1

Poslovni broj: Gž-588/2023-2

 

 

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Perić Aračić, kao predsjednice vijeća, Kate Brajković kao izvjestiteljice i članice vijeća i Josite Begović,  kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B B iz Z, OIB…, kojeg zastupa punomoćnik T R, odvjetnik u Z, protiv tuženika I K odsutna i nepoznata boravišta, (ranije adresa ----), OIB …,kojeg zastupanog po punomoćniku I B, odvjetnik, radi  utvrđenja  odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj P-292/2019 od  31 kolovoza 2023.g., u sjednici vijeća održanoj 31. srpnja 2024.g.,

 

p r e s u d i o     j e

 

I Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana i preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru broj  P-292/2019 od 31. kolovoza 2023. i sudi:

 

" Utvrđuje se da je tužitelj B B građenjem stekao pravo vlasništva čest.  k.o.  označen slovima A-B-C-D-E-F-A na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju I G, mag. ing. geod. od 12. travnja 2021. koja skica je sastavni dio ove presude što je tuženik I K dužan priznati i ujedno trpjeti da tužitelj temeljem ove pravomoćne presude izvrši prijenos prava vlasništva prijeporne nekretnine na svoje ime i vlasništvo za cijelo."

 

 

Obrazloženje

 

1.     Prvostupanjskom presudom i rješenjem suđeno je:

 

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

 

Utvrđuje se da je tužitelj B B građenjem stekao pravo vlasništva čest. k.o. Z označen slovima A-B-C-D-E-F-A na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju I G, mag. ing. geod. od 12. travnja 2021. koja skica je sastavni dio ove presude što je tuženik I K dužan priznati i ujedno trpjeti da tužitelj temeljem ove pravomoćne presude izvrši prijenos prava vlasništva prijeporne nekretnine na svoje ime i vlasništvo za cijelo.

 

r i j e š i o  j e:

 

I. Privremenom zastupniku tuženika I B odvjetniku u Z priznaje se trošak za zastupanje u ovoj pravnoj stvari u iznosu od 2.062,50 HRK/273,74 EUR koji će se po pravomoćnosti ovog rješenja isplatiti iz predujma troškova kojeg će tužitelj biti u obvezi uplatiti na žiro račun suda

 

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 8 dana od zaprimanja ovoga rješenja izvrši uplatu troškova za zastupanje privremenog zastupnika u ovoj pravnoj stvari u iznosu od 2.062,50 HRK/273,74 EUR na žiro račun ovoga suda ---."

 

2.     Pravovremenom i dopuštenom žalbom tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se žalba prihvati i presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da se ista ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

3.     Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.     Žalba je osnovana.

 

5. Predmet postupka je deklaratorni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva fizičkog dijela nekretnine oznake čest. zem. k.o. označena na skici vještaka mjernika I G, iz travnja 2021., površine 477 m2, a koje je prema činjeničnim navodima tužbe tužitelj stekao građenjem, kao i kondemnatorni zahtjev za trpljenje uknjižbe svog prava vlasništva.

 

6. Prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev smatrajući da tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine nije mogao steći građenjem, budući je bio nepošten graditelj.

 

7. Ispitujući prvostupanjsku presudu temeljem odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9.,11.,13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

8. Žalba osporava činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda da je tužitelj bio nepošteni graditelj, jer nikom nije protupravno oduzeo zemljište.

 

9. Naime, u konkretnom slučaju tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva građenjem na dijelu predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću, gospodarski objekt, dvorište i vrt, sve omeđeno zidovima, a prema navodima svjedoka građenje je izvršeno 1985/1986 godine.

 

10.Prije svega valja istaći da se stjecanje, promjene i prestanak stvarnih prava prosuđuju prema pravnim pravilima koji su bili na snazi u vrijeme stjecanja, promjene ili prestanka tih prava (članak 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugi stvarnim pravima "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17).

