- 1 -

 

Broj: Ppž-97/2024

 

                             

 

                 Republika Hrvatska             

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske                                         Broj: Ppž-97/2024

                          Zagreb             

 

             

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća te Maria Soljačića i Jasne Momirović kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Željka Kudrića kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okr. M. B., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19, 42/20. i 85/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenom protiv prekršajnog naloga Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Postaje granične policije Vrbanja od 15. prosinca 2023., klasa: 211-07/23-1/16026, urbroj: 511-15-13-23-1, u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2024.,

 

p r e s u d i o   j e

 

1.                  U povodu prigovora okr. M. B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se prekršajni nalog te se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okr. M. B. (s osobnim podacima kao u prekršajnom nalogu)

 

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

              da bi:

              dana 15.12.2023. godine, u 00,50 sati, u mjestu Drenovci, ulica Ljudevita Gaja kućni broj 1 vozila M1 marke Honda registarske oznake xxxx, upravljao, iako je u krvi imao alkohola g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, što je utvđeno alkometrom Drager (umanjeno za granicu dopuštene pogreške od 0,1 g/kg),

 

              pa da bi time počinio prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

 

2.               Uslijed gornje odluke, prigovor M. B. je bespredmetan

 

3.             Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

 

 

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanim prekršajnim nalogom proglašen je krivim okrivljenik M. B. i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci prekršajnog naloga.

 

Istim prekršajnim nalogom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

 

              Okrivljenik je obvezan i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu od 66,36 eura.

 

2.               Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako to proizlazi iz sadržaja istog, ističući u bitnome da prigovor podnosi zbog odluke o kazni i zaštitnoj mjeri.

 

              Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3.               S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi članku 238. stavku 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4.               Prigovor je bespredmetan.

 

5.               Ispitujući pobijani prekršajni nalog, po službenoj dužnosti, u smislu članka 238. stavka 11. u vezi sa člankom 202. stavkom 1. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je utvrdio da su štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj.

 

 

6.               Naime, u činjeničnom opisu se samo navodi vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja uz navođenje kategorije, marke i reg. oznake vozila, te da je okrivljenik upravljao iako je u krvi imao alkohola.

 

7.               Dakle, kako je vidljivo iz izreke pobijanog prekršajnog naloga, okrivljenik je proglašen krivim da je počinio prekršaj iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, bez da je u cijelosti opisana radnja okrivljenika kojom su ostvarena bitna obilježja prekršaja iz članka 199. stavak 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji mu se pobijanim prekršajnim nalogom stavlja na teret.

 

8.               Naime, odredbom članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je:

„(8) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač i instruktor vožnje ako u krvi ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.“

 

9.               Iz citirane zakonske odredbe članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno proizlazi da predmetni prekršaj može počiniti vozač ako u krvi ima alkohola iznad 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, pa su odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja predmetnog prekršaja da se radi o vozaču koji u organizmu ima određenu količinu alkohola.

 

10.           Stoga, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretizira radnja okrivljenog. Ovakav činjenični opis, u kojemu nije u cijelosti opisana radnja okrivljenika, odnosno nedostaje koncentracija alkohola utvrđena kod okrivljenika kritične zgode, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije odgovarajuće određeno.

 

 

11.           S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje, odnosno propusti okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

 

12.           Stoga, prekršajno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak na način kako je to opisano u prekršajnom nalogu ne sadrži odlučne činjenice od kojih ovisi ispunjenje bića inkriminiranog prekršaja pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog na način da je okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.

 

 

13.           Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 17. rujna 2024.

 

 

 

 

 

              Presuda  se dostavlja Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, Postaji granične policije Vrbanja u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.