih proizlazi da u organizmu drugookrivljenika i trećeokrivljenika
nije bilo alkohola.
12. Dakle, spisu ne prileže izvješće o uhićenju prvookrivljenika ni zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti prvookrivljenika.
13. U dokaznom postupku pregledane su fotografije koje priležu pisanoj obrani
drugookrivljenika, a koje prikazuju tjelesne ozljede drugookrivljenika i
trećeokrivljenika.
14. U dokaznom postupku obavljen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, a iz koje proizlazi da okrivljenici nisu kažnjavani.
Ocjenom obrana okrivljenika i provedenog dokaznog postupka utvrđeno je sljedeće:
15.1. Nesporno je da su prvookrivljenik i drugookrivljenik nećak i ujak, odnosno
srodnici po krvi u pobočnoj lozi u trećem stupnju pa su na temelju čl.8.st.1. Zakona o
zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji.
15.2. Nesporno je da su prvookrivljenik i žrtva R M. unuk i baka, odnosno
srodnici po krvi u ravnoj lozi u drugom stupnju pa su na temelju čl.8.st.1. Zakona o
zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji.
15.3. Nesporno je da su prvookrivljenik i trećeokrivljenik prvi rođaci (trećeokrivljenik
je sin prvookrivljenikovog ujaka). Dakle, oni su srodnici po krvi u pobočnoj lozi u
četvrtom stupnju pa nisu osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji. Naime, odredbom čl.8.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je
da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje, između ostalog, srodnici po krvi u
ravnoj lozi i srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja. Slijedom iznijetog,
prvookrivljenik prema trećeokrivljeniku i trećeokrivljenik prema prvookrivljeniku nisu
počinili prekršaj nasilja u obitelji. Drugim riječima, činjenice koje se optužnim
prijedlogom stavljaju na teret prvookrivljeniku glede trećeokrivljenika izostavljene su
iz točke I. izreke ove presude, a za činjenice koje se optužnim prijedlogom stavljaju
na teret trećeokrivljeniku glede prvookrivljenika donijeta je na temelju čl.182.t.1.
Prekršajnog zakona presuda kojom se trećeokrivljenik oslobođa od optužbe, a kako
je odlučeno pod točkom II. izreke ove presude.
16.1. Na temelju prvookrivljenikovog priznanja i sukladno dokazima u spisu kao
nesporno je utvrđeno da je prvookrivljenik počinio prekršaj činjenično opisan i pravno
označen pod točkom I. izreke ove presude zbog čega ga je trebalo proglasiti krivim.
16.2. Nesporno je da je prvookrivljenik ponašanjem opisanim pod točkom I. izreke kod ujaka – drugookrivljenika i bake prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost,
a čime je počinio psihičko nasilje u obitelji definirano u materijalnoj odredbi čl.10.t.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
16.3. Prvookrivljenik i drugookrivljenik su u bitnome jednako izjavili što se tiče povoda
predmetnog događaja. Pri tom je prvookrivljenik priznao počin, a drugookrivljenik
poricao počin prekršaja. Ovaj sud smatra da je prvookrivljenik iskreno i istinito opisao
predmetni događaj, pri tom iznoseći obranu na svoju štetu te da stoga sud nema
razloga sumnjati u istinitost iznijetog, dok se drugookrivljenik brani samo iznošenjem
činjenica koje mu idu u korist. Slijedom iznijetog, na temelju izjave prvookrivljenika,
koja je životno logična, smatra se dokazanim da je drugookrivljenik prvookrivljeniku
uzvratio riječima citiranim pod točkom I. izreke ove presude, a čime je kod
prvookrivljenika prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost i također počinio
psihičko nasilje u obitelji definirano u materijalnoj odredbi čl.10.t.3. Zakona o zaštiti
od nasilja u obitelji.
17. Prekršajnom odredbom čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano
je da tko počini nasilje iz čl.10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom
kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
18. Pri izboru vrste i mjere kazne prvookrivljeniku i drugookrivljeniku uzete su u obzir
sve okolnosti iz čl.36.st.1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na izbor vrste i mjere
kazne počinitelju. Pri tome su kao olakotne cijenjene okolnosti što okrivljenici do
sada nisu kažnjavani pa im je izrečena alternativno blaže propisana novčana kazna.
