1              

                            Poslovni broj: Gž 986/2024-2

 

 

 

Poslovni broj: Gž-986/2024-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Ivani Čačić, kao sucu pojedincu, u predmetu osiguranja predlagateljice A. P. iz S., OIB:..., zastupane po punomoćniku D. H., odvjetniku u Z., protiv protivnika osiguranja F. G. iz S., OIB:..., zastupanog po punomoćnik F. Ž., odvjetniku u Z., radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Psp-6/2024-25 od 1. srpnja 2024., 26. rujna 2024.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba predlagateljice osiguranja i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Psp-6/2024-25 od 1. srpnja 2024.

 

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim je rješenjem odbijen prijedlog za osiguranje predlagateljice koji glasi:

 

"I               Nalaže se tuženiku F. G. O...., predati tužiteljici A. P., OIB..., sve ključeve novopostavljene brave na ulaznim vratima i predati joj stan u S., upisan kao suvlasnički dio 459/1000 Etažno vlasništvo (E-2), povezano za vlasništvom posebnog dijela – trosoban stan oznake S.2 u prizemlju i na katu stambene građevine, ukupne korisne površine 74,50 m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu, oznake PM.1, korisne površine 12,50 m2 i pripadajućim vrtom u dvorištu, oznake VRT.2, korisne površine 39,60 m2, nalazeći se u zgradi izgrađenoj na z.k.č.506/2, broj D.L. 20, površine 316 m2, dvorište, površine 206 m2, kuća, S.,  površine 110 m2, ukupne površine 316 m2, upisano u z.k.ul. 8353 K.O. S. K., u posjed slobodan od osoba i osobnih stvari, sve u roku od 4 sata od primitka/dostave ove privremene mjere.

 

II               Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka.

 

III              Protiv ove privremene mjere nije dopuštena žalba.“

 

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija predlagateljica osiguranja zbog bitnih povreda odredaba parničnog (ovršnog) postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i povrede njezinih konvencijskog prava na pošteno suđenje i mirno uživanje vlasništva, uz prijedlog da se žalba uvaži i prvostupanjsko rješenje preinači na način da se usvoji prijedlog za donošenje privremene mjere uz naknadu troškova sastava prijedloga za osiguranje s pripadajućim kamatama, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje drugom sucu prvostupanjskog suda. Traži i naknadu troškova sastava žalbe uvećanih za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu.

 

3. Protivnik osiguranja je u odgovoru na žalbu predložio istu odbiti i potvrditi pobijano rješenje uz tvrdnju da je pravilna ocjena suda prvog stupnja o tome da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje pretpostavki za određivanje predloženog osiguranja privremenom mjerom. Žalbena navode o „obitelji koja je ostala bez krova nad glavom“ ocjenjuje emocionalnom ucjenom suda, patetikom i nedopuštenim pritiskom na sud koji su rezultat nezadovoljstva predlagateljice činjenicom da se njezine tvrdnje provjeravaju i propitkuju bez favoriziranja nje kao stranke u postupku. 

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je postojanje zakonskih pretpostavki za određivanje osiguranja privremenom mjerom kojom će se protivniku osiguranja naložiti da u roku od četiri sata od dostave privremene mjere preda predlagateljici osiguranja sve ključeve novopostavljene brave na ulaznim vratima trosobnog stana u prizemlju i na katu zgrade u S. te da joj taj stan preda u posjed zajedno s parkirnim mjestom i dijelom vrta u dvorištu. Taj se prijedlog temelji na tvrdnji predlagateljice da joj je protivnik osiguranja 5. ožujka 2024. oduzeo posjed predmetne nekretnine na način da je obio postojeću bravu na ulaznim vratima stana i zamijenio je novom bravom, a podnesen je istovremeno s tužbom koju je tužiteljica radi posjedovne zaštite stana zbog smetanja učinjenog 5. ožujka 2024. podnijela prvostupanjskom sudu. U prijedlogu je tvrdila da su ispunjenje pretpostavke za privremeno uređenje odnosa među strankama, do pravomoćnog okončanja posesorne parnice, jer da je smetanje posjeda o kojem je riječ izvršeno pred zajedničkom maloljetnom djecom koja su, kao i ona, pretrpjela veliki i intenzivni strah te psiho-emotivno i ekonomsko nasilje „vidjevši da ih njihov otac obijanjem i nasilno izbacuje iz roditeljskog doma“.

