1

Poslovni broj: Gž Ovr-386/2024-2

Poslovni broj: Gž Ovr-386/2024-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Ž. d.o.o. z. p. i t., OIB: ... iz O., kojeg zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u O., protiv ovršenice M. J., OIB: ..., iz S. B., ovršenika F. J., OIB: ..., iz S. B., i ovršenika S. J., OIB: ..., iz Z., svi zastupani po punomoćniku J. J., odvjetniku u S. B. te ovršenika J. J., OIB: ..., iz S. B., radi ovrhe na nekretnini, povodom žalbe ovršenika izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 26. srpnja 2024. poslovni broj: Ovr-500/2022-36, 9. listopada 2024.,

r i j e š i o   j e

I. Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: Ovr-500/2022-36 od 26. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika M. J., F. J., J. J. i S. J. kao neosnovan.

2. Navedeno rješenje pravodobnom žalbom pobijaju ovršenici ne navodeći zakonske žalbene razloge, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da isto pobijaju zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu preinačiti pobijano rješenje i odgoditi ovršni postupak do donošenja odluke po podnesenoj ustavnoj tužbi u postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pod brojem U-III-3219/2022, podredno ukinuti pobijano rješenje te odgoditi ovrhu do otklanjanja nepravilnosti pri provedbi ovrhe na koje su ukazali u ovom ovršnom postupku kao i u predmetnoj žalbi.

3. Očitujući se na žalbu ovršenika ovrhovoditelj ukazuje da se u žalbi protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za odgodu ovrhe ne može činjenično osporavati vještački nalaz i mišljenje, a pogotovo ne izjavljivati žalbu protiv zaključka o utvrđenoj vrijednosti nekretnine protiv koje vrste odluke u okviru ovršnog postupka uopće nije dopuštena žalba. Ukazuje da je ovrha određena na temelju presude iz 2011. te da još uvijek nije došlo do namirenja predmetne tražbine te iznosi svoje mišljenje da ovršenici neće trpjeti nikakvu štetu ukoliko dođe do prodaje predmetne nekretnine.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Obrazlažući svoje stajalište o neosnovanosti prijedloga za odgodu ovrhe prvostupanjski sud ponajprije navodi da je na temelju ovršne isprave – presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu posl.br. P-1242/2008 od 30. prosinca 2011. kojom je utvrđeno da prijenos vlasništva izvršen u postupku javnobilježničkog osiguranja putem javnog bilježnika R. A. Č. iz S. B., temeljem zapisnika o posvjedočenju činjenica s potvrdom od 28. prosinca 2007. s ranijeg vlasnika T. s. h. d.o.o. iz S. B. u korist ovdje ovršenika M. J. i dr. na predmetnim nekretninama gubi učinak prema ovrhovoditelju Ž. d.o.o. iz O. i da su ovršenici dužni trpjeti namirenje njegove tražbine iz te nekretnine, a da su ovršenici podneskom od 24. svibnja 2024. i na ročištu od 28. svibnja 2024. predložili odgodu ovrhe do donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske povodom ustavne tužbe ovršenika u predmetu posl.br. U-III-3219/2022 navodeći da je izvjesno da će provedbom ovrhe – prodajom nekretnine trpjeti štetu koja se očituje u gubitku vlasništva na nekretnini koju su stekli na valjanoj pravnoj osnovi pri tome ističući da ovrhovoditelj neće trpjeti štetu od odgode obzirom da ima zasnovano prisilno založno pravo na nekretnini te da odgodom neće biti povrijeđeni javni interesi.

5.1. Polazeći od odredbe članka 65. stavka 1. točke 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje u tekstu: OZ) kojom je propisano da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz stavka 1. točke 1. – 11. navedenog članka tog Zakona, prvostupanjski sud ne nalazi da bi bile kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe propisane naprijed citiranim člankom. Smatra da su ovršenici učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu koja se očituje u gubitku vlasništva predmetne nekretnine, ali da nije ispunjena ni jedna od objektivnih pretpostavki iz članka 65. stavka 1. točke 1. – 10. OZ pri čemu ističe da su ovršenici odgodu ovrhe predlagali do donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu broj U-III-3219/2022, a da je ustavna tužba tužba sui generis, a ne redovan ili izvanredni pravni lijek. Posljedično navedenom prvostupanjski sud odbija prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

6. U žalbi ovršenici ponavljaju da su protiv ovršne isprave, pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu posl.br. P-1242/2008 od 30. studenog 2011. i odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske pos.br. Rev-5130/2022 (ispravno Revd-5130/2022) podnijeli ustavnu tužbu, a koji predmet se vodi pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pod brojem U-III-3219/2022. Smatraju da su stoga ispunjene i objektivne pretpostavke za odgodu ovrhe iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ u svezi članka 70. stavka 1. istog Zakona.

6.1. U žalbi pod naslovom "NEPRAVILNOSTI PRI PROVEDBI OVRHE" ovršenici navode da je sud donio pobijano rješenje uz bitnu povredu odredaba Ovršnog zakona i Zakona o parničnom postupku na način da nije odgovorio na primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka koje su iznijeli ovršenici te da je potpuno nekritički prihvatio nalaz i mišljenje vještaka na način da je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da nalaz i mišljenje vještaka od 19. siječnja 2023. i dopunu od 19. veljače 2024. cijeni istinitim, pravilnim i u skladu s pravilima struke na koji način je izostala ocjena dokaza od strane suda. Ukazuju da su tijekom postupka tražili da se otklone nepravilnosti odnosno greške u samom procjembenom elaboratu tržišne vrijednosti nekretnine od 13. siječnja 2024., a da sud nije uzeo u obzir sve njihove navode koji su se odnosili na prigovore niti je vještak otklonio nedostatak u pogledu pogrešno izračunate površine nekretnine niti je procijenio sve objekte koje se nalaze na predmetnoj čestici s obrazloženjem da je trava visoka i da isti objekti neće koristiti novom vlasniku.

7. Iz stanja spisa predmeta utvrđeno je da su podneskom od 24. svibnja 2022. ovršenici pod točkom 2. tog podneska iznijeli prijedlog za odgodu ovrhe do donošenja odluke po podnesenoj ustavnoj tužbi te su iznijeli određene primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

7.1. Prvostupanjski sud se u pobijanom rješenju kojim odbija prijedlog za odgodu ovrhe ovršenika u točki 5. obrazloženja osvrće na prijedlog ovršenika iznijetom na ročištu održanom 28. svibnja 2024. kojim predlažu provođenje novog vještačenje po građevinskom vještaku i vještaku elektrotehnike struke vezano za trafostanicu koja se nalazi na predmetnoj nekretnini te s tim u vezi navodi da je odbio takav prijedlog jer nije u skladu s efikasnosti postupka i jer se vještak D. Č. povodom prigovora ovršenika na prijedlog vrijednosti predmetne nekretnine već očitovao i izradio dopunu nalaza od 19. veljače 2023. u kojem je utvrdio vrijednost nekretnine u iznosu od 136.646,64 EUR koju dopunu nalaza ocjenjuje u skladu s pravilima struke.

7.2. Imajući u vidu da je pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odlučivao o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, a ne o prijedlogu ovršenika o provođenju vještačenja vrijednosti nekretnine po drugom vještaku, to je prvostupanjski sud nepotrebno u pobijanoj odluci iznosio razloge zbog kojih je prijedlog ovršenika za provođenjem novog vještačenja na okolnost vrijednosti ovršne nekretnine ocijenio neosnovanim u kojem smislu su i žalbeni navodi kojima se ovršenici referiraju na obrazloženje pobijanog rješenja u tom dijelu neodlučni za ocjenu njihovog prijedloga za odgodu ovrhe.

7.3. Ovršenici u žalbi doduše navode da vještak nije otklonio nedostatak u pogledu pogrešno izračunate površine nekretnine i dr. te da smatraju da se ovršni postupak u ovoj pravnoj stvari treba odgoditi dok se navedene nepravilnosti ne otklone sukladno odredbama OZ pri tome se pozivajući na odredbe iz članka 65. stavka 1. točke 7. OZ prema kojima se ovršni postupak može odgoditi ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevaju otklanjanje te nepravilnosti pri provedbi ovrhe. Takvim žalbenim navodima ovršenici iznose nove činjenice i drugi razlog za odgodu uz onaj iz članka 365. stavka 1. točke 1. OZ, no kako se sukladno članku 352. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. istog članka - dalje u tekstu: ZPP) koji Zakon se u ovršnim postupcima primjenjuje na temelju čanka 21. stavka 1. OZ, u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, to ni ovaj sud nije ovlašten ispitivati pravilnost činjeničnog stanja s aspekta novo iznesenih činjenica u žalbi.

8. Ispitivanjem pobijanog rješenja u pravcu bitnih povreda ovršnog (parničnog) postupka i s aspekta pravilne primjene materijalnog prava na koje žalbene razloge ovaj sud na temelju članka 365. stavka 2. u vezi članka 381. ZPP i članka 21. stavka 1. OZ utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije počinjena ni jedna bitna povreda ovršnog (parničnog) postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Utvrđeno je i da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom članka 65. stavka 1. OZ ocijenio da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe propisane tom zakonskom odredbom što ovršenici nisu doveli u sumnju navodima da se ustavna tužba može podvesti pod pojam "izvanredno pravno sredstvo u smislu odredbe članka 70. stavka 1. OZ".

8.1. U svezi s naprijed navedenim valja ukazati da je člankom 67. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 99/99 i 29/02) propisano da ustavna tužba u pravilu ne sprječava primjenu osporavanog akta dok je stavkom 2. istog članka propisano da na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Ustavni sud može odgoditi ovrhu do donošenja odluke, ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta, pa se ovršenici upućuju na te zakonske odredbe ukoliko smatraju da bi im provedbom ovrhe bila prouzročena veća šteta.

9. Kako iz navedenih razloga nisu ostvareni na žalbi istaknuti žalbeni razlozi, a niti oni na koje ovaj sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti to je primjenom članka 380. točke 2. ZPP u vezi članka 21. stavka 1. OZ valjalo odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjski rješenje.

10. Budući je trošak odgovora na žalbu ocijenjen nepotrebnim za ishod žalbenog postupka u smislu članka 155. ZPP, to je odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadu tog troška.

U Varaždinu 9. listopada 2024.