Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

                                                                                     Poslovni broj:  Gž-2802/2024-2

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Đaković Vranković kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. Ć., OIB:…, iz S., kojega zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u Z., protiv tuženika Grada Z., OIB:…, Z., kojega zastupa punomoćnik Z. G., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2392/2019-77 od 8. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 24. rujna 2024.

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2392/2019-77 od 8. travnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke. 

 

II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se ista prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom III. izreke.

 

III. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi tužitelja i tuženika za naknadu troškova postupka u povodu žalbi. 

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja je presuđeno:

 

"I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 17.721,41 eur sa zateznim kamatama tekućim od 8. travnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

 

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 7.501,88 eur sa zateznim kamatama tekućim od 8. travnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

 

III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata za razdoblje od 31. srpnja 2014. pa do 7. travnja 2024.

 

IV. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.746,95 eur sa zateznim kamatama."

 

2. Protiv prvostupanjske presude, u dijelu pod točkom I. i II. izreke žalbu je izjavio tuženik, zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 2/07-Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22,114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom za preinačenje a podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

 

3. Žalbu je izjavio i tužitelj pobijajući zbog svih zakonskih razloga odluku pod točkom III. izreke, s prijedlogom za preinačenje.

 

4. Žalbe nisu osnovane.

 

5. Nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer su obrazloženju presude navedeni dostatni i valjani razlozi o odlučnim činjenicama i  ne postoje ikakve proturječnosti ili drugi nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati. Suprotno navodu tuženika, prvostupanjski sud je u obrazloženju ocijenio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ž. Ž. koji je na prigovore odgovorio detaljno i argumentirano. Ostalim navodima tuženik ne iznosi konkretne nepravilnosti u smislu odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP već tek citira sadržaj te odredbe.

 

6. Odbijanjem dokaznog prijedloga tuženika da se tužitelju naloži dostavljanje građevinske dozvole za stambeni objekt na kojem je šteta nastala, nije počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP. Naime, do zaključenja prethodnog postupka on je iznio taj dokazni prijedlog bez ikakve argumentacije zbog čega bi građevinska dozvola u ovom slučaju bila važna. To nije pojasnio niti tijekom glavne rasprave tvrdeći tek (na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena) da je potrebno utvrditi da li je objekt tužitelja sagrađen sukladno izdanoj dozvoli odnosno postoje li nepravilnosti u izgradnji. Prvostupanjski sud je pravilno obrazložio da u ovom slučaju nije važno je li tužitelj imao dozvolu za građenje. Kako pak tuženik do zaključenja prethodnog postupka (niti naknadno)  nije iznio ikakve konkretne tvrdnje u čemu bi mogla biti nepravilnost u gradnji koja bi bila relevantna za nastanak štete, neprihvaćanjem ovoga dokaznog prijedloga kao nepotrebnog nije mu nezakonito uskraćena mogućnost raspravljanja.

 

7. Suprotno proizvoljnoj tvrdnji tuženika, nije počinjena niti bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 8. u vezi čl. 354. st. 1. ZPP koju opisno ističe. Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom odredbe čl. 8. ZPP ocijenio sve provedene dokaze, u ovom slučaju iskazi svjedoka su ocijenjeni u logičnoj povezanosti sa ostalim provedenim dokazima i ispravama u spisu i za tu su ocjenu  navedeni dostatni i logični argumenti.

 

8. Sadržajem žalbenih navoda tužitelj ne ukazuje konkretno na ijednu od bitnih povreda odredbi parničnog postupka.

 

9. Suprotno prigovoru oboje žalitelja, odlučne činjenice su pravilno i potpuno utvrđene.

 

10. Utvrđeno je i nije sporno je tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. 282 k.o. S. N. i to zkč. br. 1510/2 u naravi kuća u S., …

 

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastale 30. srpnja 2014., u popodnevnim satima, kada se uslijed velikih kiša i oborina, a zbog loše izvedenog sustava odvodnje voda s ceste izlila  u podrumski stan njegove kuće.

