1                                      Broj: Pp-4720/2023-5

 

 

 

                                                                                                                            

            REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

              Domovinskog rata 4, Split              

Broj: Pp-4720/2023-5

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski prekršajni sud u Splitu po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika O. d.d. i drugookrivljenika S. J., oboje zastupanih po Odvjetničkom društvu A. & A. iz S., zbog prekršaja iz članka 95. stavka 1. točke 3. i dr. Zakona o privatnoj zaštiti (Narodne novine 16/20 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o privatnoj zaštiti), po prigovoru okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite, Služba inspekcijskih poslova Split (dalje: Ministarstvo unutarnjih poslova), klasa: 217-02/23-18/20 urbroj: 511-01-368-23-2 od 16. ožujka 2023., nakon glavne rasprave provedene i zaključene 18. rujna 2024. u prisutnosti branitelja te u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 19. rujna 2024. objavio je i    

 

p r e s u d i o    j e

k r i v i   s u

 

što su dana 3. svibnja 2021. u S., prvookrivljenik kao pravna osoba, a drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, nudili i zaključili ugovor o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljaka s trgovačkim društvom T. d.o.o. iz S., bez da posjeduju odobrenje Ministarstva za obavljanje djelatnosti privatne zaštite,   

 

dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba

u pravnoj osobi nudili i ugovarali poslove privatne zaštite, a da nisu imali odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite, 

čime su počinili prekršaj opisan u članku 6. stavku 2. Zakona o privatnoj zaštiti,

a kažnjiv po članku 95. stavku 1. točki 3. i stavku 3. istoga Zakona.

 

I. Na temelju naprijed citiranih propisa se

 

i z r i č e

 

PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 

2.650,00 (dvije tisuće šesto pedeset) EURA 

 

DRUGOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD

390,00 (tristo devedeset) EURA

 

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena. 

 

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

 

O b r a z l o ž e n j e

 

1.                 Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je prekršajni nalog pod gornjom poslovnom oznakom od 16. ožujka 2023. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjeničnog opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

 

2.                 Okrivljenici su u zakonskom roku podnijeli prigovor protiv prekršajnog naloga pa ga je sud stavio izvan snage i na temelju članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.

 

3.                 Sud je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika, s tim da je na raspravi bio prisutan njihov branitelj koji je izričito naveo da se prigovor na prekršajni nalog ima smatrati pisanom obranom okrivljenika te da nema potrebe za njihovim neposrednim ispitivanjem, budući da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje meritorne sudske odluke  Stoga je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da neposredno ispitivanje okrivljenika nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

 

3.1. Postupak je na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona proveden i u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, koji je uredno pozvan, a koji svoj izostanak nije opravdao pa je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa. 

 

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao prigovore na prekršajni nalog prvookrivljenika i drugookrivljenika s prilozima u vidu dopisa Ministarstva unutarnjih poslova klasa: 217-02/23-18/20 od 14. veljače 2023. s odgovorom O. , Direkcije informacijske i bankovne sigurnosti, Odjela bankovne sigurnosti od 28.

veljače 2023.; zatim ugovor o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljaka između O. d.d. i T. d.o.o. od 3. svibnja 2021. s pripadajućom uputom, ugovor o uslugama prijenosa i prijevoza novca i vrijednosnica i tehničkim intervencijama na bankomatima između O. d.d. i M. d.o.o. od 10. veljače 2017. s pripadajućim aneksima, proceduru o načinu realizacije usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljaka za klijente sektora stanovništva O. d.d. od prosinca 2018. godine te povijesni i aktualni izvadak iz Sudskog registra za trgovačko društvo O. d.d. 

 

4.1. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike,  iz koje je razvidno da drugookrivljenik nije prekršajno kažnjavan, dok je prvookrivljena pravna osoba osuđivana zbog prekršaja iz članka 360., 361. i 361.B Zakona o kreditnim institucijama, zatim zbog prekršaja iz članka 228. Zakona o radu, članka 179. Zakona o platnom prometu, članka 150. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, članka 31. Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupa osnovnom računu te prekršaja iz članka 8. Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa.