Nadalje, u odnosu na prvookrivljenika kao olakotne cijenjene su okolnosti što se
primjerno držao u ovom postupku priznavši počin prekršaja i što ostvaruje
ispodprosječnu plaću, a kao otegotne cijenjene su okolnosti što je inicirao predmetni
događaj i što je počinio nasilje u obitelji prema dvije osobe pa mu je odmjerena veća
novčana kazna od predložene minimalne. U odnosu na drugookrivljenika nisu
utvrđene otegotne okolnosti pa mu je odmjerena minimalna novčana kazna. Sud
smatra da će se ovakvim kaznama postignuti svrha kažnjavana i da su iste
primjerene stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i imovinskim prilikama
okrivljenika.
19. Na temelju čl.40. Prekršajnog zakona vrijeme koje je drugookrivljenik proveo u
uhićenju (započeta dva dana) uračunato je u izrečenu novčanu kaznu, pri čemu je
izjednačen jedan započeti dan uhićenja i započetih 39,82 eura novčane kazne.
20. Prvookrivljenik i drugookrivljenik su upozoreni da će se na temelju čl.152.st.3.
Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako plate dvije
trećine izrečene odnosno preostale izrečene novčane kazne u roku određenom
ovom presudom.
21. Iz optužnog prijedloga izričito proizlazi da je drugookrivljenik primijenio fizičku silu
prema prvookrivljeniku te da je kod prvookrivljenika nastupila tjelesna ozljeda. Nasilje
u obitelji definirano u materijalnoj odredbi čl.10.t.1. Zakona o zaštiti od nasilja u
obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda. Dakle, djelo
drugookrivljenika činjenično opisano pod točkom III. izreke ove presude ne
predstavlja nasilje u obitelji opisano u čl.10.t.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i
nije prekršaj kažnjiv po čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Slijedom
iznijetog, ovaj sud nije stvarno nadležan za postupanje glede djela drugookrivljenika
iz točke III. izreke ove presude pa je na temelju čl.181.t.1. Prekršajnog zakona
donijeta presuda kojom se optužba protiv drugookrivljenika odbija.
22. Nadalje, u optužnom prijedlogu se napominje da je protiv prvookrivljenika
podnijeta kaznena prijava glede počinjenja kaznenog djela tjelesne ozljede, u tom
smislu u optužnom prijedlogu ne postoje činjenice za koje se prvookrivljenik
optužuje pa tjelesne ozljede, koje u pisanoj obrani spominje drugookrivljenik i
trećeokrivljenik, nisu bile predmet raspravljanja i odlučivanja ovog suda.
23. Budući da su prvookrivljenik i drugookrivljenik proglašeni krivim, na temelju
čl.139.st.3. Prekršajnog zakona obvezni su naknaditi troškove prekršajnog postupka
iz čl.138.st.2.t.3.a) istog Zakona, a koji predstavljaju paušalni iznos troškova ovog
suda, koji je na temelju čl.138.st.3. istog Zakona određen u okvirima određenim
posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka i imovno stanje
okrivljenika.
24. Na kraju se napominje da su okrivljenicima istim činjeničnim supstratom stavljena
na teret dva prekršaja: nasilje u obitelji i remećenje javnog reda i mira. Okrivljenici su
u naravi, kako im se stavlja na teret optužnim prijedlogom, jednom radnjom počinili
prekršaje u idealnom stjecaju, pri čemu teže prekršajno djelo iz čl.22.st.1. Zakona o
zaštiti od nasilja u obitelji konzumira lakše prekršajno djelo iz čl.13. Zakona o
prekršajima protiv javnog reda i mira pa za isto nije bilo potrebno suditi. Također se
usputno napominje da je u optužnom prijedlogu navedeno da je prekršaj iz čl.13.
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinjen na javnom mjestu - na
parkiralištu ispred obiteljske kuće M., a da iz obrana okrivljenika i stanja spisa
proizlazi da se radi o privatnom dvorištu ispred privatne obiteljske kuće, odnosno, da
bi se moglo raditi o fiktivnom javnom mjestu iako u optužnom prijedlogu nije
navedeno da bi se prekršaj reflektirao u javnosti, naprotiv, navedeno je da je „vika i
galama dopirala u stan M., a što znači s fiktivnog javnog mjesta u privatno javno
mjesto, a što bi značilo da nisu ostvarena zakonska obilježja prekršaja iz čl.13.
Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Split, 8. listopada 2024.
Zapisničarka: Sutkinja:
Vernesa Guć (v.r.) Ingrid Buzdovačić Fiorentini (v.r.)
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenici imaju pravo žalbe Visokom
prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dostave
presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 2 primjerka bez pristojbe.
Presudu dostaviti: ovlaštenom tužitelju, okrivljenicima, braniteljima i žrtvi Rosi Maslić
Za točnost otpravka ovlaštena službenica Vernesa Guć
