1

Poslovni broj: Gž-468/2023-2

Poslovni broj: Gž-468/2023-2

 

 

 

U   I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Josite Begović kao predsjednice vijeća, Đorđa Benussi kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Verice Perić Aračić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. Š., OIB: …, iz L., koju zastupa punomoćnik I. J., odvjetniku u N. G., protiv tuženika U. o. d.d., OIB: …, Z., koju zastupa punomoćnik Ž. E., odvjetnik iz O., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu-Stalna služba u Našicama broj: Pn-28/2021-26 od 19. svibnja 2023., u sjednici održanoj 4. rujna 2024.,

 

p r e s u d i o j e

 

 

I. Žalba se odbija kao neosnovana, te se u pobijanom dijelu (točka II., i dijelu točke III. izreke kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška) presuda Općinskog suda u Đakovu-Stalna služba u Našicama broj: Pn-28/2021-26 od 19. svibnja 2023. potvrđuje.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

" I Nalaže se tuženiku U. osiguranje d.d., OIB: …, isplatiti tužiteljici S. Š., OIB:…, iznos od 2.057,20 EUR/ 15.500,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 3. travnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa nadalje do isplate tekućom po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II U preostalom dijelu, i to za iznos od 3.251,71 EUR/ 24.500,00 kn, sa zateznim kamatama tekućim na ovaj iznos od 3. travnja 2021., tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan, kao i zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.

 

III Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 279,96 eura/2.109,38 kn, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan."

 

2. Ovu presudu, pravovremenom i dopuštenom žalbom, u točki II. izreke pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članaka 353. stavak 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022 i 155/2023 - u daljnjem tekstu: ZPP), a pobija i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki III. izreke presude u dijelu kojem je odbijena sa naknadom parničnih troškova. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u korist tužiteljice, a podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete i imovinske štete koja je tužiteljici nastala kao posljedice prometne nesreće za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

 

6. Prvostupanjski sud je utvrdio:

 

- da među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i osnov, a sporna je visina tužbenog zahtjeva,

- da je tužiteljica stradala u prometnoj nesreći kao suvozač,

- da je radi utvrđenja opsega i visine štete proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. D. K.,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljica u prometnoj nesreći zadobila razderonagnječenu ranu u području desne očne regije s defektom kože, minimalnu prisutnost zraka u desnom poplućnom prostoru, serijski prijelom desnih rebara 2.-5., 8. i 9., prijelom 4. slabinskog kralješka, prijelom lijeve palčane kosti na tipičnom mjestu s pomakom, prijelom stiloidnog nastavka lijeve lakatne kosti, prijelom 4. i 5. desne zapešćajne kosti i prijelom gornjeg članka 4. prsta lijeve šake,

- da je tužiteljica doživjela primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan, a u daljnjem tijeku liječenja tužiteljica je trpjela tzv. sekundarni strah i to strah jačeg intenziteta koji je trajao 5 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana, te lakog intenziteta u trajanju od mjesec dana,

- da je tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 40 dana i manjeg intenziteta u trajanju od 90 dana,

- da kod tužiteljice postoji trajno smanjenje životne aktivnosti za 25% u kojem obimu će trpjeti duševne boli i morat ulagat pojačane napore u svakodnevnom životu, a to smanjenje se sastoji od kontrakture ramenog zgloba u lakom do srednjem stupnju u visini od 5 %, kontrakture oba ručna zgloba lakog stupnja u visini od 6%, ozljede prstiju desne i lijeve šake u visini od 1+1%, slabije pokretljivost slabinske kralježnice nakon prijeloma lakog stupnja u visini od 5 %, te minimalni pneumotoraks s prijelomom rebara u visini od 5 %, a ukupni zbroj iznosi 23 %, ali je na osnovu cijelog sistema organizma tužiteljice vještak ocijenio smanjenje životne aktivnosti u visini od 25 %,

- da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna 8 sati dnevno prvih mjesec dana, a potom 2 mjeseca po 4 sata dnevno, te u razdoblju od mjesec dana po tri sata dnevno,

- da kod tužiteljice zbog ožiljka na gornjoj lijevoj vjeđi postoji naruženost u lakom stupnju koja je uočljiva trećima povremeno, a zbog ožiljka na leđima u području kože slabinske kralježnice naruženost u srednjem stupnju koja je uočljiva trećima povremeno.

