Baza je ažurirana 14.12.2025. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: -528/2024-2

 

                     

Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: -528/2024-2

 

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Perić Aračić predsjednice vijeća, Marije Vetme članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Đorđa Benussi člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. z. m. o., Z., M. 3, OIB: ., kojega kao punomoćnica zastupa dipl. iur M. G., t. z., protiv tuženika C. o. d.d. Z., V. J. ., OIB: .2, kojega kao punomoćnica zastupa dipl. iur Lj. R. L., t. z., radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi, izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: P-1215/2023-32 od 27. listopada 2023., 7. kolovoza 2024.

 

p r e s u d i o j e

 

Žalba se odbija kao neosnovana te se u pobijanom dijelu (točki I. izreke) potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: P-1215/2023-32 od 27. listopada 2023.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom doslovno je suđeno:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

'Nalaže se tuženiku C. o. d.d. isplatiti tužitelju H. z. m. o. iznos od 8.926,16 EUR / 67.254,16 kn sa zateznom kamatom tekućom od 20. studenoga 2019. do isplate, sve u roku od 15 dana.'

 

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova."

 

2. Protiv točke I. izreke prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev ili ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba je pravovremena i dopuštena.

 

5. Žalba nije osnovana.

 

6. Nije počinjena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka navedenih u članku 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka. 365. stavak 2. ZPP-a, a na neku drugu povredu žalitelj ne ukazuje u žalbi.

 

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u svoti od 67.254,16 kn sa zateznim kamatama, a koju štetu je pretrpio plaćanjem invalidske mirovine osiguraniku I.i B. u razdoblju od 1. studenoga 2017. do 30. rujna 2019.

 

7.1 Naime, tužiteljev osiguranik I. B. stradao je u prometnoj nesreći 13. veljače 1981. kao suputnik u osobnom vozilu osiguranom kod tuženika. Zbog posljedica prometne nesreće I. B. priznato je pravo na invalidsku mirovinu

 

8. Među strankama je sporno je li utuženi iznos predstavlja stvarnu štetu koja je tužitelju nastala s obzirom da je tužiteljev osiguranik I. B. navršivši 65 godina života ostvario pravo na starosnu mirovinu tj. je li stvarnu štetu predstavlja razlika između invalidske i starosne mirovine, ako bi invalidska mirovina bila veća, te koje je pravo mjerodavno kod sukcesivnih mjesečnih isplata štete (invalidske mirovine).

 

9. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo zaključivši da je za odluku u ovom sporu (a riječ je o sporu koji pokreće H protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine) mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 - dalje: ZOOP), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete H, odnosno u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine.

 

9.1 Prvostupanjski sud zaključak zasniva na činjenici da se tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik, te da njegova obveza proizlazi iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti te može odgovarati samo u okviru odredbi zakona koji regulira obveze iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, konkretno ZOOP. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari (motornog vozila) imaju obvezu (kada su za to ispunjene propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe (konkretnog vozača kao štetnika), i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju pa je u ovoj pravnoj stvari trebalo odlučiti primjenom odredbi ZOOP i to članka 27. ZOOP koji uređuje subrogacijske zahtjeve nositelja osiguranja.

 

 

 

 

 

 

9.2. Tuženikova obveza, kao društva za osiguranje, postoji samo ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku H.. bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja radi invalidnosti.                                                       

Dubrovnik, 7. kolovoza 2024.

 

Predsjednica vijeća:

 

Verica Perić Aračić

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu