1

Gž-875/2024-2

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda, Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja T. I., OIB …, S., zastupanog po punomoćniku J. G. odvjetniku u S., protiv tuženika V. l. novinsko-nakladničko društvo s ograničenom odgovornošću, OIB …, radi naknade štete – mediji, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-9/2024-7 od 12. srpnja 2024., 10. listopada 2024.

 

r i j e š i o j e:

 

Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-9/2024-7 od 12. srpnja 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba tužitelja.

 

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, povrede prava na pošteno suđenje, te povrede prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje.

 

3. Žalba je osnovana.

4. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je tužitelj po svom punomoćniku J. G., 7. siječnja 2024. putem sustava za e-komunikaciju sa sudovima elektronskim putem predao tužbu,

- da je rješenjem prvostupanjskog suda od 27. lipnja 2024. punomoćnik tužitelja pozvan dopuniti tužbu valjanim potpisom s upozorenjem o pravnim posljedicama propuštanja,

- da je podneskom od 2. srpnja 2024. punomoćnik tužitelja naveo da smatra da nema osnove da postupi po predmetnom rješenju budući je tužba od 8. siječnja 2024. potpisana od strane punomoćnika tužitelja kvalificiranim elektroničkim potpisom, te je od strane istog kao obveznog sudionika elektroničke komunikacije predana sudu u elektroničkom obliku,

- da je podnesak punomoćnika tužitelja od 2. srpnja 2024. potpisan od strane punomoćnika tužitelja kvalificiranim elektroničkim potpisom,

- da je prvostupanjski sud putem validatora Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva utvrdio da potpis punomoćnika tužitelja na tužbi nije isparavan, te je pozvao tužitelja da dopuni tužbu valjanim potpisom čemu tužitelj nije udovoljio,

- da iz stanja spisa proizlazi da tužba tužitelja nije potpisana niti vlastoručno, a niti naprednim elektroničkim potpisom,

- da u rješenju prvostupanjskog suda od 27. lipnja 2024. nije naznačen početak tijeka roka od 8 dana za potpisivanje tužbe, dakle, nije naznačeno kada bi taj rok počeo teći, pa tužitelj nije niti mogao propustiti predmetni rok, kako to smatra prvostupanjski sud, pa stoga ukoliko je tužitelj i propustio predmetni rok nisu bili ispunjeni uvjeti za odbacivanjem tužbe,

- da ni žalba tužitelja izjavljena protiv ovdje pobijanog rješenja nije potpisana bilo vlastoručnim, kao niti naprednim elektroničkim potpisom.

 

5. Prema Pravilniku o elektroničkoj komunikaciji (Narodne novine broj 5/20, dalje: Pravilnik), sukladno članku 5. točka 4. kvalificirani elektronički potpis je napredan elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise.

 

6. Nije sporno da je punomoćnik tužitelja, odvjetnik J. G. vanjski korisnik informacijskog sustava u smislu odredbe članka 6. citiranog Pravilnika, te po odredbi članka 10. citiranog Pravilnika:

"1. Podnesci koji se podnose sudu od strane vanjskog korisnika sustava, podnose se u elektroničkom obliku i potpisani su njegovim kvalificiranim elektroničkim potpisom.

2. Certifikat elektroničkog potpisa mora biti izdan od kvalificiranog pružatelja usluga povjerenja i mora biti valjan u trenutku potpisivanja s time da sud može u slučaju opravdanih sumnji u manipulaciju zatražiti od pružatelja usluga certificiranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu.

3. Ako se podnesak ili prilog sastoji od više listova, svi listovi trebaju biti sadržani u jednoj datoteci, bez praznih listova. Svaki podnesak i prilog treba činiti cjelinu za sebe ili ako su zbog količine podataka podneseni u više datoteka potrebno je u nazivu datoteke naznačiti da čine istu cjelinu.

4. Kad se uz podnesak prilažu javne isprave koje već postoje u elektroničkom obliku, one se dostavljaju u izvorniku kao dokument elektronički potpisan od strane izdavatelja isprave.

5. Elektronički podnesci iz stavka 1. ovoga članka trebaju biti u PDF obliku, a prilozi mogu biti u bilo kojem elektroničkom obliku."

7. Citirani Pravilnik je donesen kako bi Republika Hrvatska kao članica Europske unije ispunila i svoju obvezu jer od 1. srpnja 2017. godine sve članice Europske Unije dužne su primjenjivati odredbe eIDAS Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu.

 

8. Prije donošenja Pravilnika donesen je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ ("Narodne novine" broj: 62/17.) kojim je stavljen izvan snage Zakon o elektroničkom potpisu ("Narodne novine", broj: 10/02., 80/08. i 30/14.).

 

9. Tako je Kvalificirani elektronički potpis (Qualified Electronic Signature QES) – definiran kao napredni elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise. Ekvivalentan je vlastoručnom potpisu i ima karakteristiku “ne-odbijanja”; a sve sukladno odredbama članaka 25 do 27 Uredbe (EU) br. 910/2014.

 

10. Kvalificirani elektronički potpis stvara se prema Pravilniku o pružanju i korištenju usluga povjerenja („Narodne novine“ broj 60/19), kako to predviđa i Pravilnik o radu u sustavu eSpis („Narodne novine“ broj 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20 i 147/20), odnosno u skladu s odredbama članaka 28 do 34 Uredbe (EU) br. 910/2014.

 

11. Pored okolnosti kako je zaista odredbom članka 10. stavak 5. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji propisano da se elektronički podnesci podnose u PDF formatu te pored okolnosti da sud može u slučaju opravdanih sumnji u manipulaciju zatražiti od pružatelja usluga certificiranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu, u smislu članka 10. stavak 2. citiranog Pravilnika valja ukazati prvostupanjskom sudu na odredbu članka 25 stavak 1. Uredbe (EU) br. 910/2014.

 

12. Naime citiranom odredbom je propisano kako se elektroničkom potpisu kao dokazu u sudskim postupcima ne smije uskratiti pravni učinak i dopuštenost samo zbog toga što je on u elektroničkom obliku ili zbog toga što ne ispunjava sve zahtjeve za kvalificirani elektronički potpis.

 

13. Ovu odredbu valja tumačiti ekstenzivno, jer je namjera donositelja Uredbe olakšati strankama pristup javnim tijelima, pa tako i sudovima. Dakle, u sumnji je li nešto potpisano ili nije kvalificiranim elektroničkim potpisom uvijek valja polaziti od predmnijeve kako je potpisano pismeno i to na valjan način. Ova predmnijeva je u biti i utemeljena na ranijem pravnom shvaćanju po kojem se nedostatci u formi sudskih pismena ne mogu tumačiti na štetu stranke, odnosno da se ni protivna stranka ne može pozivati na takve nedostatke.

 

14. Međutim, u konkretnom slučaju tužba tužitelja nije potpisana nikakvim potpisom bilo vlastoručnim bilo kvalificiranim elektroničkim potpisom, isto kao niti žalba od 26. srpnja 2024. izjavljena protiv ovdje pobijanog rješenja, a kako prvostupanjski sud u rješenju od 27. lipnja 2024. nije naznačio početak tijeka roka od 8 dana za potpisivanje tužbe, odnosno nije naznačeno kada bi taj rok počeo teći, pa stoga tužitelj nije niti mogao propustiti predmetni rok kako to smatra prvostupanjski sud, pa slijedom toga nije niti mogao odbaciti tužbu tužitelja.

 

15. Iz navedenih razloga valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a ukinuti rješenje prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovni postupak, a u kojem postupku će prvostupanjski sud ponovno pozvati tužitelja, odnosno njegovog punomoćnika da potpiše tužbu, kao i žalbu, koje nisu potpisane apsolutno nikakvim potpisima, s time da će sud u svome rješenju ili zaključku između ostalog točno naznačiti početak tijeka roka od 8 dana za potpisivanje tužbe, a punomoćniku tužitelja će uz rješenje ili zaključak dostaviti i rezultat validacije od 12. srpnja 2024., a potom će odlučiti o daljnjem tijeku postupka.

 

U Gospiću, 10. listipada 2024.

Sutkinja:

          Milka Vraneš, v.r.