 

7. Na temelju gornjih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti čime joj je nastala neimovinska šteta i da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu s člankom 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/04, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO) u ukupnom iznosu od 78.250,00 kn. Prvostupanjski sud je ujedno utvrdio da tužiteljica ima pravo na naknadu imovinske štete, zbog pružene tuđe pomoć i njegu, u iznosu od 14.250,00 kn pa je tužiteljici na ime naknade neimovinske i imovinske štete pripada iznos od 92.500,00 kn, ali kako je tuženik prethodno već isplatio tužiteljici 77.000,00 kn, dosuđena je razlika u iznosu od 15.500,00 kn, tj. 2.057,20 eura (točka I. izreke prvostupanjske presude), te je ujedno odbio tužbeni zahtjev za isplatu u iznosu od 21.427,24 kn (točka II. izreke prvostupanjske presude), a taj odbijajući dio je predmet žalbenog postupka.

 

8. Ispitujući pobijanu presudu na temelju ovlaštenja iz članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koju pazi po službenoj dužnosti,  a žaliteljica žalbom ne ukazuje na postojanje drugih povreda.

 

9. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

 

10. Žaliteljica žalbom dovodi u pitanje visinu naknade neimovinske štete smatrajući kako je ista dosuđena u iznosu koji ne predstavlja zadovoljavajuću pravičnu novčanu  naknadu s obzirom na ozljede koje je tužiteljica pretrpjela, a pri tom u žalbi posebno ponavlja navode o tome da kod tužiteljice postoji poremećaj plućne funkcije koja je nastala kao posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi te smatra kako je vještak u tom pravcu bio dužan provesti dodatne pretrage kojima bi se objektivno utvrdilo je li došlo do poremećaja plućne funkcije ili ne. Takve tvrdnje nemaju uporište u izvedenim dokazima, odnosno medicinskoj dokumentaciji tužiteljice te nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, koji je te prigovore usmenim saslušanjem otklonio u bitnome navodeći da nema medicinske dokumentacije koja bi ukazivala da je plućna funkcionalnost tužiteljice zbog minimalnog pneumotraksa poremećena te da bi u slučaju postojanja tih smetnji zasigurno bila rađena dopunska dijagnostika. Vještak je dalje naveo kako se zadisaji i tegobe koje tužiteljica osjeća mogu pripisati njezinim godinama i komorbiditetima, a da se te tegobe mogu pripisati zadobivenim ozljedama zasigurno bi postojala dokumentacija koja bi na to ukazivala, a koje nema. Takav zaključak kao i cjelokupni vještakov nalaz i mišljenje ovaj sud prihvaća kao logičan, uvjerljiv i dan u skladu s pravilima struke koji je temeljen na cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji tužiteljice.

 

11. Po ocjeni ovog suda pravilno je utvrđeno smanjenje životne aktivnosti u ukupnoj ocjeni od 25%, jer se takvo utvrđenje temelji na provedenom medicinskom vještačenju koje je uzelo u obzir cjelokupni medicinski karton tužiteljice, a ujedno je vještak klinički pregledao tužiteljicu zbog čega se ne može prihvatit žalbeni navod o postojanju većeg postotka umanjenja životne sposobnosti kod tužiteljice. Potrebno je naglasiti kako je vještak dao veći postotak umanjenja životne aktivnosti nego što iznose zbrojevi pojedinačno utvrđenih postotka zbog zadobivenih jer je vodio računa o cjelokupnom statusu organizma tužiteljice. Žalbeni navodi kojim se pobija ocjena smanjenja životne aktivnosti nisu potkrijepljeni nikakvom medicinskom dokumentacijom, te je prijedlog tužiteljice za provođenje novog vještačenja po vještaku neurologu prvostupanjski sud pravilno odbio.

 

12. Žaliteljica žalbom pobija odluku o troškovima parničnog postupka navodeći da je ista pogrešna jer je odluka o glavnoj stvari nepravilna i nezakonita. Kako izostaju konkretni žalbeni razlozi zbog čega žaliteljica smatra da odluka o trošku nije pravilna i zakonita, a ovaj postupak je započeo nakon 1. rujna 2019., kada je stupio na snagu  članka 61. ZID ZPP/19, to ovaj sud nije ispitivao je li došlo do pogrešne primjene materijalnog prava prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka.

 

13. S obzirom na to da žaliteljica nije sa žalbom uspjela to je njezin zahtjev da joj tuženik naknadi troškove žalbe valjalo odbiti i odlučiti kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske presude na temelju odredbe članka 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

 

14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke na temelju članka 368. stavka 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik, 4. rujna 2024.

 

Predsjednica vijeća:

 

                                                                                                                Josita Begović, v.r.