1

Broj: Ppž-1548/2024

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Renate Popović, kao predsjednice vijeća, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Matee Sačević, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. O., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 70/19 i 42/20; dalje: ZSPC), rješavajući o žalbi ovlaštenog tužitelja Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-3568/2021-5 od 20. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 5. rujna 2024.

r i j e š i o    j e:

Prihvaća se žalba tužitelja Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. 

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni D. O. oslobođen je od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 289. stavka 4. ZSPC-a, činjenično opisan u izreci pobijane presude.

2. Protiv te presude tužitelj, Policijska uprava zadarska, Postaja prometne policije Zadar, pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede materijalnog prava navodeći da je sud u pobijanoj presudi zauzeo pogrešan stav da djelo koje se okrivljeniku optužnim aktom stavlja na teret nije prekršaj, te da se pogrešno nije upustio u analizu i ocjenu obrane i izvedenih dokaza, te da je pobijana presuda nezakonita i preuranjena. Nadalje tužitelj ističe da su pogrešni zaključci suda o izostanku konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu jer je u istome točno navedeno određeno razdoblje trajanja zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, te da sud nije potkrijepio niti obrazložio činjenicu zbog čega od tužitelja, ukoliko je to smatrao potrebnim, nije zatražio dopunu ili izmjenu optužnog akta.

3. Žalba je  osnovana.

4. Na temelju odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18; dalje: PZ) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ista pobija žalbom, dok je po službenoj dužnosti ispitao da li su pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka propisane odredbama članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. PZ-a, te da li su na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da li je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Prilikom ispitivanja presude ovaj Sud nije našao takvih povreda.

5.              Pravilno ističe tužitelj u žalbi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje u postupku te temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak o krivnji okrivljenika i oslobodio ga od optužbe.

5.1.              Naime, sud je u obrazloženju pobijane presude naveo da je utvrdio da djelo prekršaja koje se okrivljeniku optužnim aktom stavlja na teret, onako kako je opisano u činjeničnom opisu, nije prekršaj jer nedostaju konstitutivni elementi bića djela odnosno jer je nejasno o kojoj vrsti odluke se radi, nedostaje datum donošenja odluke, te pravomoćnosti i izvršnosti, te da je datum izvršnosti odlučna činjenica jer zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti odluke koja prethodno mora postati pravomoćna. Nadalje navodi da s obzirom da je utvrdio da opisano djelo nije prekršaj, nije se zbog toga upuštao u analizu i ocjenu obrane i izvedenih dokaza jer je isto postalo bespredmetno.

5.2.              Sud prvog stupnja nepravilno izvodi zaključak da postupanje okrivljenika, činjenično opisano u izreci pobijane presude, kojim je ostvareno biće djela prekršaja iz članka 289. stavka 4. ZSPC-a, nije prekršaj odnosno da u činjeničnom opisu nedostaju konstitutivni elementi bića djela jer je nejasno o kojoj vrsti odluke je riječ odnosno da nedostaje datum pravomoćnosti i izvršnosti koja je odlučna činjenica.

5.3.              Članak 289. stavak 1. ZSPC-a propisuje da vozač kojem je vozačka dozvola oduzeta ili je isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, odnosno zabrana korištenja vozačke dozvole ili mu je od strane liječnika koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabranog liječnika izdano upozorenje o zdravstvenom stanju zbog kojeg vozač privremeno nije sposoban sigurno upravljati vozilom, ne smije za to vrijeme upravljati vozilom u prometu na cesti. Stavak 4. istog članka propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti za prekršaj vozač koji upravlja vozilom za vrijeme dok su mu izrečene mjere iz stavka 1. ovog članka.

5.4.              Nadalje, izvršnost zaštitnih mjera propisuje Prekršajni zakon u članku 58., pa tako stavak 2. propisuje da zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti presude odnosno odluke o prekršaju. Članak 151. stavak 4. PZ-a propisuje da je presuda izvršna nakon što je postala pravomoćna, uručena osuđeniku, protekao rok za njezino dragovoljno izvršenje, ako je to određeno presudom te je utvrđeno da nema zakonskih smetnji za njezino izvršenje.

5.5.              S obzirom na navedeno, prvostupanjski je sud izveo pogrešan zaključak te je pogrešno primijenio materijalno pravo jer odredba članka 289. stavka 1. i 4. ZSPC-a ni u kojem dijelu ne propisuje da je datum pravomoćnosti i izvršnosti konstitutivni element bića djela odnosno odlučna činjenica, čija odsutnost u činjeničnom opisu prekršaja, dovodi do toga da nema djela. Ovaj je Sud utvrdio da je odluka kojom je okrivljeniku izrečena zaštitna mjera u činjeničnom opisu prekršaja kako je on naveden u točki I. izreke pobijane presude, u dovoljnoj mjeri konkretizirana, na način da ista sadrži sve relevantne podatke iz kojih je jasno o kakvoj i kojoj odluci je riječ budući da je naveden donositelj odluke i njezina klasa te je jasno naznačeno vrijeme trajanja zaštitne mjere kako bi se moglo utvrditi počinjenje prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. ZSPC-a.

5.6.              Također valja naglasiti da neznanje ne ispričava te da eventualna okolnost da okrivljenik nije znao da mu je na snazi mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije ne isključuje odgovornost za djelo. Okrivljenik je na pravilan način obaviješten o stupanju na snagu izrečene zaštitne mjere, kako je to propisano odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 118/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. (a prekršaj je počinjen 26. kolovoza 2020.).

6.              Slijedom navedenog, sud prvog stupnja pogrešno je utvrdio bitne činjenice u postupku temeljem čega je izveo pogrešan zaključak o krivnji okrivljenika za predmetni prekršaj i donio pogrešnu odluku o prekršaju oslobodivši ga od optužbe.

              7.              Sud prvog stupnja u ponovno provedenom postupku radi potpunog i točnog utvrđenja pravno relevantnog činjeničnog stanja ponovno će provesti dokazni postupak i izvesti te analizirati i cijeniti sve potrebne dokaze kako bi se utvrdila prekršajna odgovornost okrivljenika i sve odlučne činjenice važne za donošenje odluke o prekršaju.

8.              Cijeneći sve naprijed navedeno odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.   

Zagreb, 5. rujna 2024.

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

Matea Sačević, v.r                                                                                                  Renata Popović, v r

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.