 

12. Tvrdnjom da sudski vještak Ž. Ž. nije prilikom očevida tijekom ovoga postupka zatekao ikakva oštećenja u stanu tužitelja i da tužitelj nije priložio račune za nove aparate tuženik proizvoljno i netočno tumači nalaz i mišljenje, utvrđenja suda prvoga stupnja o opsegu štete temelje se ne samo na tom nalazu i mišljenju (kojim doista nisu utvrđena oštećenja jer ih je tužitelj zbog proteka vremena otklonio kako bi mogao koristiti stan) već i na drugim dokazima navedenim u obrazloženju a to nisu samo  iskazi svjedoka već i potvrda PU Z.., PP S. kojom je potvrđen štetni događaj i opisana oštećenja u stanu tužitelja uočena intervencijom policijskih službenika 31. srpnja 2014.

 

13. Nadalje, tužitelj je 31. ožujka 2015. Općinskom sudu u Sesvetama podnio prijedlog za osiguranje dokaza radi utvrđivanja uzroka i visine štete, postupak je vođen pod poslovnim brojem R1-312/15 (stari broj R1-59/15), nalazom i mišljenjem  vještaka za graditeljstvo I. F. utvrđena je visina štete (unutar nekretnine) u iznosu od 44.595,57 kn. U pogledu uzroka štete iz nalaza i mišljenja od 19.6.2015. proizlazi da se nekretnina tužitelja nalazi s južne strane prometnice, na sjevernoj strani prometnice izvedeni su betonski rubnjaci, dok s južne strane prometnice nisu izvedeni rubnjaci, ali niti odvodne kanalice te je nagib prometnice prema predmetnoj tužiteljevoj nekretnini, da su uzrok oštećenja i nastale štete oborinske vode s javne prometnice, uz istovremeni vjerojatni izljev vode iz kontrolnog okna javne odvodnje te da su nekontrolirano poplavile garažu i suterenski stan uz obrazloženje da su uzdužni i poprečni padovi prometnice izvedeni bez kontrolirane odvodnje površinske vode i da su padovi i detalji odvodnje prometnice i sama odvodnja izvedeni suprotno pravilima struke, da su osim štete unutar nekretnine tužitelju u potpunosti uništene i pokretnine koje su se nalazile u predmetnoj nekretnini, a vještak ih pobliže navodu u daljnjem dijelu nalaza.  Zaključuje da je za nastalu štetu isključivo odgovoran tuženik budući da prema odredbi čl. 4. Zakona o vodama upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje poduzima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te da prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalne djelatnosti obavljaju jedinice lokalne samouprave (odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, održavanje javnih površina, održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture).

 

14. Dokazima provedenim u ovom parničnom postupku prvostupanjski sud je obrazloženo i argumentirano zaključio da je tužitelj dokazao štetni događaj, ne samo iskazima svjedoka već i drugim dokazima koje je predložio.   

 

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ž. Ž. iz I. e. d.o.o., izrađenog tijekom ovog parničnog postupka, proizlazi da je mikrolokacija nekretnine tužitelja takva da zbog nagiba terena od sjevera prema jugu, uzdužnog nagiba ceste od zapada prema istoku (s najnižom kotom kod čestice tužitelja), te poprečnog nagiba ceste od sjevera prema jugu, dolazi do slijevanja oborinskih voda na česticu tužitelja. S obzirom da u vrijeme štetnog događaja na cesti nije bila izvedena rešetka za odvodnju oborinskih voda, kao niti betonska kanalica i betonski rubnjak, što je naknadno postavljeno (točka 1.2 Nalaza), prema dokumentaciji priležećoj spisu je vidljivo da je zbog velikog oborinskog nevremena došlo do velikog pritoka oborinske vode i poplavljivanja stana tužitelja u podrumu zgrade. Procijenjena amortizirana visina štete u stanu tužitelja koji se nalazi u podrumu zgrade u S., …, prema stanju zatečenom na uviđaju i dokumentaciji priležećoj spisu, na dan izrade nalaza i mišljenja i to šteta na nekretnini iznosi 68.522,00 kn, šteta na kućanskoj opremi i namještaju iznosi 50.000,00 kn, šteta na radnoj opremi i strojevima iznosi 15.000,00 kn, odnosno ukupno iznosi 133.522,00 kn.