 

6. Na temelju izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 5. ožujka 2024. te zapisnika o ispitivanju predlagateljice i protivnika osiguranja od istog dana, sud prvog stupnja je utvrdio da nisu ispunjenje zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčanih tražbina propisane člankom 346. Ovršnog zakon („Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022., dalje OZ) pa odbija prijedlog za osiguranje.

 

7. Ovaj je drugostupanjski sud na temelju članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) koji se na ovaj postupak primjenjuje u skladu s člankom 21. stavkom 1. OZ-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013, 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

 

8. Ispitujući na taj način pobijano rješenje ocjena je ovog suda da u njegovu donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

9. Suprotno tvrdnjama predlagateljice, u dijelu u kojem se odnosi na zaključak da nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 346. stavka 1. točke 2. OZ-a (sprečavanje nasilja i prijeteće nenadoknadive štete) i članka 347. stavka 2. OZ-a (sprečavanje nasilja i nenadoknadive/teško nadoknadive štete), pobijano rješenje sadrži razloge koji ga pravno odlučno opravdavaju i iz kojih se može ispitati. Ti razlozi nisu proturječni ni nerazumljivi pa se, suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje u tom dijelu može ispitati.

 

9.1. Činjenica da žaliteljica osporava ili problematizira zaključak suda prvog stupnja o tome da nisu ispunjenje pretpostavke za predloženo osiguranje ima značaj prigovora o načinu odlučivanja o prijedlogu s izrazom nezadovoljstva ocjenom provedenih dokaza i utvrđenim činjeničnim stanjem jer njima predlagateljica izražava shvaćanje da je u postupku drukčije trebalo utvrditi činjenice, ali, suprotno žalbenim navodima, nema značaj bitnih povreda postupka.

 

9.2. Iz sadržaja žalbe proizlazi da predlagateljica kroz žalbeni razlog bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a zapravo pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu i utvrđenje tog suda o nepostojanju potrebe da se odnos među strankama privremeno uredi jer nije učinjena vjerojatnim opasanost od nasilja ili nastanka nenadoknadive/teško nadoknadive štete. Navodi kojima žaliteljica osporava ili problematizira utvrđenja na kojima prvostupanjski sud temelji osporeno rješenje u biti su prigovori činjenične naravi kojima žaliteljica iznosi svoju ocjenu dokaza provedenih u postupku koja je različita od ocjene na kojoj je zasnovana pobijana odluka.

 

9.3. Činjenica da žaliteljica ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljan nema značaj bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Prema članku 8. ZPP-a, odlučne činjenice u postupku osiguranja do stupnja vjerojatnosti utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanom rješenju. Osim toga, sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze pa postupanjem po toj ovlasti, odnosno time što žaliteljica ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljna i smatra da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što ona tvrdi i njezino tumačenje odlučnog i istinitog (da prijeti nasilje ili nenadoknadiva/teško nadoknadiva šteta), sud prvog stupnja nije povrijedio niti jedno žaliteljičino pravo. Isto tako, to što su u postupku činjenice utvrđene do stupnja vjerojatnosti tako da je na temelju njih prijedlog za osiguranje ocijenjen neosnovanim ne može dobiti značaj neke postupovne povrede.