 

4.2. U prigovorima na prekršajni nalog, u bitnom istog sadržaja, okrivljenici navode kako nije sporno da je O. d.d. zaključila ugovor o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljka s društvom T. d.o.o., ali kako iz sadržaja spomenutog ugovora nedvojbeno proizlazi da će ugovorene poslove privatne zaštite obavljati pravna osoba koja za to ima odobrenje nadležnog Ministarstva, a ne Banka. Nadalje se navodi kako je ključno pitanje je li O. d.d. stvarno obavljala ugovorene poslove privatne zaštite, za koje nesporno nema odobrenje, ili je te poslove stvarno obavljala pravna osoba koja takvo odobrenje ima. Ističe se da je ratio legis

Zakona o privatnoj zaštiti taj da poslove privatne zaštite mogu obavljati samo pravne osobe koje za to imaju odobrenje. Naglašava se kako iz naziva sklopljenog ugovora proizlazi da će okrivljena pravna osoba za T. d.o.o. obavljati ugovorene poslove privatne zaštite, međutim iz sadržaja sklopljenog ugovora, i to baš članka 1. proizlazi da će te poslove obavljati pravna osoba koja za to ima odobrenje nadležnog Ministarstva, a ne prvookrivljenik. Nadalje se navodi kako je u trenutku sklapanja predmetnog ugovora Banka već imala sklopljen ugovor s pravnom osobom koja će ugovorene poslove obavljati i za T. d.o.o., i to s ovlaštenom pravnom osobom

M. s. d., koja je u ugovoru navedena kao podizvršitelj. Još se ističe da iz članka 2. ugovora te članka 2. i 5. pripadajuće upute jasno proizlazi da podizvršitelj izvršava sve usluge privatne zaštite za klijenta T. d.o.o. 

 

4.3. Uvidom u ugovor o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljka između O. d.d. i T. d.o.o. od 18. svibnja 2021. utvrđeno je kako je člankom 1. Ugovora određeno da su ugovorne stranke suglasne da Banka nije ovlaštena samostalno izvršavati usluge prijevoza, prijenosa i privatne zaštite osiguranjem i pratnjom vrijednosnih pošiljaka te da je klijent T. d.o.o. suglasan i dozvoljava da banka predmetne usluge povjeri trećoj osobi po vlastitom izboru (podizvršitelju) koja će navedene usluge izvršavati u ime i za račun banke. Člankom 7. predmetnog ugovora uređena je naplata usluge prijevoza vrijednosnih pošiljaka koju banka obračunava klijentu i koja, ovisno o kategoriji pošiljaka iznosi od 41,00 do 55,00 kuna + PDV za redovan prijevoz te 70,00 kuna + PDV za izvanredan prijevoz. 

 

4.4. Iz ugovora broj 10/2/2017 o uslugama prijenosa i prijevoza novca i vrijednosnica te tehničkim intervencijama na bankomatima između O. d.d. i M. d.o.o. proizlazi kako su navedene usluge povjerene upravo potonjem trgovačkom društvu, kojemu je dopušteno obavljanje poslova iz ugovora na temelju posebnog odobrenja Policijske uprave zadarske broj 511-18-06-UP/I-23/1-07. 

 

4.5. Iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova klasa: 217-02/23-18/20 od 14.

veljače 2023. vidljivo je kako Ministarstvo traži od prvookrivljene pravne osobe da u roku od 7 dana dostavi podatke o odgovornoj osobi u pravnoj osobi, odnosno osobi koja je bila odgovorna za zaključivanje ugovora o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljka između O. d.d. i T. d.o.o. 

 

4.6. U dopisu O. d.d., Direkcije informacijske i bankovne sigurnosti, Odjela bankovne sigurnosti. od 28. veljače 2023, navodi se kako je odgovorna osoba za zaključivanje predmetnog ugovora bio drugookrivljeni S. J.. 

 

4.7. Branitelj okrivljenika je na raspravi istaknuo kako u cijelosti ostaje kod svih navoda iz prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga koji navodi predstavljaju i obranu oboje okrivljenika. 

 

4.8. U završnom govoru branitelj okrivljenika pod I. i II. istaknuo je da O. d.d. nije počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, jer nije izvršavala poslove preuzete ugovorom, već je te poslove obavljala tvrtka koja ima odobrenje nadležnog ministarstva za obavljanje djelatnosti prijevoza novca i privatne zaštite pa se predlaže osloboditi odgovornosti za počinjene prekršaje. U odnosu na drugookrivljenika branitelj je dodatno naveo da isti nije potpisao predmetni ugovor, niti iz bilo koje druge isprave proizlazi da je on odgovorna osoba, pa predlaže donijeti oslobađajuću presudu. 

 

5.                 Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici utužene prigode počinili prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude; zbog čega ih je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno.

 

6.                 Odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o privatnoj zaštiti propisano je da poslove privatne zaštite može javno nuditi i ugovarati samo ona javna osoba i obrtnik koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. 

 

6.1. Odredbom članka 95. stavka 1. točke 3. Zakona o privatnoj zaštiti određeno je da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.650,00 do 7.960,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako nudi i ugovara poslove privatne zaštite, a nema odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite. 

 

7. Analizirajući obranu okrivljenika, kakva proizlazi iz sadržaja prigovora na prekršajni nalog, koja u konkretnom slučaju predstavlja i njihovu obranu; za zaključiti je kako oni činjenično ne spore da su sklopili predmetni ugovor o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljaka, kao ni činjenicu da u tom trenutku okrivljena pravna osoba nije posjedovala odobrenje nadležnog ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite. Međutim, okrivljenici smatraju da opisanim postupanjem nisu ostvarili obilježja utuženog prekršajnog djela.

 

7.1. Ovakvu pravnu ocjenu okrivljenici argumentiraju time da je ratio legis Zakona o privatnoj zaštiti da poslove privatne zaštite obavljaju samo pravne osobe koje za to imaju odobrenje, zbog čega u konkretnom slučaju, prema njihovom

stajalištu, nije ključno pitanje tko je sklopio ugovor o pružanju poslova privatne zaštite s trećom subjektom, već tko je ugovorene poslove stvarno obavljao. Konačno, okrivljenici ističu da je prvookrivljenik prije sklapanja spornog pravnog posla imao sklopljen poseban ugovor o poslovnoj suradnji s ovlaštenom pravnom osobom za poslove privatne zaštite M. S. d.o.o., koja je u spornom ugovoru s T. d.o.o. bila navedena kao podizvršitelj i kojoj su prema sadržaju ugovora u cijelosti povjereni usluge prijevoza, prijenosa i privatne zaštite na pošiljkama klijenta. Drugim riječima, naglašavaju da je poslove privatne zaštite faktički obavljala pravna osoba s odobrenjem ministarstva za obavljanje poslova privatne zaštite, zbog čega okrivljenici ne bi ispunili biće prekršaja koji im se stavlja na teret.

 

7.2. Ovaj sud se slaže sa stajalištem obrane da je jedna od temeljnih svrha

Zakona o privatnoj zaštiti osigurati da poslove privatne zaštite obavljaju osobe koje za to imaju odobrenje. Međutim, predmetni propis ne normira samo pitanja poslova privatne zaštite u užem smislu (prema članku 2. stavku 1. točku 17. Zakona to podrazumijeva aktivnosti koje u okviru djelatnosti privatne zaštite obavljaju fizičke osobe na temelju dopuštenja Ministarstva), već i djelatnost privatne zaštite u širem smislu (aktivnosti kojima je svrha zaštita osoba i imovine, a koje obavljaju pravne osobe i obrtnici na temelju odobrenja Ministarstva unutarnjih poslova.

 

7.3. Da je pojam djelatnosti privatne zaštite širi od neposrednog obavljanja poslova takve prirode, vidljivo je iz samih prekršajnih inkriminacija u navedenom Zakonu, a koje imaju određenu hijerarhiju, upravo zbog različitog sadržaja i težine povređivanja zaštićenog dobra. Tako je odredbom članka 94. stavka 1. točke 2. Zakona o privatnoj zaštiti propisano kažnjavanje pravnih osoba koje obavljaju djelatnost privatne zaštite bez dopusnice odnosno odobrenja ministarstva, za što je zapriječena novčana kazna u iznosu od 5.300,00 do 13.270,00 eura i koja ima uporište u materijalnoj odredbi iz članka 4. stavka 1. istog zakona. Međutim, to se okrivljenicima ni ne stavlja na teret u ovom postupku, već se oni terete za nuđenje odnosno ugovaranje poslova privatne zaštite, što je pak obuhvaćeno naprijed citiranom odredbom članka 6. stavka 2. Zakona o privatnoj zaštiti te je za taj prekršaj za pravnu osobu propisana manja novčana kazna u rasponu od 2.650,00 do 7.960,00 eura.