 

11. U vrijeme gradnje na snazi je bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, dalje u tekstu: ZOVO) koji odredbama članka 24., članka 25. i članka 26. propisuje stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu, tako što učinke navedene izgradnje razlikuje s obzirom na poštenje ili nepoštenje graditelja i vlasnika zemljišta: graditelj pošten, vlasnik nepošten - članak 24., graditelj nepošten, vlasnik pošten - članak 25. i graditelj pošten, vlasnik pošten - članak 26. ZOVO-a.

 

12. Dakle, tužitelji svoj zahtjev za utvrđenje vlasništva temelje na odredbi članka .24 stavak.1. ZOVO-a, kojom je propisano da osoba koja može biti nosilac prava vlasništva, a koja izgradi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekt) na zemljištu na koje drugi ima pravo vlasništva (graditelj) stječe pravo vlasništva i na zemljište na kojem je izgrađen građevinski objekt, a i na zemljištu koje je neophodno za redovnu upotrebu toga građevinskog objekta, ako nije znala niti je mogla znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

 

13. U činjeničnim navodima tužbe se navodi samo "da je tužitelj stvarni vlasnik dijela predmetne nekretnine u površini od 440 m2, koje je stekao građenjem ". Na navedene okolnosti su predložena i saslušana dva svjedoka, iz čijih iskaza proizlaze činjenična utvrđenja i zaključak suda pravog stupnja, a prema kojim je zasigurno tužitelj nepošteni graditelj, jer je prema iskazima svjedoka predmetno zemljište  "uzeo", jer je bilo "slobodno i zapušteno". Inače navedeni svjedoci su susjedi tužitelja, koji su na isti način izgradili svoje kuće.

14. Stoga ovaj sud prihvaća činjenični zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj bio nepošteni graditelj, dok poštenje ili nepoštenje tuženika, kao vlasnika zemljišta nije odlučno za odluku u ovoj pravnoj stvari s obzirom da su pravna teorija i praksa stali na stajalište da se na pravni odnos gradnje nepoštenog graditelja na zemljištu nepoštenog vlasnika, također primjenjuje odredba članka 25. ZOVO, budući ovaj odnos naprijed istaknutim odredbama ZOVO nije izričito propisan.

15.U konkretnom slučaju dolazi do primjene odredbe  članka 25. ZOVO, koja propisuje pravne učinke gradnje po nepoštenom graditelju na zemljištu poštenog vlasnika i propisuju da pošteni vlasnik u tom slučaju može zahtijevati od nepoštenog graditelja rušenje zgrade i povrat nekretnine u prijašnje stanje, ili da njemu pripadne pravo vlasništva na zgradi, uz nadoknadu graditelju vrijednosti izgrađenog objekta, ili da mu graditelj isplati prometnu cijenu zemljišta, s tim što takvo pravo izbora može ostvariti najkasnije u roku od tri godine od dana završetka izgradnje građevinskog objekta, a nakon proteka tog roka može zahtijevati samo isplatu prometne cijene zemljišta (članak 25. stavak 5. ZOVO).

 

16.Dakle navedenom odredbom je određen prekluzivni rok od tri godine u kojem vlasnik zemljišta ima pravo izbora iz st. 1. tog članka. U tom roku vlasnik zemljišta još uvijek ima mogućnost tražiti da njemu pripadne pravo vlasništva izgrađenog objekta, pa graditelj još uvijek nije stekao vlasništvo objekta koje je izgradio na tuđem zemljištu. Protekom roka od tri godine vlasnik gubi pravo izbora i tada, jer je graditelj postao vlasnik izgrađenog objekta i zemljišta ispod tog objekta odnosno zemljišta koje služi redovitoj upotrebi tog objekta. Takvo pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud u svojoj odluci Rev x 240/08 od 3. veljače 2009.

 

17.S obzirom na nesporno vrijeme izgradnje objekta tužitelja, kao i činjenicu da tuženik nije koristio pravo izbora iz članka 25. stavak 1 u vezi s stavkom 5 ZOVO-a, valjalo je pravilnom primjenom materijalnog prava, odlučiti kao u izreci, temeljem odredbe članka 373 stavak 3 ZPP-a.

 

 

U Dubrovniku, 31. srpnja 2024.

 

Predsjednica vijeća:

 

Verica Perić Aračić