 

10. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje u odnosu na ocjenu da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti od nasilja ili prijeteću nenadoknadivu/teško nadoknadivu štetu, sadrži odlučne i dostatne razloge o bitnim aspektima u postupku iznesene činjenične i pravne argumentacije predlagateljice pa neosnovano predlagateljica u žalbi prigovara da je odluka proizvoljna te da joj je stoga povrijeđeno konvencijsko pravo na pošteno suđenje.

 

11. Utvrđenje suda prvog stupnja o nepostojanju pretpostavki za izdavanje predložene privremene mjere koje se odnose na (ne)postojanje prijetećeg nasilja ili nenadoknadive/teško nadoknadive štete, temelji se na pravilnoj ocjeni izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 5. ožujka 2024. te zapisnika o ispitivanju stranaka tom prilikom, koje je isprave predložila razgledati predlagateljica. Iz tih isprava proizlazi da je toga dana predlagateljica sa adrese gdje je tada stanovala (kod svoje bake) došla na adresu spornog stana gdje joj protivnik osiguranja nije htio otvoriti vrata. Pritom među njima nije bilo verbalnog niti fizičkog nasilja. Ne proizlazi da su događaju prisustvovala djeca. Stoga su neistini navodi predlagateljice da je tom prilikom tužiteljici ili maloljetnoj djeci stranaka nastala psiho-emotivna trauma izazvana agresivnim ponašanjem protivnika osiguranja koju u svom prijedlogu za osiguranje opisuje kao prijeteće nasilje ili nenadoknadivu/teško nadoknadivu štetu kao pretpostavke za privremeno uređenje odnosa među strankama. Zbog toga nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

12. Na pravilan zaključak da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane člankom 346. stavka 1. točke 2. i člankom 347. stavkom 2. OZ-a sud prvog stupnja je pravilno primijenio te propise kad je prijedlog za osiguranje privremenom mjerom odbio imajući na umu da je postojanje nasilja ili prijeteće nenadoknadive/teško nadoknadive štete pretpostavka koja u svakom slučaju treba biti ispunjenja. Dapače, kod regulacijske mjere iz članka 347. stavka 2. OZ-a to je ujedno i jedina pretpostavka. Zbog toga je na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavka 1. OZ-a odbijena žalba predlagateljice osiguranja i potvrđeno je pobijano rješenje iako predlagateljica.

 

12.1. Imajući na umu navedene razloge, iako žaliteljica osnovano predbacuje sudu prvog stupnja da je neobrazložen njegov zaključak o tome da predlagateljica koja u prijedlogu tvrdi da od 5. ožujka 2024. ne može ući u sporni stan u koji je dotad mogla nesmetano ući svojim ključem, nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, to, s obzirom na zaključak o tome da nisu ispunjenje (ostale) pretpostavke za izdavanje predložene privremene mjere, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

 

13. Naposljetku, ne ulazeći u primjenu konvencijskog prava na mirno uživanje vlasništva u posesornoj parnici, posebno u postupku izdavanja privremene mjere, za odgovoriti je žaliteljici da je u svakom slučaju građanskopravni spor između privatnih osoba izvan dosega članka 1. Protokola 1. uz Konvenciju i odgovornosti države. Država se može smatrati odgovornom za štete zbog povrede članka 1. Protokola br. 1. samo ako su sudske odluke donijete protivno domaćim propisima ili su proizvoljne odnosno na drugi način očigledno nerazumne (Mindek protiv Hrvatske od 30. kolovoza 2016., broj zahtjeva:  6169/13, točka 77.), a što nije situacija u ovom predmetu (vidjeti točke 10. do 12. ovog rješenja). Zbog toga su neodlučni njezini žalbeni navodi kojima upućuje na zaštitu koju Konvencija pruža pravu na mirno uživanje vlasništva.

 

14. Predlagateljica koja sa žalbom nije uspjela odbijena je sa zahtjevom za naknadu troškova odbijenog pravnog lijeka (članak 166. stavak 2. ZPP-a).

 

U Varaždinu 26. rujna 2024.