 

7.4. Prema tome, riječ je o sadržajno potpuno različitim radnjama prekršaja pa kako je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je prvookrivljena pravna osoba ponudila i zaključila ugovor o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljka, neovisno o tome je li poslove ovog sadržaja obavljala neposredno ili preko druge, u konkretnom slučaju ovlaštene pravne osobe; a da istovremeno nije posjedovala odgovarajuće odobrenje Ministarstva; okrivljena pravna osoba je ostvarila sva propisana obilježja utuženog prekršaja.

 

7.5. Ovdje još valja istaknuti da ratio legis Zakona, koji opetovano problematizira obrana, prema stajalištu ovog suda nije samo osiguravanje da poslove privatne zaštite obavljaju za to specijalizirane licencirane pravne osobe; nego i sprječavanje da pravni subjekti koje ne ispunjavaju propisane uvjete stječu dobit na tržištu ugovaranjem poslova ovakve prirode, čime u krajnjoj liniji konkuriraju subjektima koji su morali ispuniti stroge zakonske uvjete kako bi bile dobili odgovarajuće odobrenje. To je ujedno i logično, jer u protivnom ne bi pored samog obavljanja djelatnosti bilo inkriminirano i ugovaranje odnosno nuđenje istih.

 

7.6. Dakle, gramatičkim, teleološkim i sistemskim tumačenjem zakonske norme, kao nedvojbeno proizlazi da je radnjama opisanim u optužnom aktu prvookrivljenik ostvario obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret. Pritom se ističe da je sud iz činjeničnog opisa ispustio riječ „javno“, jer je riječ o jezičnom višku koji ne spada u zakonska obilježja djela, a navedenom izmjenom nije narušen identitet presude i optužbe.

 

7.7. Što se pak tiče odgovornosti drugookrivljenika, sama okrivljena pravna osoba je, na izričito traženje ovlaštenog tužitelja da označi osobu koja je bila odgovorna za zaključivanje spornog ugovora o pružanju usluga prijevoza i obrade vrijednosnih pošiljaka, svojim dopisom od 28. veljače 2023. navela upravo drugookrivljenog Sinišu Jurića. Kako je riječ o nedvosmislenom upitu tužitelja te jasnom i neposrednom očitovanju okrivljene pravne osobe u tom pravcu, ovaj sud nema razloga sumnjati u navedeni podatak te smatra nesporno utvrđenim da su imenovanom povjereni poslovi vezani za sklapanje spornog ugovora. Slijedom navedenog, iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je drugookrivljeni Siniša Jurić kao odgovorna osoba počinio predmetni prekršaj.

 

7.8. Na kraju se ističe da je sud primijenio Zakon o privatnoj zaštiti (Narodne novine 16/20 i 114/22), iz razloga što je kasnija novela povoljnija za okrivljenike zbog nižih propisanih novčanih kazni, a koje su izrečene i u konkretnom slučaju. 

 

8. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije  sud je kao olakotnu okolnost na strani drugookrivljenika uzeo u obzir njegovu prekršajnu nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene. Kod prvookrivljenika je kao otegotna okolnost tretirana njegova ranija prekršajna kažnjavanost, međutim ne zbog istovrsnih prekršaja. Polazeći od citiranih okolnosti te uvažavajući stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra; ovaj sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne u visini posebnog minimuma propisanog za svaku vrstu okrivljenika. Na taj način će se prema stajalištu suda adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

 

8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

 

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

 

U Splitu, 19. rujna 2024.

             

              Zapisničarka                     Sudac

              Sanja Tolić, v.r.               Mario Bakota, v.r.

 

             

Uputa o pravnom lijeku:

 

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

 

Dostaviti: okrivljenicima, branitelju, tužitelju, u spis              

 

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica Sanja Tolić