 

16. Nije sporno da prometnica s koje je došlo do izlijevanja vode, … ulica,  predstavlja nerazvrstanu cestu.

 

17. Temeljem utvrđenih činjenica, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnoga prava odbio prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika i utvrdio njegovu odgovornost za štetni događaj jer je uzrok štete izlijevanje oborinske vode s prometnice u njegovom vlasništvu čije je održavanje kao i održavanje objekata komunalne infrastrukture, među njima i onih za odvodnju atmosferskih voda, njegova zakonska obveza.  

 

18. U pogledu pasivne legitimacije i odgovornosti tuženika pravilno su primijenjene odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/1995, 109/1995, 21/1996, 70/1997, 128/1999, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 82/2004, 110/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009, 153/2009, 49/2011, 84/2011, 90/2011, 144/2012, 56/2013, 94/2013, 153/2013 i 147/2014 dalje: ZKG). Tako je u čl. 1. st. 1. propisano da se tim zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Člankom 1. st. 2. ZKG propisano je da se pod komunalnim gospodarstvom u smislu toga Zakona razumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito: pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Z. kao i županija kada je to određeno tim Zakonom. Člankom 2. st. 1. ZKG propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, a st. 2. istog članka ZKG propisano je da su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne na temelju toga Zakona i posebnih propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja te osigurati javnost rada.

 

19. Člankom 3. st. 1. ZKG propisano je da su komunalne djelatnosti u smislu toga Zakona, pored ostalih, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, a pod odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda razumijeva odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, odvodnja atmosferskih voda, te crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama.

 

20. Pored toga, odredbom čl. 100. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 148/13) je propisano da cestovnu građevinu uz ostalo, čini sustav za  odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste i drenaže a prema odredbi čl. 101. istoga Zakona, nerazvrstana cesta je javno  dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

 

21. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe,jedinica lokalne samouprave, kao obveznik pružanja i obavljanja komunalnih usluga,
pa makar takav prijenos bio utemeljen na odredbama zakona, ne oslobađa se svoje
obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguranja pravilnog djelovanja tih
osoba, niti se oslobađa odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovu
radu (tako i Rev-944/22).

 

22. Kako je utvrđeno da je šteta prouzročena nepravilnostima u radu tuženika pravilno je odbijen i njegov prigovor da je uzrok štete viša sila te mu je primjenom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08 i 125/11, dalje: ZOO) naloženo da naknadi štetu tužitelju u iznosu utvrđenom temeljem nalaza i mišljenja vještaka u ovom postupku.

 

23. Neosnovan je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava koji ističe tužitelj u odnosu na odluku suda prvoga stupnja kojom je odbijen zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđenu naknadu za razdoblje od štetnog događaja do donošenja prvostupanjske presude. Naime, on nije priložio ikakve račune o plaćanju pojedinih radova ili kupnje namještaja i aparata već je procjena štete utemeljena na cijenama u vrijeme presuđenja, temeljem nalaza i mišljenja I. e. d.o.o. izrađenog u ovom parničnom postupku, koji je on izričito prihvatio bez primjedbi i  u skladu s njim odredio iznos tužbenog zahtjeva. Stoga je pravilan stav suda prvoga stupnja da je u pitanju naknada nenovčane imovinske štete na koju zatezna kamata teče od presuđenja  a ne od nastanka štete (tako i Rev-1087/23).

 

24. Odluka o naknadi troškova postupka pod točkom II. izreke je pravilna u smislu odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP a tuženik njenu pravilnost ne osporava posebnim razlozima.

 

25. Slijedom izloženog, kako nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje  niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP  presuđeno je kao u izreci  ove presude.

 

26. Budući da žalbe nisu osnovane, odbijeni su zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. i čl. 166. st. 1. ZPP).

 

 

                                               U Zagrebu, 24. rujna 2024.

 

      Predsjednik vijeća:                                                                                                                      

     Marijan Vugić, v.r.